“Mirovinski sustav je teško bolestan. Nije to lako riješiti. Za isplatu mirovina godišnje fali 17 milijardi kuna”, rekao je Ivan Lovrinović, ekonomski strateg Mosta, u HRT-ovom Studiju 4 predlažući javnu raspravu o pitanju drugog mirovinskog stupa.
“Za isplatu mirovina godišnje se u Hrvatskoj troši 35 milijardi kuna, a fali 17. U prvi mirovinski stup uplaćuje se 15 %, a u drugi 5 %. Stoga, ako nam fali tih 17 mlrd. kn godišnje za isplatu mirovina, onda se više ne bi uplaćivalo 5 % u drugi stup, već u prvi te bi se troškovi smanjili sa 17 mlrd. na 12 mlrd. kn”, kazao je Lovrinović.
Nastojao je objasniti stanovništvu da mirovinskom reformom nikome ništa ne bi bilo uzeto.
“Bio prvi ili drugi stup, uvijek će vam država isplaćivati mirovine iz doprinosa, ali budući da doprinosi nisu dovoljni, onda iz poreza. Ako bi se napravio ovaj model da se prebace sredstva iz drugog u prvi mirovinski stup imali bismo manji deficit, manji javni dug i izašli bismo iz procedure prekomjernog proračunskog deficita”, izjavio je.
“Svima nam je jasno da ovo nije finalno rješenje. No ostaje vam još kao opcija i treći mirovinski stup za one koji više zarađuju”, smatra Lovrinović.
Histerični napadi na mene znak su da su otvorene najvažnije teme
“Histerični napadi na mene znak su da su otvorene najvažnije teme”, napisao je jučer Ivan Lovrinović na svom Facebook profilu, nazvavši drugorazrednim činovinikom Erika Nielsena, glavnog ekonomista UniCredit banke, organizatora investicijske konferencije u Kitzbühelu i predstavnika vjerovnika na toj konferenciji.
“Zahvaljujem udruzi Franak na potpori jer moramo biti svjesni da samo zajedničkim naporima možemo riješiti ovaj i druge teške probleme u Hrvatskoj. Poduprli ste me na izborima i bit ću vaš glas u Saboru i široj javnosti”, napisao je.
“Napadi kojima sam izložen u posljednje vrijeme pokazuju tko se plaši promjena i želi sačuvati svoje pozicije. Otvorio sam dvije važne teme: monetarna reforma i drugi mirovinski stup. Sada se moraju napraviti državnički potezi, promijeniti ekonomska i monetarna politika jer će u suprotnom nastupiti kolaps. Drugorazredni činovnik jedne strane banke u udarnim terminima HRT dobiva priliku da se izravno miješa u našu unutrašnju politiku i monetarni sustav. Neviđeno i nedopustivo! Cilj je da me se marginalizira i proglasi opasnim tipom koji želi svojim neznanjem destabilizirati za njih savršeni sustav koji im je cijelo vrijeme jamčio stabilne zarade i neodgovornost u poslovanju poput problema ‘švicarac’. Sada će se pokazati tko će se svrstati na koju stranu i što možemo očekivati u bliskoj budućnosti. Neću vas iznevjeriti”, napisao je.
Protiv zamrzavanja uplata u drugi stup pokrenuta je i peticija
Inače, protiv zamrzavanja uplata u drugi stup pokrenuta je i peticija koju potpisuju ekonomisti i pravnici – dr. sc. Martina Dalić, dr. sc. Sandra Švaljek, prof. dr. sc. Maja Vehovec, prof. dr. sc. Željko Potočnjak, mr. sc. Vuk Vuković, dr. sc. Predrag Bejaković. dr. sc. Andrea Mervar, dr. sc. Nevenka Čučkovic, dr. sc. Maruška Vizek, mr. sc. Marina Kesner Škreb, mr. sc. Velimir Šonje i doc. dr. sc. Ivana Vukorepa.
“Lovrinovićeve prijedloge za vođenje ekonomske politike, ali i smanjivanje proračunskog deficita smatraju, kažu, potpuno nedjelotvornima i, štoviše, iznimno štetnim za pretežit dio hrvatskih građana. U tom se pogledu posebno ističu prijedlozi vezani za zamrzavanje uplata u drugi mirovinski stup i njihovo preusmjeravanje u državni proračun. Mi, dolje potpisani, iskazujemo javno protivljenje ovakvom prijedlogu prof. dr. Ivana Lovrinovića”, stoji u njihovu pismu.
Neki od razloga koje navode su:
– “Zaustavljanje uplata u drugi stup i usmjeravanje toga novca u proračun je kratkoročna knjigovodstvena operacija koja bi samo prividno stabilizirala proračun”.
— “Rješenje koje trenutačno snižavanje deficita vidi kroz zamrzavanje uplata u drugi stup je samo privid zato jer ukupni deficit proračuna ostaje nepromijenjen”.
– “Kako zamrzavanje uplata u drugi stup ne može osigurati stvarno snižavanje deficita, onda se na taj način ne može osigurati ni trajno snižavanje potrebe za zaduživanjem države”.
– “Ovdje se samo radi o prebacivanju problema u ne tako daleku budućnost, a koji će tada zbog nepovoljne demagrafske slike biti još teži i još veći. Hrvatskoj trebaju iskrene reforme, a ne zamagljivanje stvarnosti knjigovodstvenim operacijama.”
– “Zamrzavanje uplata u drugi stup i usmjeravanje budućih umirovljenika na proračun će voditi daljnjem poskupljenju cijene rada jer će nužno dovesti do potrebe za povećanjem doprinosa za mirovinsko osiguranje. Pogubni socijalni učinak takvih prijedloga znači povećanje poreznog pritiska na mlade generacije koje zbog toga ne mogu ostvariti pravo na rad i roditeljstvo te su u krajnjem slučaju prisiljene na iseljenje. Ponovo upravo suprotan rezultat od onoga koji je Hrvatskoj stvarno potreban!”.
– “Drugi se mirovinski stup može unaprijediti u pogledu smanjenja njegovih troškova i poboljšanja odnosa strukture ulaganja i rizika.”
– “‘Rješenja’ koja iznosi prof. dr. Lovrinović znače napuštanje koncepcije mirovinske reforme. Ali, ona također znače i jos jedan primjer narušavanja povjerenja u Hrvatsku kao pravnu državu te rad i štednju kao načine rješavanja gospodarskih problema u kojima se nalazimo.”
Na kraju postavljaju pitanje: Je li napuštanje i onih rijetkih reformi koje su u kakvom takvom obliku uspjele preživjeti do danas u stvari taj ‘reformski’ put za bogatiju i uspješniju Hrvatsku o kojem se na političko-retoričkoj razini tako često i rado govori? Odgovor na ovo pitanje moraju napokon jasno i nedvosmisleno dati politički prvaci Mosta i HDZ-a, gospodin Petrov i gospodin Karamarko. Ali, isto tako odgovor mora dati i gospodin Orešković čijoj se vladi ovakvi prijedlozi stavljaju u zadatak.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
