Ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić predstavila je u srijedu radnu skupinu u kojoj su stručnjaci i predstavnici udruga, a kojoj je zadaća analizirati Obiteljski zakon iz 2015. na koji je Ustavnom sudu podneseno više zahtjeva za ocjenom ustavnosti.
Da bi Vlada, odnosno Ministarstvo socijalne politike i mladih mogli ozbiljno i argumentirano odgovoriti na pitanja Ustavnog suda u vezi s eventualnim budućim izmjenama postojećeg Obiteljskog zakona, odgovor na to pitanje treba biti utemeljen na iskustvima, mišljenju i preporukama multidisciplinarnih stručnjaka iz područja obiteljsko pravne zaštite koji ovaj zakon primjenjuju u teoriji, a osobito u praksi, rekla je ministrica Juretić.
Podsjetila je da je Ustavni sud dobio deset zahtjeva za ocjenu ustavnosti Obiteljskog zakona koji je na snazi od 1. rujna 2015.
Obiteljski zakon tangira svakog građanina Republike Hrvatske i zato mora biti dobro sačinjen, zapravo besprijekoran, a to će biti ako ga rade stručnjaci, što do sada nije bio slučaj, rekla je tajnica radne skupine odvjetnica Ljubica Matijević Vrsaljko.
Upravo stoga u radnu skupinu su pozvani: svi od predstavnika centara socijalne skrbi, stručnjaka obiteljskog prava do civilnih udruga, rekla je Vrsaljko.
Objasnila je da cilj radne skupine nije tražiti nova rješenja već analizirati postojeće zakonske odredbe i njihovu petomjesečnu provedbu. Navela je da su već prikupili 79 mišljenja od centara socijalne skrbi i 15 od sudova.
Od udruga, u radnoj su skupini predstavnice Autonomne ženske kuće, i udruge B.a.b.e., predstavnici udruge “U ime obitelji” i iz Hrvatske udruge za ravnopravno roditeljstvo. Pozvane su i sve katedre za obiteljsko pravo. Pozivu su se odazvale pučka pravobraniteljica, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i pravobraniteljica za osobe s invaliditetom dok je jedino pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić odbila sudjelovati, izvijestila je Matijević Vrsaljko.
Dodala je da u prošloj radnoj skupini nije bilo predstavnika udruga i odvjetnika.
Zakon mora biti jednostavan i provediv i to će nam biti u fokusu rada, zaključila je Matijević Vrsaljko ističući da nitko od pozvanih nije pitao za honorar.
Nakon predstavljanja radna skupina održala je prvi radni sastanak.
Milas Klarić: nisam odbila surađivati s radnom skupinom za analizu Obiteljskog zakona
Pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić oglasila se u srijedu priopćenjem u kojem je potvrdila informaciju da je odbila formalno imenovati svog predstavnika u radnu skupinu za analizu Obiteljskom zakona, ali i objasnila da to ne znači da je odbila surađivati s tom radnom skupinom.
“Točno je da sam se zahvalila na pozivu da formalno imenujem svog predstavnika u radnoj skupini za analizu i ocjenu dosadašnjih učinaka i iskustava u primjeni Obiteljskog zakona iz 2015., ali to ne znači da sam odbila surađivati s radnom skupinom i sudjelovati sa svojim prijedlozima”, navodi u priopćenju pravobraniteljica za djecu Milas Klarić .
Na predstavljanju radne skupine kojoj je zadaća analizirati Obiteljski zakon iz 2015. na koji je Ustavnom sudu podneseno više zahtjeva za ocjenom ustavnosti, tajnica skupine, odvjetnica Ljubica Matijević Vrsaljko izvijestila je u srijedu da se od “pravobraniteljica pozivu za sudjelovanjem jedino nije odazvala pravobraniteljica za djecu”.
U svom obrazloženju Milas Klarić navodi “da nije sklona formalno sudjelovati u radu radnih tijela izvršne vlasti, smatrajući važnim da, kao nezavisno tijelo za zaštitu prava djece, očuva samostalnost u svojem radu i postupanju”.
Razlog za to, kako navodi, uz ostalo nalazi i u odredbi Općeg komentara br. 2, stavak 25. Odbora za prava djeteta UN-a, prema kojoj nacionalne institucije za ljudska prava neovisno prate, pridržava li se država međunarodno preuzetih obaveza u ostvarivanju prava djeteta. Stoga je, mišljenja je Milas Klarić, nužno da institucije ostanu potpuno slobodne u određivanju vlastitih prioriteta i utvrđuju vlastite aktivnosti te da se na njih ne delegiraju obveze vlasti.
Također navodi da je u odgovoru Ministarstvu socijalne politike i mladih navela kako je spremna odgovoriti na sve upite koji se radnoj skupini pokažu relevantni u području zaštite prava djece te ih zamolila da je obavještavaju o aktivnostima radne skupine.
U skladu s time, na zatim primljenu zamolbu ministarstva za sudjelovanjem u stručnoj raspravi o iskustvima u dosadašnjoj primjeni Obiteljskog zakona iz 2015., pravobraniteljica je odgovorila 18. ožujka 2016.
“Dakle, nije točno da je pravobraniteljica za djecu odbila uputiti svoje prijedloge i mišljenja”, navela je u priopćenju Milas-Klarić.
