Malenica: Izvjestan je treći krug javnog poziva za predsjednika Vrhovnog suda

Malenica
Zagreb, 29.04.2021 - Sjednica Vlade RH. Na slici ministar pravosuda i uprave Ivan Malenica. foto HINA/ Damir SENCAR/ ds

Izvjesno je da Đurđević neće dobiti većinu u Saboru. HDZ se jasno odredio u tom smjeru. Mi smo istaknuli da sama činjenica da je pristala sudjelovati u jednoj protuzakonitoj proceduri predstavlja jedan diskvalifikativni element. Stav parlamentarne većine je jasan. Izvjestan je treći krug, odnosno ponavljanje javnoga poziva i vjerujem da ćemo u ljeto dobiti predsjednika Vrhovnog suda, rekao je Ivan Malenica, ministar pravosuđa i uprave, gostujući u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”.

Predsjednik Milanović jučer je sugerirao HDZ-u da bi se trebao suzdržati od glasanja u Saboru vezano za izbor predsjednika Vrhovnog suda jer su kao stranka u postupku na Vrhovnom sudu. Malenica je rekao kako je riječ o još jednom u nizu populističkih spinova predsjednika. Smatra da je riječ o pritisku na zastupnike u Saboru kako bi progurao svoju kandidatkinju – Zlatu Đurđević – za predsjednicu Vrhovnog suda.

– Naravno da to nije pravno utemeljeno. Podsjetio bih da je krenuo s tezom da se izborom predsjednika Vrhovnog suda započinje reforma pravosuđa. Ako uzmemo u obzir koje su ovlasti predsjednika Vrhovnog suda, možemo vidjeti da on sam ne može reformirati pravosuđe. Ministarstvo ide u smjeru nizu pozitivnih promjena u pravosuđu, rekao je Malenica.

Smatra da ćemo u što kraćem roku dobiti novog predsjednika Vrhovnog suda. Istaknuo je kako se ne može govoriti o krizi sudbene vlasti pogotovo ako se uzme u obzir uloga i ovlasti predsjednika Vrhovnog suda.

– Bez obzira kad se završi postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda, sud i nakon isteka Sessina mandata nastavlja neometano raditi, tu je njegov zamjenik Mrčela. Sessi mandat traje do 15. srpnja.

O slučaju braće Mamić

Danas se u BiH ispituje Zdravko Mamić. Zoran Mamić je i službeno postao bjegunac hrvatskog pravosuđa. Županijski sud u Zagrebu raspisao je tjeralicu i europski uhidbeni nalog što je temelj za daljnje postupanje.

– Očekuje se postupak izručenja Zorana Mamića Hrvatskoj. Mamić ima državljanstvo u BiH i sukladno tome nadležno tijelo u BiH će postupiti, slično kako su pretpostavljam postupili u slučaju Zdravka Mamića. Kada je traženo izručenje, nadležni sud je to odbio. Ne želim u ovom trenutku prejudicirati odluku.

Malenica je naglasio kako je interes RH da odluke njenih sudova budu izvršene u potpunosti.

– Postoji bilateralni sporazum između RH i BiH o izdržavanju kazne zatvora. Taj sporazum po nama ima određene manjkavosti i u tom smjeru ćemo razgovarati s ministrom pravde BiH, to je zamjena kazne zatvora novčanom kaznom, nepriznavanje uvjetne osude, te ono što nam se događalo drastično smanjenje kazne zatvora. Te će stvari biti u fokusu razgovora, poručio je Malenica dodajući kako vjeruje da sa strane BiH postoji interes da se ova pitanja riješe.

Ostalo je otvoreno pitanje imaju li naši sudovi alate kojima mogu spriječiti da dođe do toga da netko tko je osuđen napusti Hrvatsku i na taj način izbjegne odsluženje kazne.

– Zakon o kaznenom postupku daje dovoljno alata da se spriječi da pravomoćno osuđena osoba napusti Hrvatsku, bilo kroz izricanje mjera opreza ili izricanje istražnog zatvora. Sudovi su smatrali da ne postoje ti razlozi. Ja sam zatražio od Vrhovnog suda i glavne državne odvjetnica da pronađemo način kako da kroz zakonodavne izmjene poboljšamo te institute da se takve situacije ne bi događale u budućnosti. Dostavili su prijedloge i mi ćemo u kratkome roku sjesti i u okviru radne skupine razmotriti te mogućnosti, rekao je Malenica.

Smatra da su mjere opreza ili istražni zatvori mogli biti izrečeni u slučaju Mamića jer su postojale činjenice, kako je rekao, koje su upućivale da bi mogao otići iz Hrvatske.

Nacionalni plan oporavka i otpornosti

Nacionalni plan oporavka predviđa ulaganje u područje pravosuđa oko 700 milijuna kuna i oko pola milijuna kuna u područje uprave. MPOO podrazumijeva najprije odraditi reformu, a onda dobiti novce.

– U području javne uprave najveći izazov će biti uređenje sustava plaća. Istaknuo bih i ”smart working”, potpuno nova paradigma radnog mjesta i rada državnih i javnih službenika. Kroz to se definira rad od kuće, koje uključuje korištenje modernih tehnologija kako bi bili spremni na buduće slične situacije.

Malenica je rekao da je fokus na učinkovitom i efikasnom pravosuđu.

– Predvidjeli smo 13 reformi koje su usmjerene prema zakonodavnim, organizacijskim, infrastrukturnim i digitalnim promjenama. Sve zajedno za cilj imati povećati učinkovitost rada pravosuđa. Izmjenom dvaju bitnih procesnih zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o parničnom postupku, uvođenjem novih instituta želimo učiniti te postupke bržim i efikasnijim. Daljnje ulaganje odnosi se na digitalizaciju, dosad smo uložili preko 160 milijuna kuna. Držimo važnim nadogradnju sustava e-spisi i e-komunikacije, idemo na tonsko snimanje, važno nam je ulaganje u infrastrukturu.

– Predvidjeli smo izgradnju trga Pravde, tamo bi se trebale izgraditi zgrade Trgovačkog suda, Visokog trgovačkog suda, Upravnog suda, Visokog upravnog suda i Centra za mirenje. Ide se na dodatnu specijalizaciju sudaca, posebno u obiteljskim predmetima, mijenja se stečajno zakonodavstvo gdje smo vidjeli određene izazove koje treba mijenjati. Bitna nam je jako edukacija sudaca, idemo to dalje jačati, rekao je.

Po prvi put su pripremljeni akcijski planovi koji su individualizirani za svaki sud – da se riješe svi predmeti stariji od sedam godina, da se posebno pazi na zastaru u kaznenim predmetima i da se proaktivno rješavaju ti predmeti, te da se što je moguće prije riješe neriješeni predmeti.

– Imamo pozitivne rezultate, 2/3 sudova je ispunilo ono što smo zacrtali kroz akcijski plan i vjerujem da ćemo na kraju godine u većoj mjeri ispuniti ciljeve, rekao je.

Ministar pravosuđa je rekao da je transparentnost u sudskim postupcima izuzetno bitna te da se ide za tim da se kroz ulaganje u infrastrukturu poboljšaju uvjeti da javnost može prisustvovati raspravama, ali i kroz objavu svih sudskih odluka.

Malenica je konstatirao da je dobro da imamo transparentan način izbora predsjednika Vrhovnog suda jer se može vidjeti i program rada kandidata.

– Primijetio sam u programu gospođe Đurđević da ona implicira da bi se suci možda trebali u Saboru. DSV i Državno odvjetničko vijeće predstavljaju neovisna tijela, gdje u manjini sudjeluju predstavnici političkih stranaka. Vjerujem da je taj sustav dobar. Uključivanje Sabora u izbor sudaca je korak unatrag. Nastavit ćemo jačati te dvije institucije. Mi smo u dijelu imovinskih kartica sudaca napravili određene pozitivne promjene, omogućili smo broj službenika koji će pregledavati te kartice. Od 1. siječnja su sve kartice dostupne, rekao je.

Što se tiče izmjene odvjetničkih tarifa, Malenica je rekao da je to dio paketa liberalizacije tržišta.

– Postoje određeni razgovori s Odvjetničkom komorom, gdje će oni odvesti, ne znam. Ništa se neće raditi bez Odvjetničke komore, zaključio je.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/HRT