Gostujući na Novoj TV, ministar prometa Oleg Butković rekao je kako će se naplata na autocestama u budućnosti vršiti uz pomoć elektroničkog sustava. No, kad će to biti, i kako će to izgledati – još ni sami ne znaju.
Europska komisija predlaže novi sustav naplate cestarina koji ukida vinjete
“U prvih sedam i pol mjeseci ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, porast je broja vozila na autocestama u svim kategorijama vozila, a porasli su i prihodi, usprkos tome što smo morali uvesti sezonsku naplatu cestarina, povećati cestarine iz razloga što smo rekli da nećemo prodavati autoceste, da ih nećemo monetizirati, nego ćemo krenuti u restrukturiranje duga i tvrtki. Prije nekoliko dana raspisan je i javni poziv za iskazivanje interesa za studiju budućeg elektronskog sustava naplate cestarine u Hrvatskoj. To je u skladu s pismom sektorske politike, svim reformama koje moramo napraviti u četiri, pet godina i u skladu s preporukama Europske komisije koja kaže da sve zemlje članice EU moraju imati ujednačen elektronski sustav naplate cestarine. Klasične vinjete u ovom su trenutku prošlost. Ali, neki oblik elektroničkog sustava naplate – da. Ali pričekajmo da ta studija bude gotova”, rekao je Butković.
Zašto Vlada ne uvodi vinjete i pojeftini cestarine za hrvatske građane – kao što je obećano?
Naglašavalo se prošle godine da bi se uvođenjem vinjeta povećala iskoristivost autocesta, odnosno cilj je bio povećanje prometa na autocestama.
“To će za posljedicu imati povećanje BDP-a za 1 posto zbog toga što će se olakšati pristup logističkoj infrastrukturi uz autoceste, a povećat će se i sigurnost u prometu rasterećenjem lokalnih i regionalnih cesta”, ocijenio je profesor Ivan Dadić.
Dadić je također rekao kako bi Hrvatska na sigurnosti prometa mogla uštedjeti 500-ak milijuna kuna. “Mogla bi uštedjeti oko 1,7 milijardi kuna kroz povećanje BDP-a zbog doprinosa autocesta razvoju gospodarstva u prvih pet godina.”
No, čini se, od toga ništa.
O Pelješkom mostu
“Projekt cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, koja uključuje izgradnju Pelješkog mosta i pristupnih cesta, u potpunosti implementira dogovor između Hrvatske i BiH koji je postignut i potpisan 2006. Hrvatska u potpunosti potvrđuje pravo neškodljivog prolaska kroz morski prostor Hrvatske, kroz unutarnje morske vode i teritorijalno more, svim brodovima koji idu u luku Neum i iz luke Neum prema hrvatskom ZERP-u. U potpunosti je ispoštovana konvencija UN-a o pravu mora, posebno članak 45 koji uređuje pravo neškodljivog prolaza između jednog dijela otvorenog mora i isključivog gospodarskog pojasa, u ovom slučaju hrvatskog ZERP-a i teritorijalnog mora druge države. Projekt cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom je prošao sve prepreke, svu proceduru Europske komisije. 7. lipnja je došlo odobrenje za bespovratnih 357 milijuna eura, čime Hrvatska spaja svoj teritorij, odnosno, Europa spaja europski teritorij. Ovo što u posljednje vrijeme čujemo iz BiH više ide u sferu politike i nekih predizbornih događanja, nego u sferu struke i dogovora koji je postignut 2006.”, rekao je Butković.
“Sve je dogovoreno 2006. Hrvatska je implementirala zahtjeve. BiH koja je tražila da visina mosta bude 55 metara, širina plovnog puta 200 metara. Mi smo to prihvatili i u ovom trenutku smo u drugom stupnju natječaja za odabir izvođača. Do kraja kolovoza se trebaju predati ponude, pa postupak ide dalje. Očekujemo potpis ugovora o izgradnji Pelješkog mosta i početak radova na jesen”, dodao je.
O Uberu
“U izradi je novi zakon o cestovnom prijevozu koji rješava i to pitanje. Radna skupina završava svoj posao. U njoj su sjedili i predstavnici taksija, Ubera, obrtničke komore, gospodarske komore, ministarstva i struke. Uključili smo i prometni fakultet, izaći ćemo s novim prijedlogom zakona. Činjenica je da će se ići na najmanje djelomičnu liberalizaciju jer je nedostatak licenci evidentan. Tržište je takvo da vapi za još licenci, i naravno da će u tom pravcu ići zakon. Novi tržišni modeli su dobrodošli. Ali svi moraju raditi u skladu sa zakonom i svi moraju imati ista pravila”, kaže Butković.
“Pričekajmo da izađemo sa zakonom u jesenskom roku. Najprije ide javna rasprava kada će se svi moći uključiti sa svojim komentarima. Zakon će nakon toga ići u proceduru vlade, pa nakon toga prema saboru. Početkom rujna imat ćemo gotovo rješenje”, dodao je.
