Lokalni izbori 16. svibnja: Novu vlast biramo u čak 576 gradova, općina i županija

registru
Foto: fah

Jedan od najznačajnijih političkih događaja u 2021. godini bit će lokalni izbori koji će se održati 16. svibnja – malo manje od godinu dana nakon parlamentarnih izbora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U nedjelju, 16. svibnja birat će se članovi općinskih i gradskih vijeća te županijskih skupština i Gradske skupštine Grada Zagreba (predstavnička tijela) te općinski načelnici, gradonačelnici i župani i njihovi zamjenici (izvršna vlast).

Na lokalnim izborima predstavničku i izvršnu vlast za iduće četiri godine hrvatski građani birat će u 576 jedinica. Toliko Hrvatska ima općina, gradova i županija u kojima će građani birati vijeća i skupštine te načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike.

U odnosu na izbore prije četiri godine, birat ćemo 568 zamjenika načelnika i gradonačelnika manje te desetak posto manje članova predstavničkih tijela.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Starešina: Novost uoči lokalnih izbora jesu nakane vrlo uspješnih i ozbiljnih poduzetnika

> Tko se do sada kandidirao za gradonačelnika Splita?

> Tko su zasad kandidati za gradonačelnika Zagreba na izborima u svibnju?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Tko su zasad kandidati za riječkog gradonačelnika na izborima u svibnju?

Dakle, birač na izborima glasuje na četiri glasačka listića – na prvom bira gradonačelnika ili općinskog načelnika, na drugom listu za gradsku/općinsku skupštinu, na trećem župana i na četvrtom listu za županijsku skupštinu.

Iako je do lokalnih izbora još tri mjeseca, Državno izborno povjerenstvo (DIP) već se priprema za njih, pa tako podsjeća državljane drugih država članica EU, koji u Hrvatskoj imaju prebivalište ili boravište, što moraju napraviti žele li na tim izborima birati i biti birani.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Takvi građani, naime, imaju pravo birati članove vijeća i skupština općine, grada i županije u kojima imaju prebivalište ili boravište (aktivno pravo) i pravo biti birani, odnosno kandidirati se za člana predstavničkog tijela svoje jedinice (pasivno pravo).

Na lokalnim izborima glasači će moći glasovati samo u mjestu prebivališta

Za razliku od drugih izbora, birači će moći glasovati samo u mjestu prebivališta, ne izvan njega, bilo na području Hrvatske, bilo u inozemstvu.

Žele li glasovati na izbornu nedjelju, 16. svibnja, državljani druge članice Unije, dužni su najkasnije do 15. travnja podnijeti zahtjev za upis u odgovarajuću evidenciju birača. Podnose ga nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi registar birača, prema mjestu njihova prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kontakt-podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave. Uz zahtjev za upis, trebat će predočiti od javnog bilježnika ovjerenu izjavu, u kojoj je navedeno njihovo državljanstvo, adresa prebivališta ili boravišta i izjavu da nisu lišeni prava glasovanja u državi članici Unije čiji su državljani. Pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi čiji su državljani nisu pojedinačnom presudom u kaznenom postupku ili presudom u građanskom postupku lišeni prava na kandidiranje, državljani druge države članice EU, mogu se u ‘svojoj’ jedinici kandidirati i biti izabrani za člana predstavničkog tijela pod istim uvjetima koji vrijede za hrvatske državljane.

Koga se sve bira?

U županiji s više od 250 tisuća i gradu s više od 100 tisuća stanovnika, župan i gradonačelnik imaju dva zamjenika koji će se birati zajedno s njima.

 

U županiji koja ima do 250 tisuća stanovnika, gradu i općini s više od deset tisuća do 100 tisuća stanovnika i gradu sjedištu županije, župan, gradonačelnik odnosno načelnik imaju jednog zamjenika koji se bira zajedno s njima.

U nekim jedinicama biraju se i zamjenici općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno iz reda hrvatskog naroda. Zamjenike iz reda nacionalnih manjina mogu birati samo birači pripadnici manjina koje imaju pravo na zamjenike te imaju prebivalište u jedinici u kojoj se biraju.

Isto vrijedi i za izbor zamjenika općinskog načelnika iz reda hrvatskog naroda u općini u kojoj pripadnici neke nacionalne manjine čine većinu stanovništva.

Tko ima pravo birati članove predstavničkih tijela?

Pravo birati članove predstavničkog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) imaju birači (hrvatski državljani s navršenih 18 godina života) koji imaju prebivalište na području jedinice za čija se tijela izbori provode.

Članove predstavničkih tijela jedinice imaju pravo birati i državljani drugih država članica Europske unije, u skladu s posebnim zakonom.

Tko ima pravo biti biran za člana predstavničkog tijela?

Za člana predstavničkog tijela jedinice ima pravo biti biran birač koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanja izbora ima prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori provode.

Za člana predstavničkog tijela jedinice ima pravo biti biran državljanin drugih država članica Europske unije, u skladu s posebnim zakonom.

Tko ima pravo birati općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihove zamjenike?

Pravo birati općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihove zamjenike imaju birači (hrvatski državljani s navršenih 18 godina života) koji imaju prebivalište na području jedinice za čija se tijela izbori provode.

Tko ima pravo biti biran za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihove zamjenike?

Za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovog zamjenika ima pravo biti biran birač koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima najmanje šest mjeseci prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se tijelo izbori provode.

Na koji način se biraju članovi predstavničkih tijela, općinski načelnici, gradonačelnici i župani?

Članovi predstavničkih tijela biraju se razmjernim izbornim sustavom, na način da cijelo područje jedinice čini jednu izbornu jedinicu. Svi birači koji imaju prebivalište na području te jedinice i koji pristupe glasovanju, na temelju kandidacijskih lista, biraju sve članove predstavničkog tijela jedinice.

Općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici biraju se većinom glasova svih birača koji su glasovali prema evidenciji u izvatku iz popisa birača i priloženim potvrdama za glasovanje. Za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana izabran je kandidat koji na izborima dobije više od 50% glasova birača koji su glasovali (prvi krug glasovanja).

Iznimno, ako se za izbor općinskog načelnika, gradonačelnika i župana kandidirao samo jedan ili samo dva kandidata, za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana izabran je kandidat koji na izborima dobije najveći broj glasova.

Iako su lokalni izbori hijerarhijski niže od parlamentarnih, njihova važnost će ovaj put biti u tome što će dati ocjenu o načinu na koji se vlada nosila s jednom od najvećih kriza koja je zadesila svijet, a to je pandemija koronavirusa koja je zaustavila brojne gospodarske djelatnosti, i koja je natjerala sve vlade ovog svijeta da građanima nametnu brojne restrikcije kako bi se smanjio broj zaraženih, piše Novi list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.