Marko Curać: Kako je HINA pratila predsjedničku kampanju?

Foto: Fah; fotomontaža: Narod.hr

Kako je Hrvatska informativna novinska agencija (Hina) pratila predsjedničku kampanju, od 5. prosinca do 20. prosinca 2019.?

Nimalo nevažno pitanje koliko je bila profesionalna i objektivna – nametnulo se nakon prvoga kruga predsjedničkih izbora. Pretraživanje zastupljenosti imena kandidata u servisu te nacionalne agencije neće dati potpunu sliku. Za svaku dublju analizu trebalo bi znamo više vremena jer bi bilo potrebno analizirati posebno svaki tekst s različitih aspekata. Zaključci do kojih smo došli utemeljeni su na naslovima koje je nacionalna agencija pustila u servis, točnije u rubriku Hrvatska, piše Marko Curać za Hrvatski tjednik.

Prvo što se može uočiti jest da se u vrijeme službenoga dijela kampanje neki predsjednički kandidati u servisu uopće nisu spominjali. Nisu istaknutiji u naslovu kao što je slučaj za veći broj predsjedničkih kandidata. Riječ je o Daliji Orešković, Mislavu Kolakušiću (spominje se jednom kad reagira Trgovački Sud, op. a.) i Ivanu Pernaru.

Njih troje, po Hini, nije uopće sudjelovalo u predsjedničkoj kampanji. Oni se tek, pojavljuju s izjavama kad su rezultati prvog kruga poznati.

Postavlja se pitanje čemu takav pristup. Odgovor može biti samo jedan – maksimalno onemogućiti rasipanje tzv. lijevih glasova. Ako je tomu tako, tko je naoko preferiran? Po broju naslova moglo bi se zaključiti da je to Kolinda Grabar-Kitarović, ali ako se oduzmu naslovi koji se odnose na oslobođenje Dubrovnika, godišnjicu smrti hrvatskoga predsjednika Tuđmana, objašnjenja oko prometnoga incidenta, u svezi s televizijskim nastupom i humanitarnim koncertom itd., onda broj naslova nije ništa veći od onih koji se odnose na nastupe Zorana Milanovića – 15 i Miroslava Škore – 12.

> Zašto HINA nije prenijela Plenkovićevu izjavu po kojoj mu Pupovčev odlazak na skup nije sporan?

> Evo što kaže upravni odbor HINA-e o prenošenju lažnih vijesti o U ime obitelji…

> Tko je Dario Juričan, predsjednički kandidat kojem je najveći donator kampanje portal Index?

> Cenzura: Hini nije zanimljivo pismo prof. Marušića, HDZ-ovca koji je protiv IK, Plenkoviću

> Thompsonov tim: Je li HINA podružnica srpskih ekstremnih medija?

Kod odabira naslova urednici su, kad je riječ o Kolindi Grabar-Kitarović, pribjegavali što neutralnijim naslovima, za razliku od naslova koji se odnose na kampanju Zorana Milanovića. U tom slučaju naslovi su mnogo izravniji, poruka je sadržana već u naslovu.

Evo nekih naslova: Kolinda Grabar Kitarović prošetala šibenskom Adventurom; Kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović u Zadarskoj županiji; Kolinda Grabar-Kitarović u Sisačko-moslavačkoj županiji itd.

Ovo podsjeća na poznatu emisiju Hrvatskog radija za pomorce, u kojoj se navodi gdje je koji brod. Može li se ovo smatrati na neki način obezvređivanjem kandidatkinje za predsjednicu? Za razliku od Kolinde Grabar-Kitarović, naslovi koji se odnose na Zorana Milanovića u pravilu su izravni, riječ je o izravnim porukama.

Primjerice: Milanović u Koprivnici: Borit ću se protiv kulture laži koja se širi iz redova vlasti; Milanović: Plenković je o Tuđmanu imao najgore moguće mišljenje; Milanović: U domoljublje se kunu oni koji posežu u Vaš džep…. Milanović: Za modernu Hrvatsku, bez razumijevanja za lopovluk i otimačinu; Milanović: Sve loše u Hrvatskoj u vezi je s HDZ-om; Grabar-Kitarović podsjeća na Trumpa itd.

Miroslav Škoro se u naslovima spominje 12 puta, najčešće u kritikama Plenkovića.

Naime u izbornoj kampanji nastojalo se poistovjetiti Kolindu Grabar-Kitarović s predsjednikom Vlade, odnosno predsjednikom HDZ-a.

Negativna percepcija koja vlada u dijelu javnosti prema premijeru, nastojala se prebaciti na Kolindu Grabar-Kitarović.

Takvih “transfera percepcije” nije bilo prema Milanoviću, zbog postupanja predsjednika SDP-a Davora Bernardića.

U servisu Hine ima popriličan broj “upada” u kampanju stranačkih dužnosnika. Pitanje je koliko su takvi pomagali predsjedničkim kandidatima. U tom dijelu nema nikakve uređivačke principijelnosti. Pokazuje se jedna vrsta snishodljivosti, ali se to vješto “refundira”.

Što se propustilo na ćupriji, naplaćeno je na mostu.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Praćenje izborne kampanje Miroslava Škore išlo je u dvama smjerovima — nastojalo se što više prigušiti njegovu kampanju, a s druge strane iskoristiti ga za «pumpanje» raspoloženja protiv hrvatske Vlade i njezina predsjednika, odnosno kandidatkinje Kolinde Grabar-Kitarović.

Iz mnogih se naslova može zaključiti da većini kandidata nije bio glavni cilj osvojiti povjerenje birača za mandat predsjednika ili predsjednice nego «utopiti» aktualnu predsjednicu.

Zato njezina izjava da je kampanja bila desetero protiv jedne uglavnom stoji.

HINA predano pratila predsjedničkog kandidata Darija Juričana

Hina je vrlo predano pratila predsjedničkog kandidata Darija Juričana. Njemu je posvećeno 11 naslova, jedan manje od Miroslava Škore.

Zbog čega je bilo tako? Možda je uređivačkoj politici bilo simpatično njegovo šegačenje sa zagrebačkim gradonačelnikom. No je li baš u tomu bila njegova uloga? Juričan je izvrsno odradio posao za Zorana Milanovića koji nije htio ući u fajt s gradonačelnikom kad mu je priprijetio s prljavim rubljem.

Milanović je zašutio, ali je Juričan odradio posao. Maksimalno je ismijavao zagrebačkog gradonačelnika, znajući da je Grad Zagreb najveći “bazen glasova”.

Kako se u medijskom prostoru na sve načine pokušalo poistovjetiti Kolindu Grabar-Kitarović s gradonačelnikom Milanom Bandićem, moglo se unaprijed izračunati kakav će biti rezultat.

U psihologiji je poznat “transfer percepcije”, korištenjem metode prijenosa osjećaja. Na tom su zasnovane uglavnom sve reklame i manipulacije kojima su svaki dan izloženi građani, gledajući televizijske vijesti ili reklame.

U Zagrebu je Juričan stvorio podlogu za gotovo apsolutnu pobjedu Milanovića, a i sam je prikupio znatan broj glasova.

Hinin servis Katarini Peović posvetio je četiri naslova, Antu Đapiću i Deanu Kovaču po tri, te Nedjeljku Babiću dva. Na stranicama Hrvatskog tjednika nekoliko puta smo upozoravali na Hinin neprofesionalan odnos prema nekim važnim pitanjima za državu. Branka Vojvodić u vrijeme premijera Zorana Milanovića mjesto ravnateljice Hine dobila je temeljem stranačke kvote, kao glasnogovornica Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), kojoj je na čelu Silvano Hrelja.

Vlada premijera Plenkovića osigurala joj je drugi mandat kako bi njegova koalicija dobila u Hrvatskom saboru jedan pričuvni glas. Taj ga je glas u predsjedničkoj kampanji napustio i priklonio se Milanoviću. Iako ravnateljica Hine nije 22. prosinca fizički bila u Milanovićevu stožeru, ondje je bio čuvajući leda predsjedničkom kandidatu – Silvano Hrelja, predsjednik HSU.

Možda bi se odgovore na pitanja o uređivačkoj politici Hine, moglo i u tomu tražiti. Nakon ovakva pristupa predsjedničkoj kampanji, u slučaju Milanovićeve pobjede, treći je mandat ravnateljici Hine osiguran, ako ne poželi neku državnu, diplomatsku funkciju. Uskoro ćemo i na to dobiti odgovor. I još nešto, ne znam je li se Predsjedničin Ured miješao u uređivačku politiku Hine tijekom mandata aktualne predsjednice, ali je poznato da su dva njezina prethodnika reagirala na svaki naslov koji im nije bio po volji. Zaključno: bi li Milanović i njegova škvadra dopustili da ravnateljica i glavni urednik ostanu na čelu nacionalne novinske agencije, da su bili iz suprotnoga ideološkog tabora? Halooo…!?

* Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Izvor: narod.hr/hrvatski tjednik