Marijana Petir u razgovoru za Narod.hr o uvoznim lobijima, samodostatnosti, poticajima: Poljoprivredi treba radikalan zaokret

petir poljoprivreda
Foto: Fah, iStock by GettyImages; fotomontaža: Narod.hr

O hrvatskoj poljoprivredi od osamostaljenja, iako korijen problema treba tražiti u bivšem sustavu, govori se kroz prizmu problema. Ovaj prevažan sektor za svaku državu, u Hrvatskoj nikako da dođe ‘na zelenu granu’. Sela su uglavnom pusta, zemlju obrađuje starije stanovništvo što potvrđuje i statistika. Puno je tu pitanja poput državnih poticaja, samodostatnosti, zemljišta, uvoznog lobija, životu poljoprivrednika…Portal Narod.hr kroz seriju tekstova otvorit će goruća pitanja i probleme hrvatske poljoprivrede kroz razgovore s relevantnim sugovornicima, analizama i statističkim podacima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Marijana Petir, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu i bivša zastupnica u Europskom parlamentu, u intervjuu za Narod.hr detektirala je najveće probleme hrvatske poljoprivrede.  Progovorila je o uvoznim lobijima, samodostatnosti, poticajima u poljoprivredi…

‘Izostanak strateškog promišljanja’

Narod.hr: Molim Vas da detektirate i ukratko navedete – po Vama – najveće probleme hrvatske poljoprivrede.

Marijana Petir: Problemi u poljoprivredi su višeslojni, a oni su rezultat različitih pristupa i politika kroz tri desetljeća samostalne Hrvatske u kojima je poljoprivreda i samodostatnost u proizvodnji hrane nisu prepoznati kao prioritet.

Izostanak strateškog promišljanja, doveo je do izostanka stvaranja dodane vrijednosti u poljoprivrednoj proizvodnji. Uz nedovoljno razvijenu potpornu infrastrukturu, poput preradbenih, skladišnih i logističkih kapaciteta, mi i dalje izvozimo sirovinu, a uvozimo prerađeni proizvod.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Poljoprivrednicima je potrebno olakšati i ubrzati pristup europskim sredstvima, naravno, uz razumnu kontrolu i monitoring ovih postupaka, no investicije su blokirane ako se na rezultate natječaja čeka i duže od godinu dana što je sada slučaj. Recentni rast cijena inputa u poljoprivrednoj proizvodnji, ali i energetici i građevinarstvu nije moguće pratiti samo postojećim potporama koje se isplaćuju poljoprivrednicima, i za to je potrebno odobriti interventna sredstva s EU razine i iz državnog proračuna ako ne želimo da nam cijene hrane odu u nebo.

Prisutnost nepoštenih trgovačkih praksi još uvijek nije u dovoljnoj mjeri sankcionirana, postupci su predugi, proizvođači se, zbog straha od gubitka ugovora, boje ovakve prakse prijavljivati, a trgovci love u mutnom.

Razloge treba tražiti i u slabom interesu naših poljoprivrednika za udruživanje, čime se
smanjuje i njihova pregovaračka snaga ali i mogućnost boljeg pozicioniranja na tržištu.
Potrebne su i aktivnosti kojima bismo osigurali pravedniju raspodjelu i učinkovitost
usmjeravanja izravnih plaćanja prema malim i srednjim te mladim poljoprivrednicima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tu je i stalno prisutan problem učinkovitosti u upravljanju državnim poljoprivrednim zemljištem, a znamo da bez zemljišta nema proizvodnje hrane, ali i nedovoljne dostupnosti savjetodavnih usluga, koje su zbog klimatskih promjena i razvoja novih tehnika i tehnologija u poljoprivredi, poljoprivrednicima vrlo važne.

Petir: Novu Strategiju poljoprivrede čekali 20 godina

Narod.hr: Kako bi ste opisali odnos države prema hrvatskoj poljoprivredi i poljoprivrednicima od osamostaljenja?

Marijana Petir: Poljoprivreda je ogledalo države i sela. Iako će se političari, stručnjaci, analitičari i poljoprivrednici složiti da hrvatska poljoprivreda ima ogromni potencijal, svi smo svjesni da on nije dobro iskorišten, a koliko je poljoprivreda uopće u fokusu donositelja odluka, govori i činjenica da smo novu Strategiju poljoprivrede čekali 20 godina.

Narod.hr: Koji su pozitivni europski primjeri na koje bi se Hrvatska trebala ugledati i zašto?

Marijana Petir: Unatoč vrlo izdašnim potporama iz Zajedničke poljoprivredne politike, koje poljoprivrednici država članica EU dobivaju, svi su složni da je to nedostatno i da se samo novcem ne mogu riješiti nagomilani problemi u poljoprivredi i ruralnom prostoru koji je izložen depopulaciji i iseljavanju. Kada slušate kolege iz drugih država članica i njihove poljoprivrednike, zaključit ćete da svi imaju iste ili slične probleme baš kao i mi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, nemamo svi iste startne pozicije jer su oni u starim državama članicama bili bolje pripremljeni za zajedničko tržište, financiranje iz EU fondova i ulaganja su im dostupna desetljećima što je pomoglo njihovim poljoprivrednicima da stanu na svoje noge i povećaju svoju produktivnost i konkurentnost.

U supermarketima u Belgiji naći ćete uglavnom domaće poljoprivredne proizvode jer imaju jake proizvođačke organizacije koje su važan faktor u pregovorima s trgovačkim lancima koji ih uvažavaju, dok je takav vid udruživanja pomogao poljoprivrednicima da imaju dovoljne količine proizvoda.

>Nizozemska: Zašto poljoprivrednici prosvjeduju i sukobljavaju se s policijom?

Austrija je razvila regionalne marke kvalitete koje potrošaču sugeriraju da kada kupuje takav proizvod, kupuje domaće, a redovito se događa da dok imaju svojih proizvoda, ne uvoze i ne stavljaju na tržište proizvode iz drugih država.

Njihova poljoprivredna komora je institucija koja je ravnopravan partner resornom ministarstvu u donošenju zakona i odluka. O organiziranosti francuskih poljoprivrednika gotovo da i ne treba govoriti jer se svi sjećamo da nakon svakog njihovog prosvjeda, francusko Ministarstvo poljoprivrede nađe način kako intervenirati i kroz potpore industriji otkupiti tržišne viškove.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I Francuska i Austrija uz to su propisale kvalitetu osnovnih poljoprivrednih proizvoda pa na taj način eliminiraju veliki dio uvoza. Mađarska je političkom odlukom isposlovala da u
njihovim trgovačkim lancima bude barem 50% domaćih proizvoda, a poljoprivredno zemljište može se prodati onima koji žive u krugu od 15 km.

Mogli bi tako nabrajati redom jer svi su razvili neke svoje modele i mehanizme kojima unatoč Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, ustvari podupiru svoju domaću poljoprivrednu proizvodnju i stabiliziraju je uslijed poremećaja na tržištu.

petir
Foto HINA/ Daniel KASAP/ dk

‘Hrvatska ima jedan od najvećih potencijala u EU-u za razvoj biogospodarstva’

Narod.hr: Koje su svijetle točke i na koje poljoprivredne sektore možemo gledati s optimizmom?

Marijana Petir: Svijetle točke možemo iščitati i u preporukama koje je Europska komisija dala za izradu Nacionalnog strateškog plana u okviru Zajedničke poljoprivredne politike.

Hrvatska ima jedan od najvećih potencijala u EU-u za razvoj biogospodarstva, koji je neiskorišten i posljednjih godina čak pokazuje određene znakove smanjenja. U Hrvatskoj u odnosu na ostatak EU, manje se koriste pesticidi i antimikrobna sredstva, dok su površine pod ekološkom proizvodnjom u stalnom su trendu rasta.

Trebam li još nešto reći, sve je jasno, uz to na raspolaganju imamo zemljišne resurse, nismo ograničeni dostupnošću vode, položajno smo blizu europskom tržištu, no trebamo promijeniti način promišljanja o poljoprivredi.

Hrvatskoj poljoprivredi potrebna je potpuna transformacija načina funkcioniranja kako bismo proizvodili proizvode s dodanom vrijednošću i prestali izvoziti sirovinu na kojoj druge države stvaraju dodanu vrijednost. Treba osigurati preradbene kapacitete za primarne poljoprivredne proizvode, više ulagati u tehnologije proizvodnje, jačati logističke i skladišne kapacitete, prijenos znanja, poticati diversifikaciju proizvodnje i naravno prepoznavati potrebe tržišta i mogućnosti proizvođača.

‘Poljoprivrednici u Hrvatskoj zabrinuti su zbog pojačanih zahtjeva EU oko zelene ambicije’

Narod.hr: Kakva je situacija s ‘zelenom tranzicijom’ u kontekstu kritika iz EU na strateški plan? Na čemu trebamo raditi?

Marijana Petir: Poljoprivrednici u Hrvatskoj zabrinuti su zbog pojačanih zahtjeva EU oko zelene ambicije. Oni smatraju da su njihove prakse već sada u skladu sa zahtjevima zaštite okoliša i da svaki dodatni zahtjev u smislu snažnije primjene zelenih politika može predstavljati opterećenje i odmaknuti ih od cilja zadanog Nacionalnom strategijom poljoprivrede za povećanjem produktivnosti i konkurentnosti hrvatske poljoprivrede.

>Veliki reset: Irska vlada tjera farmere da smanje emisije plinova za 28 posto

S druge strane, Europska Komisija u komentarima na Nacionalni strateški plan traži od Hrvatske da poduzme promjene kako bi ojačala svoj doprinos ciljevima koji su povezani s klimom i okolišem, koristeći pri tome kvalitativne i kvantitativne elemente.

Ove promjene odnose se na opažanja o uvjetovanosti, eko shemama i intervencijama u području ruralnog razvoja, i njihovo modeliranje trebalo bi rezultirati ostvarenjem više ‘zelene ambicije’.

Uz navedeno, moramo osigurati usklađenost s ključnim aktima europskog zakonodavstva o okolišu i klimi, ali i prilagoditi Plan smanjenju poljoprivrednih emisija i poboljšanju sekvestracije ugljika u skladu s postojećim Uredbama o podjeli tereta i LULUCF.

Treba raditi na jačanju održive domaće proizvodnje obnovljive energije na što je saborski Odbor za poljoprivredu više puta upozorio i zatražio da se otklone administrativne prepreke, čime bi pružili dodatnu potporu našim proizvođačima u smanjenju njihovih troškova i pridonijeli energetskoj neovisnosti.

‘Možemo li učiniti bilo kakav pomak u hrvatskoj poljoprivredi ako ne napravimo radikalni zaokret od dosadašnjeg postupanja?’

Narod.hr: Postoji li u Hrvatskoj tzv. uvozni lobi? U kojim sektorima u poljoprivredi je najočitiji i kako se to manifestira?

Marijana Petir: Lobiji postoje u svim državama, ne samo u Hrvatskoj, samo je pitanje kako oni djeluju i što se poduzima da se njihov negativan učinak svede na najmanju moguću mjeru.

U drugim državama, kao što sam već navela, osmišljeni su jasni mehanizmi kako poduprijeti domaću proizvodnju i što bolje pozicionirati domaći proizvod na tržištu, a inspekcijske kontrole ne nedostaju.

U Hrvatskoj su uvozom najpogođeniji sektori mlijeka, mesa, voća i povrća. Vjerujem da bi se takve prakse moglo svesti na minimum kada bi koristili sve alate koje imamo na raspolaganju, počevši od strožih kontrola na granici i u trgovačkim lancima.

>Dužnosnik EU: Posljedice ruske agresije imat će velik utjecaj na širi prehrambeni sustav

Kako to da u jeku afere s mesom zaraženim salmonelom, naše nadležne inspekcijske službe nisu zaustavile niti jedan kamion s mesom koje je stizalo iz uvoza, vratile takvu pošiljku i kaznile prekršitelja?

Kako to da voće i povrće koje dolazi iz trećih zemalja i prskano je sredstvima za zaštitu bilja nedozvoljenim u EU, dolazi na naše tržište u vrijeme kada i mi imamo to isto voće i povrće, bez da se provjeri je li ono zdravstveno-ispravno za naše potrošače? Kako to da se mlijeko iz uvoza u Hrvatskoj prodaje ispod proizvodne cijene i da nitko ne provjeri zadovoljava li kvaliteta tog mlijeka ono što piše na njegovoj etiketi?

>Povrćari strahuju: Uvoz i do 30 posto veći nego lani, naši će urodi propasti

Da ne bi mislili da se ja samo pitam, predložila sam rješenja i mjere kako se nositi s takvim
pojavama i kako spriječiti da viškovi iz drugih država članica završe kod nas po dampinškim
cijenama, no nije bilo dovoljno političke volje uhvatiti se u koštac s tim.

Tražila sam da se nepoštenom trgovačkom praksom definira svako stavljanje proizvoda na tržište ispod njegove proizvodne cijene, ali takav prijedlog je ocijenjen preradikalnim. No, možemo li mi učiniti bilo kakav pomak u hrvatskoj poljoprivredi ako ne napravimo radikalni zaokret od dosadašnjeg postupanja?

Marijana Petir u prvom hrvatskom hotelu za pčele
Foto: Marijana Petir

Dobre prakse u poljoprivredi

Narod.hr: Kako sačuvati plasman domaćih proizvoda? Imamo li pozitivnih primjera EU s obzirom na to da je riječ o državnoj intervenciji u slobodno tržište.

Marijana Petir: O primjerima dobrih praksi i onome što bi mi trebali napraviti, govorila sam već u odgovorima na prethodna pitanja. Tome bih dodala da je važno da se naši proizvođači moraju okrenuti udruživanju jer bez udruživanja su izloženiji samovolji otkupljivača i nemaju dovoljno jaku pregovaračku moć.

Logistički problemi u distribuciji proizvoda mogli bi se riješiti upravo njihovim udruživanjem, a tome svjedoče primjer Belgije ali i nama susjednih država Italije i Austrije, u kojima se poljoprivrednici bave proizvodnjom hrane, a proizvođačke organizacije ili zadruge poljoprivrednika preuzimaju na sebe logistiku u distribuciji proizvoda.

Aktivnostima u okviru Strategije razvoja poljoprivrede planira se izgradnja regionalnih skladišno distributivnih centara i vjerujem kako će to pripomoći sigurnosti plasmana domaćih proizvoda. Trebamo jačati kratke lance opskrbe hranom, osigurati zastupljenost njihovih proizvoda u javnim ustanovama i povezivati sukladne sektore, poput ugostiteljskog i turističkog s poljoprivrednim.

Time bi, uz sigurnost distribucije poljoprivredno-prehrambenih proizvoda trebali pridonijeti i prepoznatljivost naše gastronomske ponude. Dodatno, oznakama zemljopisnog podrijetla i brendiranjem možemo utjecati na potražnju proizvoda.

>Vlasnik OPG-a: ‘Mi razmišljamo čak i da odustanemo od proizvodnje povrća’

Sve navedeno zahtijeva i infrastrukturu u koju u budućnosti treba ulagati. U tom smislu, a zbog sve većeg porasta on line prodaje, posebno bih se osvrnula na pokrivenost ruralnih područja brzom širokopojasnom mrežom.

U Hrvatskoj je procijenjen investicijski jaz od 778 milijuna eura kako bi se osigurala potpuna pokrivenost ruralnih područja brzim internetom. Potrebne su i snažnije mjere informiranja i promocije o utjecaju korištenja domaćih proizvoda na očuvanje naše poljoprivredne proizvodnje i ruralnih područja.

Krize i samodostatnost

Narod.hr: Puno se od početka rata u Ukrajini, ali i u doba pandemije, govorilo o samodostatnosti kada je proizvodnja hrane u pitanju. Kako komentirate recimo, činjenicu da suncokret izvozimo, da uvozimo suncokretovo ulje. Dakle samodostatnost sirovine je iznimna, no sam proizvod uvozimo.

Marijana Petir: Hrvatska je samodostatna u proizvodnji žitarica i uljarica, no nemamo silose i skladišne kapacitete u kojima bi se to skladištilo. Natječaj je sada u tijeku, a poljoprivrednici će imati priliku ulagati u izgradnju skladišta za žitarice i uljarice, opremanje novih i postojećih skladišta, izgradnju i opremanje sušara kao i kupnju pokretnih sušara, a iznosi potpora planirani su od 5 tisuća do 1 milijuna eura.

Iskreno se nadam kako će dodatni zamah našoj poljoprivredi dati i provedba nove Strategije poljoprivrede do 2030. godine kojoj je cilj povećati vrijednost poljoprivredne proizvodnje na 30 milijardi kuna do 2030. godine, i to povećanjem produktivnosti rada za 60%, udvostručenjem prosječnog dohotka poljoprivrednika, smanjenjem stope siromaštva u ruralnim područjima za 25%, rastom udjela prehrambene industrije u BDP-u za 20% i povećanjem udjela mladih poljoprivrednika na 20%.

S tom namjerom planirano je povećanje obujma proizvodnje u govedarstvu, svinjogojstvu i kod trajnih nasada, planirana je izgradnja regionalnih skladišno distributivnih centara, povećanje udjela proizvođača u kratkim lancima opskrbe hranom, povećanje udjela proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u poljoprivredi i zaposlenih u biogospodarstvu, dodatnih 25.000 ha pod navodnjavanjem, 40 postotno povećanje pristupa novoj infrastrukturi i temeljenim uslugama na ruralnim područjima, ali i dodatna ulaganja u razmjenu znanja i inovacija.

>Hrvatska na začelju EU: Navodnjava tek 2,5 posto poljoprivrednih površina

Prilika je ovo i mogućnost ne samo za sektor poljoprivrede, već i za naša ruralna područja. Moramo uzeti u obzir da mi tek izlazimo iz prvog programskog razdoblja u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i da nismo bili u prilici koristiti sredstva, koja su u starijim državama članicama, koje duže vrijeme koriste europska sredstva, osigurala konkurentnost poljoprivredne proizvodnje. No, naravno, ne treba samo tražiti opravdanja već se suočiti s problemima.

Zato, procedure moramo ubrzati, osigurati potrebnu infrastrukturu, preradbene kapacitete, međuresorno koordinirati aktivnosti i raditi na udruživanju proizvođača jer time jačamo njihovu pregovaračku snagu i osiguravamo im sigurnost distribucije njihovih proizvoda i podići razinu samodostatnosti.

Foto: petir.eu

Prodaja poljoprivrednog zemljišta strancima

Narod.hr: 30. lipnja 2023. ističe moratorij za omogućavanje kupovine poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj od strane državljana drugih zemalja. Kako će to po Vama utjecati na hrvatsku poljoprivredu?

Marijana Petir: Nezahvalno je to prognozirati, jer već i sada tvrtke koje su u cijelosti ili dijelom u stranom vlasništvu koriste državno poljoprivredno zemljište i na njemu proizvode, no to zemljište nije u njihovom vlasništvu.

Zbog toga je u novom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu stavljena odredba da država ima pravo prvokupa na privatno i na državno poljoprivredno zemljište, a to je definirano s razlogom kako ono ne bi završilo u rukama stranaca.

>Stranci će jeftino kupovati hrvatsku zemlju: srbijanski poduzetnici kupovali je i prije isteka embarga

Prihvaćen je i amandman Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora da se to pravo prvokupa odnosi na površine koje su veće od 10 hektara u kontinentalnoj i 1 hektar u priobalnom području, kako se ne bi stvorile dodatne administrativne zavrzlame i blokiralo tržište nekretninama i zemljištem, a kako bi se postigao cilj te odredbe – zaštita poljoprivrednog zemljišta od prodaje strancima.

Uređeno je i da se poljoprivredno zemljište ne može geodetskim elaboratima dijeliti na katastarsku česticu površine manje od 1 hektar, osim za izgradnju infrastrukturnih i drugih građevina određenih propisom kojim se uređuje prostorno uređenje, kao i u slučaju nasljeđivanja. Izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, dodatna prednost kroz bodovanje osigurana je za dosadašnje posjednike, domicilne i mlade poljoprivrednike i one koji na poljoprivrednom zemljištu stvaraju dodanu vrijednost.

>Poljoprivrednici o novom zakonu: Oduzimaju nam pravo na vlastito uzgajanje sjemena

Odbor kojim predsjedam uložio je na tekst Zakona set amandmana, kojima je sam tekst u bitnome poboljšan. Sukladno istima, a s namjerom poticanja generacijske obnove i zaustavljanja depopulacije ruralnih područja dodatne bodove osigurali smo za mlade poljoprivrednike, te je uvedena kategorija bodovanja za ‘žene poljoprivrednice’, kako bi se vrednovala multifunkcionalna uloga žena u ruralnim područjima i potaknulo ih se na bavljenje poljoprivredom, ako ne ulaze u kategoriju mladih poljoprivrednika.

Osigurali smo i dodatnu prednost za sektor tovnog stočarstva za korisnike čijih je barem 30% stoke iz domaćeg uzgoja, kao i bolje pozicioniranje sektora sjemenarstva i  rasadničarstva u sustavu bodovanja. Osigurali smo i dodatnu prednost za domicilne nositelje OPG i poljoprivrednih obrta u odnosu na one iz susjednih jedinica lokalne samouprave, ali i regulirali da se u površine državnog zemljišta koje korisnik koristi, uračunavaju sve površine koje je na području jedine lokalne samouprave, temeljem svih provedenih natječaja korisnik koristi.

Nadam se da izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu mogu našim poljoprivrednicima osigurati dodatnu prednost u ostvarivanju prava na korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta, a da će se procedure raspolaganja zemljištem ubrzati i da ćemo što prije što više poljoprivrednog zemljišta staviti u funkciju poljoprivredne proizvodnje.

Poticaji u poljoprivredi: U svakom žitu ima i kukolja

Narod.hr: Što nam je politika poticaja u poljoprivredi donijela pozitivnog, a koji su
negativni utjecaji ove politike?

Marijana Petir: Veliko europsko tržište ujedno je i prilika i izazov za naše poljoprivrednike. Izdašna sredstva koja EU osigurava za Zajedničku poljoprivrednu politiku dobra su osnova poljoprivrednicima za proizvodnju dovoljno kvalitetne hrane po pristupačnim cijenama,

Prvotna nesnalaženja koja smo imali s odabirom mjera iz Programa ruralnog razvoja, propustima u pripremi pravednih natječaja, sporošću obrade zahtjeva, izbjegavanjem uplate sredstava u zajednički Krizni fond EU, vjerujem da su sada iza nas. Porast cijene energenata i drugih inputa u poljoprivrednoj proizvodnji veliki je financijski teret za proizvođače i zato im je, ako želimo osigurati dostupnost naših domaćih proizvoda, potrebno pomoći kako bi nastavili sa svojom proizvodnjom i ostali živjeti na selu, a za to treba reagirati i EU i država.

Republika Hrvatska članica je Europske Unije, naši poljoprivrednici imaju i koriste ista prava
koja koriste i poljoprivrednici drugih država članica Unije. Mislim da nije dobro, a što se
počesto događa u našem javnom prostoru, govoriti kako poljoprivrednici ne bi trebali
ostvarivati ova prava. U svakom žitu ima kukolja i zato je one pojedince koji potpore ne
koriste u skladu s propisanim pravilima, potrebno sankcionirati i razlikovati one koji od
poljoprivrede i za poljoprivredu stvarno žive od onih koji ‘love u mutnom’.

U tom smislu bi i izrada gospodarskih programa za one koji ih nisu izradili i kontrola njihove provedbe, koja je propisana izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu trebala napraviti više reda u korištenju zemljišta jer znamo, da se sukladno pravilima EU, potpore isplaćuju po hektaru..

Narod.hr: Svojevrsna ste glasnogovornica hrvatskih poljoprivrednika, svojim ste djelovanjem poljoprivredu učinili vidljivijom u političkoj areni. Što ste Vi i što možemo svi mi naučiti od hrvatskih poljoprivrednika?

Marijana Petir: Kada sam bila mala, naučili su me da jedino seljak zna živjeti u skladu čovjekom, Bogom i prirodom jer jedino seljak zna da Bog oprašta svakome, čovjek po nekome, a priroda nikome.

Filozofija je to na kojoj sam odgajana i koja nam govori kako se trebamo ponašati ako želimo živjeti u ravnoteži s našom okolinom, nenanositi nikome štetu i uspjeti u onome što radimo.

* Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja kvalitetnog novinarstva Agencije za elektroničke medije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.