Milanović: Europska socijaldemokracija stoji na braniku socijalne države

Premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović ustvrdio je u petak da je socijaldemokracija u današnjoj Europi najkohezivnija nadnacionalna stranačka integracija koja stoji na braniku zaštite jedinstvenog europskog socijalnog modela, koji u pitanje dovode ekstremniji pogledi s ljevice i desnice.

“Europska socijaldemokracija bori se za očuvanje razumne socijalne države, i to je teška borba i vječna borba za ravnotežu”, rekao je Milanović otvarajući u Hrvatskom državnom arhivu izložbu “120 godina hrvatske socijaldemokracije”.

Milanović: socijaldemokracija je danas najzdraviji europski svjetonazor

Ustvrdio je da socijaldemokracija u Europi danas predstavlja “europski centar, malo na lijevo” i kao takva je “najzdraviji svjetonazor koji Europa, pa i svijet, ima”.

“I zato je lijepo biti Europljanin, ali Europljanin na ovaj način – živjela sociojaldemokracija, to je dobra stvar”, poručio je čelnik SDP-a.

Naglasio je kako je sustav europske socijalne države, pa i hrvatski sustav, stvaran godinama pa mu treba “stajati na braniku”.

Ne radi se ni o kakvom “teškom boju” već o značajnom društvenom konfliktu koji treba dovesti do kraja mirnim i civiliziranim sredstvima, dodao je.

Socijaldemokracija u Europi s punim pravom može reći da je sve ono što je kohezivno, humano, pa i ono što košta ali drži društvo na okupu, plod uglavnom njenog rada i rada sindikata, ističe Milanović.

“Da nije bilo socijaldemokracije, današnja europska socijalna država, o kojoj se puno priča i koju mnogi pokušavaju demontirati, bila bi nešto sasvim drugo, ne bi je bilo”, kazao je naglasivši da je socijaldemokracija najkohezivnija nadnacionalna stranačka integracija u Europi.

“Socijaldemokracija je danas u Europi branik, možda je malo gruba riječ, u zaštiti socijalne Europe i predstavljamo ono što se prije deset godina počelo intenzivnije nazivati lijevim centrom. Meni to tada nije zvučalo nikako, ali danas vidim da to ima itekako dubok sadržaj i smisao”, rekao je.

Osvrnuo se kritički i na “ekstremnije poglede” s ljevice i desnice koji taj europski socijalni model žele dovesti u pitanje i razbiti, ustvrdivši kako oni nisu rješenje.

“Vidimo da se u zapadnoj Europi, naročito u južnijim državama, organiziraju i dobivaju podršku na izborima malo ekstremniji lijevi nazori. To po meni nije rješenje i nikako ne vodi rješenju. Možda tu ima puno srca, ali trebalo bi biti više razuma. I desnica koja na cijelom kontinentu – na civiliziran način u Finskoj, i na grublji način u nekim drugim državama – također zauzima značajan dio političkog spektra. Tu je i umjereni desni centar koji je raspršen na deset strana, koji ne znam za što se bori, za rezanje, za štednju, bez promišljanja”, kazao je.

Vujić: socijaldemokracija u Hrvatskoj ima snažnu tradiciju

Organizatori izložbe su Hrvatski državni arhiv i udruga “Novo društvo”, a njezin je autor glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže i predsjednik Središnjega savjeta SDP-a Antun Vujić.

On je istaknuo da izložba prati razvoj socijaldemokracije od osnivanja prve socijaldemokratske stranke u Hrvatskoj, Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije koja je osnovana 1894. godine, do izazova s kojima se danas susreće hrvatska ljevica.

Objašnjava kako sam naziv izložbe nije pogrešan, iako je od osnivanja te stranke prošla 121 godina jer izložba obuhvaća razdoblje “od osnivanja stranke do formiranja prvih vlada”.

Naglašava kako je Hrvatska imala socijaldemokratsku stranku pet godina prije Švedske. “Naravno, nije sudbina poslije bila jednaka, ali to je snažna tradicija koja se tiče cjelokupnog političkog života, ne samo socijaldemokracije”, naglašava Vujić.

Ističe da je Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije bila prva stranka koja je socijalno pitanje stavila u srž političkog djelovanja, prihvaćajući i nacionalno i državno pitanje, ali ih oplemenjujući jer ta dva pitanja nisu rješiva bez socijalnog pitanja.

Vujić je podsjetio da je jedan od osnivača stranke, Ivan Ancel, prilikom osnivanja Prve internacionale u Londonu 1896. godine zagovarao pravo naroda na samoodređenje, što je stavljeno i u rezoluciju.

Jakovina: izložba je korak prema uravonoteženju u hrvatskoj historiografiji

Izložba u Državnom arhivu kroz fotografije na 16 panoa prati život hrvatske socijaldemokracije, od početaka i osnivanja Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije do današnjih dana i položaja hrvatske socijaldemokracije u međunarodnom okruženju.

Fotografije tako prate i “samoupravni socijalizam” u bivšoj Jugoslaviji, “hrvatsko proljeće” i raspad jedinstvenog Saveza komunista Jugoslavije, te potom demokratske promjene u Hrvatskoj i ujedinjenje na hrvatskoj ljevici 1994. godine, kao i prvu socijaldemokratsku Vladu u Hrvatskoj 2000., te sadašnju Vladu na čelu s Milanovićem.

Povjesničar Tvrtko Jakovina u izjavi za Hinu ocjenjuje kako je izložba dobrodošao korak prema uravnoteženju u hrvatskoj historiografiji u kojoj je, kaže, u proteklih 25 godina potpuno nestalo pitanje radničkog pokreta nakon što je u vremenu prije demokratskih promjena bilo potpuno dominantno.

“Mislim da je to dobar korak prema uravnoteženju. Imate različite slojeve društva, nisu bili samo seljaci i elita, bili su i radnici. I taj segment je trebalo, pogotovo u kontekstu demokratskih promjena u Hrvatskoj, izbalansirati. Vidjeti što je iz stare historiografije bilo prenaglašeno i tu priču uvesti u maticu hrvatske historiografije i, općenito, našeg poimanja onog što se događalo u zadnjih 120 godina. Mislim da je to ovdje pokazano”, ustvrdio je Jakovina.