Milanović: ne prihvaćam da nam Bruxelles određuje s koliko godina će hrvatski radnici ići u mirovinu

Hrvatska je od godine dana članstva u Europskoj uniji imala koristi, a imat će ih i više ako sama bude spremna na promjene, ustvrdio je premijer Zoran Milanović u razgovoru za Hinu u povodu prve godišnjice članstva u Uniji.

Nerealno je bilo očekivati ogromne iskorake u prvoj godini članstva jer smo u Uniju ušli opterećeni ekonomskim problemima koje nije moguće riješiti u godinu dana, ocijenio je Milanović u razgovoru.

Kazao je i da nije zadovoljan ekonomskom situacijom u kojoj se Hrvatska nalazi, za što je odgovorna i vlada, ali je dodao da vlada, koja ima obvezu osigurati rast gospodarstva i zaposlenosti, na tom putu treba podršku cijelog društva.

Hrvatski interesi uvijek na prvom mjestu

Na upit da ocijeni je li u prvoj godini hrvatskog članstva rezultat pozitivan ili su u pravu oni koji tvrde da ono nije dovoljno iskorišteno, premijer odgovara da je bilo nerealno očekivati goleme pomake jer je Hrvatska ušla u Uniju s teretom gospodarskih problema kakve nije moguće riješiti u 12 mjeseci.

“Važno je da sada ravnopravno sjedimo za stolom za kojim se odlučuje i da smo u tih godinu dana sudjelovali u donošenju odluka od interesa za Hrvatsku, ali jednako tako sukreirali odluke važne za budućnost EU-a. Ulazak u EU bio je hrvatski strateški cilj, naša država ima koristi od toga, ali važno je i unutar EU-a zadržati državnost kako se o Hrvatskoj ne bi odlučivalo negdje drugdje. Pa čak i u slučaju zajedničkih europskih politika, vlada će uvijek na prvom mjestu imati hrvatske interese”, kazao je premijer.

Milanović kao primjere toga ističe zajedničku energetsku politiku, kao i postavljanje vlade u pogledu mirovinske politike.

“Tako je sada u slučaju zajedničke energetske politike: nećemo biti talac američko-ruskog nadmetanja za utjecaj nad energetskim kretanjima u Europi, nego ćemo svoju poziciju iskoristiti tako da osiguramo što veću energetsku samostalnost. Vlada će poštovati zajedničku politiku EU-a, ali će sklapati energetske aranžmane kakvi nama odgovaraju. Tako smo se postavili i u pogledu mirovinske politike: ne prihvaćam da nam Bruxelles određuje s koliko godina i kada će hrvatski radnici ići u mirovinu. U EU-u ne živimo svi u jednakim uvjetima, pa ne možemo ni svi pod jednakim uvjetima ići u mirovinu. Takvih odmaka bit će još jer, a to stalno ponavljam, institucionalne Europe je dovoljno, Bruxellesu ne treba davati nikakve nove ovlasti”, naveo je.

Ostvareni strateški rezultati

Kao konkretne rezultate prve godine članstva Milanović navodi nekoliko strateških.

“Hrvatska je uvrštena na energetsku kartu Europe kroz priključenje projektu Jadransko-jonskog plinovoda, a terminal za tekući ukapljeni plin u Omišlju uvršten je na popis prioritetnih projekata EU-a čime je otvorena i mogućnost financiranja iz EU fondova. Projekt Pelješkog mosta ocijenjen je u Bruxellesu kao najbolje rješenje za povezivanje juga s ostatkom zemlje, a i njegovo se financiranje očekuje najvećim dijelom iz EU fondova. Nismo otvarali fantomska gradilišta na Pelješcu uoči izbora, nego smo u tišini lobirali i pripremali taj projekt. Od ulaska u EU stalno smo fokusirani na ispunjavanje uvjeta za ulazak u Schengenski prostor jer smatram da će članstvo Hrvatske u EU-u biti potpuno tek kada postanemo dio schengenske zone. Osobno vodim povjerenstvo za pripremu tog projekta, opet bez pompe, i siguran sam da ćemo 1. srpnja iduće godine moći predati zahtjev za pristup Schengenu”, istaknuo je.

Korist od prve godine članstva, smatra Milanović, imali su i hrvatski poduzetnici koji su dobili slobodan pristup zajedničkom tržištu. “Nije to moja ocjena, već statistički podaci govore da je povećan izvoz u EU. A to je tek početak tog trenda, jer će s oporavkom tržišta EU-a rasti i hrvatski izvoz. A Vlada će posebnu brigu voditi upravo o izvozu jer je on ključan za rast zaposlenosti i domaće prizvodnje, a onda i BDP-a”, ističe premijer.

Sporo ide na bolje, ali put je ispravan

“Ekonomska situacija uvjetovala je da već u prvoj godini članstva uđemo u proceduru prekomjernog deficita, ali ni zbog te činjenice vlada nije pristala na radikalnu štednju bez brige za socijalne potrebe građana. Hrvatska se tako pozicionirala među države članice koje vode računa o balansu između štednje i rasta, a zahvaljujući tome Hrvatska je jedna o rijetkih članica u kojoj mirovine nisu smanjenje niti kune. Troškove smo smanjivali na drugi način, pripremili nacionalni plan reformi i plan stabilizacije javnih financija koji je dobio pozitivnu ocjenu Europske komisije. Zato je EK preporučio da se procedura prekomjernog deficita stavi u fazu mirovanja”, kazao je Milanović, odgovarajući na pitanje o gospodarskom pozicioniranju unutar EU-a.

Premijer je nezadovoljan ekonomskom situacijom u Hrvatskoj i velikom nezaposlenošću. “Naravno da nisam zadovoljan ekonomskom situacijom, kao i činjenicom da imamo i dalje veliku nezaposlenost, prihvaćam da je za to odgovorna i vlada. Nitko nam ne treba pljeskati, jer naš je posao i obveza osigurati rast gospodarstva i zaposlenosti, ali na tom putu nam treba ne samo strpljenje građana – na kojemu im i ovom prilikom zahvaljujem – već i podrška poslodavaca, sindikata, cijelog društva. A da se isplati put kojim idemo pokazuju podaci kao što je rast industrijske proizvodnje pet mjeseci uzastopno ili manji broj nezaposlenih u odnosu na isto razdoblje lani. Barem dijelom za to je zaslužna i vlada, odnosno njena reformska politika. Sporo ide na bolje, ali put je ispravan”, ustvrdio je.

Milanoviću kratke noge

No, prije 10 dana koalicijski partner SDP-a HSU priopćenjem se oglasio i javnosti podastro potpuno suprotnu priču – upravo iz premijerove kuhinje izišao je prijedlog za povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu.

Preporuke Europske komisije (EK) o pomicanju dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina posljedica su političke kratkovidnosti i oportunizma u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, zbog čega Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) izražava žaljenje, jer je na vrijeme upozoravala nadležne na posljedice koje upravo dolaze na naplatu, priopćio je 21. lipnja HSU.

Zbog političke kratkovidnosti u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava i rješavanja problema, kako ističe HSU, metodom gašenja požara, birokrati iz Europske komisije uhvatili su se za normu koju je predložila Vlada te su u preporukama izrazili želju da će se ubrzati vrijeme prilagodbe. HSU navodi kako to “u konkretnom slučaju znači – pomicanje dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina”.

Zato HSU još jednom poziva partnere iz Vlade da se ovako osjetljive odluke donose uz više uvažavanja i dijaloga, kako neki novi nastup kreativnosti ne bi doveo do toga da nakon 2050. godine u mirovinu idemo s, primjerice, 75 godina.

Podsjećaju kako je krajem 2013. u Saboru izglasovan Zakon o mirovinskom osiguranju. Tada je, kako napominju, HSU bio protiv odredbe o pomicanju dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina do 2038., smatrajući da je besmisleno u Zakon unositi normu koja stupa na snagu za više od 20 godina.

Kako HSU ističe u priopćenju, na prijedlog Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Vlada je tada odbila njihov amandman, kojim bi se iz Zakona obrisala sporna odredba, pod obrazloženjem da je riječ o normi koja će u budućnosti povoljno djelovati na mirovinski sustav .