Najmanje 41 osoba poginula je, a više od 180 ozlijeđeno je u ruskom raketnom napadu na vojni institut u Poltavi u središnjoj Ukrajini. O tome napadu, jednom od najsmrtonosnijih od početka rata, izvijestio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.
Dok se nastavljaju napadi na rusko-ukrajinskoj bojišnici, ruski predsjednik Vladimir Putin u posjetu je Mongoliji, s kojom želi produbiti gospodarsku suradnju.
Zelenskij je u video izjavi rekao da su ruske snage pogodile grad s dva balistička projektila, oštetivši zgradu Vojnog instituta za komunikacije, prenosi HRT.
Zelenskij traži traži da Zapad pošalje dodatno oružje Ukrajini
“Ruski šljam definitivno će odgovarati za ovaj napad”, rekao je Zelenskij na Telegramu.
Ponovno je zatražio pomoć od Zapada u protuzračnoj obrani. Apelirao je na saveznike da mu dopuste da koristi njihovo dalekometno oružje za napade dublje u ruskom teritoriju kako bi zaštitio Ukrajinu.
>Zelenski priprema plan za okončanje rata: Putin poručuje kako Ukrajina mora ‘prihvatiti stanje na terenu’
“Stalno govorimo svima u svijetu tko ima moć zaustaviti ovaj teror. Sustavi za protuzračnu obranu i projektili potrebni su u Ukrajini, a ne negdje u skladištu”, rekao je.
“Napadi dalekog dometa koji nas mogu zaštititi od ruskog terora potrebni su sada, a ne u neko dogledno vrijeme. Nažalost, svaki dan odugovlačenja znači gubitke života”, poručio je ukrajinski predsjednik.
Rumunjska šalje Ukrajini sustav Patriot
Donji dom rumunjskog parlamenta usvojio je nacrt zakona kojim se odobrava donacija obrambenog raketnog sustava Patriot Ukrajini.
Rumunjska, članica NATO-a od 2004., dijeli 650 kilometara dugu granicu s Ukrajinom. Tijekom ruskih napada na ukrajinske luke na drugoj strani Dunava, krhotine dronova često padnu na rumunjski teritorij.
Nakon što predsjednik Klaus Iohannis potpiše spomenuti dokument i on postane zakonski akt, vlada će izdati nalog da se donacija provede.
Rumunjska je odlučila donirati dva operabilna sustava Patriot pod uvjetom da ih Savez kasnije nadomjesti drugim sustavom Patriot.
SAD bi mogao uskoro Ukrajini dati dalekometne projektile
SAD bi uskoro mogao pristati dati Ukrajini dalekometne krstareće projektile koji bi mogli gađati ciljeve duboko u Rusiji. Kijev će morati pričekati nekoliko mjeseci dok SAD ne riješi tehnička pitanja prije nego ih isporuči, rekli su američki dužnosnici, prenosi Reuters.
Ruske snage napale su željeznice u regijama Sumi i Dnjepropetrovsk. U napadu na Zaporižju ubijene su dvije osobe, među njima osmogodišnji dječak, rekli su ukrajinski dužnosnici.
>Zaokret Kijeva: Ukrajina će ipak nastaviti propuštati rusku naftu i plin u Europu
Proteklog dana bilo je 313 napada i granatiralo se 11 naselja. Oštećeno je nekoliko zgrada u Zaporižji, rekao je regionalni guverner Ivan Fedorov.
Ukrajinske zračne snage priopćile su da su oborile 27 od 35 dronova u noćnom ruskom napadu. Rusi su upotrijebili i četiri projektila.
Gazpromova rafinerija nafte u Moskvi privremeno je obustavila rad na dijelu postrojenja, objavio je Reuters koji se poziva na tri izvora. Rafinerija je oštećena prije dva dana u ukrajinskom napadu dronovima. Popravak bi mogao trajati pet do šest dana.
Putin stigao u posjet Mongoliji, unatoč obvezi Mongolije da ga uhiti
Ruski predsjednik Vladimir Putin u utorak je stigao u državni posjet Mongoliji. Time je Mongolija ignorirala nalog Međunarodnog kaznenog suda (ICC) za njegovo uhićenje. Ukrajina je to opisala kao veliki udarac protiv pravde.
Međunarodni kazneni sud izdao je prošle godine nalog za uhićenje Putina. Njime se obvezuju 124 države članice, uključujući Mongoliju, da uhite ruskog predsjednika i prebace ga u Haag na suđenje ako kroči na njihov teritorij.
Neuspjeh Mongolije da to učini predstavlja “težak udarac Međunarodnom kaznenom sudu i sustavu kaznenog prava”, rekao je glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Heorhij Tihii.
>Južna Afrika u nevoljama zbog dolaska Putina
“Mongolija je dopustila optuženom zločincu da izbjegne pravdu, dijeleći na taj način odgovornost za ratne zločine”, napisao je Tihii na aplikaciji Telegram.
Dodao je da će Ukrajina raditi sa svojim saveznicima kako bi osigurala da Mongolija osjeti posljedice.
ICC optužuje Putina da je deportirao stotine djece iz Ukrajine. Kremlj je odbacio optužbe i rekao da su politički motivirane.
Odnosi između Rusije i Mongolije na uzlaznoj putanji
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je prošlog tjedna da Moskvu ne zabrinjava tjeralica. Rusija ima “sjajan dijalog” s Mongolijom i unaprijed se razgovaralo o svim detaljima posjeta, dodao je.
“Odnosi s Mongolijom su među prioritetima naše vanjske politike u Aziji. Dovedeni su na visoku razinu sveobuhvatnog strateškog partnerstva“, rekao je Putin svome mongolskom kolegi Ukhnaagiinu Khurelsukhu.
Mongolski čelnik rekao je kako se nada da će posjet potaknuti trgovinu i gospodarsku suradnju dviju zemalja.
Mongolija je na planiranoj ruti velikog plinovoda koji Rusija želi izgraditi kako bi godišnje prenosila 50 milijardi kubičnih metara prirodnog plina iz svoje regije Jamal u Kinu.
Projekt “Snaga Sibira 2” dio je ruske strategije za nadoknadu gubitka gotovo većine svoje prodaje plina u Europi od početka rata u Ukrajini.
>Rusija može srušiti cijenu energenata: Putin spaljuje ogromne količine plina na granici s Finskom
Novi plinovod nasljednik je istoimenog plinovoda koji već isporučuje ruski plin u Kinu. Trebao bi doseći planirani kapacitet od 38 milijardi kubičnih metara godišnje 2025.
Putin je uoči svojeg posjeta rekao da se pripremni radovi, uključujući izvedivost i inženjerske studije, provode prema rasporedu.
Kasparov: Rat u Ukrajini samo element globalnog sukoba slobodnog svijeta protiv diktatura
Rat u Ukrajini samo je jedan element globalnog rata slobodnog svijeta protiv diktatura, smatra Gari Kasparov, slavni ruski šahist i aktivist protiv Kremlja.
Kasparov je govorio na Bledskom strateškom forumu koji se u ponedjeljak i utorak održava u slovenskom turističkom središtu.
Govoreći o ruskoj agresiji protiv Ukrajine, slavni šahist s hrvatskom putovnicom rekao je da su crte sukoba u tom ratu jasne od početka: diktatura i tiranija s jedne i liberalan demokratski poredak s druge strane.
>Legendarni ruski šahist Garry Kasparov nastupio pod hrvatskom zastavom
Rat u Ukrajini je najvažniji, ali samo jedan od mnogih elemenata tog globalnog rata protiv slobodnog svijeta, kazao je Kasparov.
Rusi koji danas umiru na prvim linijama sukoba bore se za politički život ruskog predsjednika Vladimira Putina i za opstanak korumpirane, moralno bankrotirane mafijaške strukture koja danas predstavlja rusku vladu, poručio je.
Kasparov smatra da Rusiji danas prijeti rizik da postane kineski satelit, a Kina je jedina zemlja koja ima teritorijalne pretenzije prema Rusiji i to oko 1,5 milijuna četvornih kilometara, od Vladivostoka do Bajkalskog jezera.
Slavni šahist rekao je da Kina prati ovaj rat s velikim užitkom jer njime slabe i Rusija i slobodan svijet, a ona je izvan fokusa.
Kasparov zasad ne vidi strategiju demokratskog dijela svijeta za pobjedu Ukrajine.
Ta pobjeda mora uključivati potpuni povratak osvojenog teritorija, uključujući Krim, ratnu odštetu i procesuiranje ratnih zločina, kazao je. Moramo ubiti imperijalni virus u Rusiji. To jedino možemo postići vraćanjem ukrajinske zastave u Sevastopolj, zaključio je.
