Ministar financija Zdravko Marić kazao je u srijedu da porezne izmjene u tri godine donose građanima i poduzetnicima oko 6,3 milijarde kuna rasterećenja, a da se, s obzirom da nema te porezne izmjene koja bi građanima s plaćama ispod prosjeka izravno povećala neto dohodak, predlaže proširenje primjene snižene stope PDV-a od 13 posto.
Na pitanje novinara da komentira da porezna reforma koja ide u saborsku proceduru uz ostalo predviđa i najveći rast plaća onima koji imaju najveće plaće, pa bi tako i premijeru plaća u dvije godina porasla za oko 4.000 kuna, ministar financija je odgovorio: “Nemojte tako, to je interpretacija koja baš i nije ono što želimo komunicirati, nego suštinu, to treba gledati”.
“Oko 6,3 milijarde kuna rasterećenja svim građanima i poduzetnicima u tri godine donose ove porezne izmjene. Nadam se da će u Saboru danas biti uvrštene te točke, a i nije točno da nismo uvažili prijedloge. Trećinu primjedbi smo usvojili i uklopili u te zakonske prijedloge”, kazao je Marić novinarima uoči sjednice užeg kabineta Vlade.
Hrvatski sabor danas bi trebao na dnevni red uvrstiti Vladin prijedlog porezne reforme, odnosno paket izmjena i dopuna devet zakona koji se tiču poreza.
Među njima su izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost, kojima je predviđeno proširenje primjene snižene stope PDV-a od 13 posto od početka 2019. na dječje pelene, isporuku živih životinja, mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, ribe i rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, jestivog povrća, korijena i gomolja, voća i orašastih plodova te isporuku jaja, kao i smanjenje opće stope poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) na 24 posto od 2020.
U poreznom paketu su i izmjene zakona o porezu na promet nekretnina, zakona o porezu na dobit i na dohodak, izmjene i dopune Općeg poreznog zakona itd. Treći je to krug poreznog i administrativnog rasterećenja u okviru porezne reforme koja je započela od 2017. godine.
Na pitanje o tome da će nekima plaće rasti za 20 do 80 kuna, a nekima i 1.000, Marić je kazao da ponavlja ono što je već rekao 2016., a to je da računica koliko kome plaća raste nije baš u potpunosti ispravna, jer zakon o porezu na dohodak ne definira tko koliku plaću ima nego koliko se njemu od bruto plaće usteže poreza i prireza te se treba pitati koliko ljudi plaća poreze i prireze.
“Ako niste u škarama poreza na dohodak i prireza, nažalost zbog plaće koja je ispod prosjeka, ili imate više izdržavanih članova, nema te porezne izmjene u tom pogledu koja vama može izravno povećati neto dohodak. Ali smo zato u ovom trećem krugu na to stavili naglasak. Jer, upravo onima koji imaju ispodprosječna primanja, u njihovoj strukturi potrošnje je najveći udjel za hranu, i zato smanjujemo PDV-a na neku hranu”, kazao je Marić.
Za Uljanik i datum 15. listopada, do kada bi se trebalo nešto riješiti, odgovorio je da nije toliko fokusiran na taj datum nego na “izazove vezane za eventualne proteste jamstava za koje smo već neke informacije dobili”.
“Pojedini krediti su u dospijeću, kamate također i po njima dobivamo određene informacije o tim jamstvima. U ovom trenutku to još nije aktivacija jamstava, ali svjesni smo da su državna jamstava i služe za tu svrhu i naručitelji su to i tražili u slučaju ovakvih situacija”, kazao je Marić.
Dodao je da u ovom trenutku ne može govoriti ni i o planovima restrukturiranja, kao ni o tome hoće li Vlada sudjelovati u isplati plaća Uljanika za rujan.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
