“HDZ koji je na vlasti zahvaljujući političkoj trgovini boji se bilo kakve demokratizacije izbornog procesa, što uvođenje elektroničkog glasovanja uistinu i jest”, ističe za Narod.hr Luka Mlinarić, koordinator građanske inicijative Narod odlučuje i podsjeća da je “Plenkovićev HDZ predvodio napad na inicijativu Narod odlučuje koja je htjela da građani na referendumu odluče žele li, ili ne žele pravedniji izborni sustav”.
Narod.hr: GI Narod odlučuje među šest mjera za pravedniji izborni sustav predlaže uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanja. Na temelju čega to predlažete i što bi se time promijenilo u hrvatskom izbornom sustavu?
Luka Mlinarić: “Jedan od glavnih ciljeva GI Narod odlučuje za promjenu izbornoga sustava je omogućavanje dopisnog i elektroničkog glasovanja svim hrvatskim državljanima u Hrvatskoj i izvan Hrvatske. Time se omogućuje da svi državljani Republike Hrvatske koji imaju pravo glasa ne moraju stotinama i tisućama kilometara putovati u konzulate te čekati u redu nekoliko sati kako bi ostvarili svoje biračko pravo, a također i da oni koji žive u Hrvatskoj, ali im je iz opravdanih razloga to otežano, npr. bolest, ne moraju napuštati svoj dom kako bi obavili glasovanje.
Trenutno uređenje je takvo da, prema procjenama oko 700 000 hrvatskih državljana koji danas žive izvan Hrvatske – takozvana „stara“ i „nova“ dijaspora, ne samo da ne može glasovati dopisnim ili elektroničkim putem, već se prije glasovanja moraju ‘registrirati’ za glasovanje, a onda putovati stotinama i tisućama kilometrima kako bi na malobrojnim biračim mjestima mogli ostvariti svoje građansko pravo – sudjelovanje na izborima.
To znači da su tim objektivno otežani uvjeti glasovanja i ostvarivanja ustavom zajamčenog biračkog prava pa oko 400.000 birača u XI. izbornoj jedinici koliko ih je bilo 2011. ili njih oko 700 000 koliko se procjenjuje da ih ima danas – njih samo 1,5 posto redovito iskoristi svoje biračko pravo. Na izborima za Europski parlament 2014. glasovalo je nešto više od 20 posto birača dok je od 400 000 Hrvata izvan Hrvatske glasovalo samo oko 6500, što je 1,5 posto. Na parlamentarnim izborima 2016. aktivno se legitimiralo te glasovalo tek oko 21 000 birača izvan Hrvatske, što je oko 5 posto od ukupnog broja birača izvan Hrvatske koji se prikazuje u službenim statistikama.”
> (VIDEO) GI Narod odlučuje: ‘HDZ i SDP ukrali referendum da zaštite svoje privilegije’
Narod.hr: Kako gledate na činjenicu da je Europsko vijeće preporučilo državama članicama EU uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanja za europarlamentarne izbore, a premijer Plenković to namjerno ne čini?
Luka Mlinarić: “Ne samo Europsko vijeće, već i niz drugih međunarodnih institucija preporuča uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanja – Vijeće Europe, odnosno Venecijanska komisija, a također i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju.
Europski parlament je u srpnju 2018. prihvatio nacrt odluke Europskog vijeća o reformi izbornog sustava EU, kojom Vijeće predlaže amandmane na Zakon o izboru članova Europskog parlamenta kojima se državama članicama preporuča uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanja na izborima za Europski parlament. Nadalje, Preporukom iz lipnja 2017. Odbor ministara Vijeća Europe potaknuo je države članice, među kojima je i Hrvatska, da svoja izborna zakonodavstva usklade s modernim demokratskim standardima, napose elektroničkim glasovanjem. Dopisno i elektroničko glasovanje uvelike Venecijanska komisija u svom Kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima te daje upute i smjernice kako osigurati što kvalitetnije i učinkovitije dopisno i elektroničko glasovanje.
Dok Europska unija i druge međunarodne organizacije potiču različite oblike glasovanja kao primjer visokog demokratskog standarda kojim se biračima olakšava i omogućuje ostvarivanje njihovog biračkog prava, Vlada RH po tom pitanju ne radi apsolutno ništa.
Inicijativa za demokratizaciju i poboljšanje hrvatskog izbornog sustava dolazi od građana, mjerama koje predlaže inicijativa Narod odlučuje, a među kojima je i uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanja kao modernih demokratskih standarda kojima bi se uvelike poboljšali izborni procesi u Hrvatskoj.”
Narod.hr: Ministar Kuščević u nekoliko je navrata istaknuo kako će se elektroničko glasovanje uvesti kada se za to steknu potrebni tehnološki uvjeti. Kako to komentirate?
Luka Mlinarić: “Takve tvrdnje ministra Kuščevića demantirali su stručnjaci iz HAKOM-a tvrdeći kako je elektroničko glasovanje moguće uvesti već danas, dakle i za europarlamentarne i za svake sljedeće izbore. Stvar je samo u tome što se HDZ koji je na vlasti zahvaljujući političkoj trgovini boji bilo kakve demokratizacije izbornog procesa, što uvođenje elektroničkog glasovanja uistinu i jest.
Podsjećam da je sam HDZ u svom predizbornom programu obećao uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanja, no do danas apsolutno ništa po tom pitanju nije učinjeno, niti se planira učiniti, što dokazuje i činjenica da se dopisno i elektroničko glasovanje niti ne spominju u Programu Vlade 2016. – 2020.. Štoviše, upravo je Plenkovićev HDZ predvodio napad na inicijativu Narod odlučuje koja je htjela da građani na referendumu odluče žele li, ili ne žele pravedniji izborni sustav.”
> Plenković odgovorio Podolnjaku: ‘Neće biti elektroničkog glasovanja na izborima za EU parlament’
Narod.hr: Koje su prednosti elektroničkog glasovanja?
Luka Mlinarić: “Zbog efikasnosti suvremene tehnologije elektroničko glasovanje na poseban način predstavlja mehanizam poboljšanja izbornog procesa. Elektroničko je glasovanje jeftinije, jer ne iziskuje materijalne troškove za organizaciju biračkih mjesta; brže, jer se na rezultate ne mora čekati satima ili danima dok se ne prebroje svi glasački listići, nego su oni poznati odmah nakon isteka roka za glasovanje; politički učinkovitije, jer povećava sudjelovanje u izborima zato što birači ne moraju dolaziti na biračka mjesta i tako trošiti svoje vrijeme; racionalnije, jer elektronički mediji omogućuju bolju informiranost građana o programima i kandidatima.”
Narod.hr: Postoje li neki pozitivni primjeri uporabe elektroničkog glasovanja?
Luka Mlinarić: “Istaknuo bih primjer Estonije koja je daleko najrazvijenija zemlja po pitanju e-usluga općenito, a tako i elektroničkog glasovanja. Čak 99% javnih usluga dostupno je građanima na internetu 24/7. Podaci pokazuju kako digitalizacija javnih usluga štedi 800 godina radnog vremena godišnje! Otkad je uvedeno 2005., internetsko glasovanje (i-voting) koristi 30% Estonaca, a postotak raste iz izbora u izbore. Na taj način, Estonci štede 11.000 radnih dana po izborima, a znamo da je vrijeme novac.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
