U rujnu 2017. pisali smo o mogućoj kontaminaciji kurikulne, a time i odgojno-obrazovne reforme od samih njezinih početaka. Ukazali smo:
1. da je izbor članova prvoga ERS-a bio netransparentan i u konačnici nelegalan;
2. da su rokovi za izradu kurikulnih dokumenata neprimjereno kraćeni s tri godine na tri do šest mjeseci, a što je u bitnom utjecalo na kvalitetu tih dokumenta,
3. da je skraćivanje rokova za izradu kurikulnih dokumenata bilo u službi najprije pilot-projekta e-Škole, a zatim i velikoga projekta e-Škole.
> Skandalozna pozadina kurikulne reforme
Unatoč tim trima velikim istinama predsjednik Vlade Andrej Plenković odlučio je na takvim temeljima graditi nacionalno suglasje oko daljnje provedbe odogojno-obrazovne reforme te je 13. prosinca 2017. imenovano Posebno stručno povjerenstvo, a 15. siječnja 2018. u javno savjetovanje upućen Prijedlog akcijskoga plana provedbe Strategije te objavljen Javni natječaj Ekspertnu radnu skupinu za provedbu kurikulne reforme.
> Muke po kurikulnoj reformi i prokletstvo Ekspertne radne skupine (1. dio)
U međuvremenu je iz Ministarstva Ivici Puljku, predsjedniku stranke Pametno, i portalu Srednja.hr dostavljena dokumentacija vezana uz Javni natječaj za Ekspertnu radnu skupinu (ERS) iz 2017. a što je za učinak imalo nastavak medijske difamacije pojedinih aktera, posebice Jasminke Buljan Culej, kojoj ovih dana svjedočimo, a kojoj se od samih početaka pridružila i ministrica Blaženka Divjak.
Tragom toga, odlučili smo istražiti gdje je istina, a gdje laž te komu je u interesu dizanje tenzija i prizivanje kontroverzi koje ovaj proces prate od samih početaka. I u konačnici nije li možda tu ipak riječ o vještoj manipulaciji službe za odnose s javnošću Ministarstva s ciljem skretanja očiju javnosti od pravih problema s kojima se u ovom trenutku suočava Ministarstvo i sustav znanosti i obrazovanja?
Smišljena medijska strategija
Razlog ovomu potonjem leži u opravdanoj sumnji da je ustupanje natječajne dokumentacije Ivici Puljku i portalu Srednja.hr dio smišljene medijske strategije i medijske manipulacije PR-službe Ministarstva, a koja ima dva cilja: javnu difamaciju svih onih koji prema mišljenju ministričina tima i HNS-a stoje na putu njihova zamišljena plana te skretanje očiju javnosti od pravih problema s kojima se u ovom trenutku suočava sustav znanosti i odgoja i obrazovanja.
Podsjećamo, Prijedlog akcijskoga plana provedbe Strategije u javnom je savjetovanju od 15. siječnja. Očitovanja na tekst gotovo da i nema. S druge strane, u ovom trenutku traje prijava kandidata na Javni natječaj za ERS te bi otvaranje teme oko bivšega ERS-a moglo imati svrhu zastrašivanja neistomišljenika s porukom „ako se javite na natječaj, a niste nam po volji, čeka vas pakao“.
> Akademik Paar ministrici Divjak: Obrazovna reforma zanemaruje odgoj i nameće jednoumni svjetonazor
Nadalje, u veljači smo. Četiri i pol mjeseca do kraja nastavne godine, odnosno osam mjeseci do početka nove školske godine u kojoj su ministrica i HNS odlučni pristupiti eksperimentalnoj provedbi kurikula. Osim njihove načelne želje za eksperimentalnim uvođenjem kurikula, u ovom trenutku o tom, za Hrvatsku gotovo presudnom projektu, zna se malo ili gotovo ništa. Takav luksuz zemlje sa zrelom demokracijom sebi ne mogu priuštiti.
Doduše u Prijedlogu akcijskoga plana postoji aktivnost koja glasi: „Priprema za eksperimentalnu primjenu inoviranih kurikula za osmogodišnji osnovnoškolski odgoj i obrazovanje“. No u čemu se sastoji ta aktivnost, nikomu nije jasno.
Nema izrađenoga detaljnoga plan i programa eksperimentalnoga uvođenja, nedostaje analiza postojećega stanja, ciljevi i zadaće i sl. Navodno, u tijeku su stručna osposobljavanja savjetnika Agencije za odgoj i obrazovanje koju provode edukatori koji nemaju licenciju za to, nego su dekretom nametnuti iz Ministarstva.
Uz to, tu je i nasilno uvođenje informatike kao obveznoga predmeta što Strategijom nije bilo planirano. I na kraju, ali ne manje važno, ovih su dana na vrata Ministarstva pokucali predstavnici Europske komisije, jer je navodno u Ministarstvu bilo nepravilnosti u postupku dodjele bespovratnih sredstava EU za znanstvenu infrastrukturu.
> Prof. Igor Čatić: ‘Višak’ informatike može biti štetan za dječji razvoj
Sve to nas navodi na sumnju da je, da se poslužimo riječima posebnoga savjetnika ministrice Divjak Mare Alavanje, na djelu strategija kodnoga imena „KK“, odnosno strategija kontrolirane komunikacije na način da iz Ministarstva svakodnevno izlaze kontrolirane informacije o reformi, kurikulima, recenzijama i sl. Ono što se može potvrditi jest je uistinu riječ o KK-strategiji no ne o strategiji kontrolirane komunikacije, nego o strategiji kontroliranoga kaosa.
Tomu svjedoče i žestoke reakcije zaposlenika Ministarstva koje je izazvala ministrica Divjak prilikom podjele rješenja o rasporedu na radna mjesta. Što reći? Na djelu je pravo zlosilje, stručno i političko nasilje?
> Dr. Sanja Bilač: Školstvo oteto narodu i predano u ruke dvojcu Divjak-Jokić
Dakle, u prethodnom smo članku utvrdili sljedeće činjenice:
Javni poziv iz prosinca 2014.
– Javni poziv za ERS iz prosinca 2014. ne isključuje mogućnost prijave za voditelja ili za člana zaposlenike Ministarstva znanosti i obrazovanja tako da nije jasno u kojem je dijelu Natječaj iz 2017., kako to tvrdi Ivica Puljak, prilagođavan zaposlenicima Ministarstva?
– Iz priopćenja stranke HRAST razvidno je da se kontroverzija Javnoga poziva iz 2014. sastoji u imenovanju Suzane Hitrec koja se na javni poziv javila 12. siječnja 2015., a rok za prijave bio je istekao 9. siječnja 2015.
– Iz priopćenja stranke HRAST razvidno je da se kontroverzija Javnoga poziva iz 2014. sastoji u imenovanju djelatnice CARNeta Branke Vuk, koja se uopće nije javila na javni poziv, a ako se i javila, nije udovoljavala formalnim uvjetima natječaja.
> HAZU: Stanje u reformi obrazovanja prijeti funkcionalnim kaosom
Javni natječaj iz travnja 2017.
– U trenutku prijave na Javni natječaj Jasminka Buljan Culej kao kandidat za člana i voditelja ERS-a u cijelosti je udovoljava uvjetima Javnoga natječaja iz 2017., jer je: (1.) bila zaposlenica Ministarstva, (2.) imala najmanje desetogodišnje iskustvo u odgoju i obrazovanju; (3) imala iskustvo u vođenju timova i upravljanju projektima u odgoju i obrazovanju. Uz to, (4.) njezin je Akcijski plan slijedio smjernice i strukturu koju je zadao PSP, a (5.) njezine su komunikacijske vještine utvrđene u intervjuu pred peteročlanim Povjerenstvom.
– Na Osmoj sjednici PSP-a, održanoj 7. travnja 2017. utvrđen je i svim članovima PSP-a predstavljen tekst Javnoga natječaja. Tijekom idućih pet sjednica nitko od članova PSP-a nije problematizirao taj tekst natječaja. To je učinjeno tek nakon Trinaeste sjednice održane 22. svibnja 2017., na kojoj je za voditeljicu ERS-a izabrana Jasminka Buljan Culej.
Interna analiza ministarstva
Interna analiza Ministarstva, koja je potkraj kolovoza 2017. „procurila“ u javnost nema mandatara i autora, bez datacije je, neurudžbirana i nepotpisana.
– Interna analiza Ministarstva rađena je bez uvida u temeljni provedbeni dokument natječaja.
– Interna analiza Ministarstva nepotpuna je neutemeljena i štetna te je namijenjena javnoj difamaciji niza osoba, a ne stvarnoj dobrobiti hrvatskoga školstva.
Čista odgojno-obrazovna reforma i časni ljudi
Kako bi se u cijelosti otklonile spekulacije o neviđenim povredama natječajnih procedura, zaštitilo dostojanstvo članova svih ERS-ova i kandidata na tim natječajima predložili smo da sadašnje Posebno stručno povjerenstvo provede službeni nadzor nad provedbom svih poziva i natječaja, kako onih za ERS tako i onih za SRS-ove.
Tragom tih prijedloga, hrvatska bi javnost treba imati informaciju o tome (1.) jesu li Jasminka Buljan Culej i ostali članovi ERS-a izabrani putem Javnoga natječaja u svibnju 2017. udovoljavali uvjetima natječaja, odnosno (2.) jesu li Boris Jokić i ostali članovi ERS-a izabrani putem Javnoga pozva u siječnju 2015. udovoljavali uvjetima Javnoga poziva?
Uz to, nužno je i pokretanje službenoga nadzora nad valjanošću odluke ministrice Divjak kojom je pokrenula reaktiviranja krajem 2017. stručnih radnih skupina koje su doradile kurikulne dokumente sukladno javnomu savjetovanju i to zato jer je njihov mandat moguće istekao, a njihov je rad, sukladno Strategiji, mogao koordinirati isključivo ERS a ne Ministarstvo.
Stavljanje svih karata na stol prije nego se nastavi s odgojno-obrazovnom reformom u interesu je hrvatske javnosti te svih bivših i sadašnjih aktera odgojno-obrazovne politike.
Tragom navedenoga, ključnim smo akterima prošlih i sadašnjih događanja uputili pitanja koja ćemo zajedno s odgovorima podastrijeti prosudbi javnosti koja neka istražiti gdje je istina, a gdje laž, a gdje vješto manipuliranje s ciljem skretanja očiju javnosti od pravih problema s kojima se u ovom trenutku suočava Ministarstvo i sustav znanosti i odgoja i obrazovanja?
Ova su pitanja upućena sljedećim osobama na njihove e-adrese:
Članstvo u ERS-u
Vedranu Mornaru, bivšem ministru i Nevenu Budaku, bivšem voditelju PSP-a koje je ministru Mornaru predložilo članove ERS-a te bivšoj članici PSP-a Eli Pijaca Plavšić, izvršnoj direktorica udruge Forum za slobodu odgoja i jednoj od vodećih osoba iz GOOD-inicijative, postavljamo sljedeće pitanje:
1. Jeste li u trenutku imenovanja gospođe Suzane Hitrec u ERS imali informaciju da se na javni poziv javila 12. siječnja, odnosno tri dana nakon roka (Javni poziv je bio otvoren do 9. siječnja)?
2. Ako ste imali tu informaciju, kako opravdavate to da je gospođa Hitrec imenovana u ERS?
3. Jeste li u trenutku imenovanja gospođe Branke Vuk u ERS imali informaciju da se možda nije ni javila na Javni poziv, a ako se i javila, nije zadovoljavala uvjete Javnoga poziva koje ste propisali?
4. Ako ste imali tu informaciju, kako opravdavate to da je gospođa Branka Vuk ipak imenovana u ERS?
Pitanje postavljamo Suzani Hitrec:
1. Je li istina da ste se na Javni poziv javili 12. siječnja 2015. (Javni poziv bio je otvoren do 9. siječnja 2015.)?
2. Kako opravdavate činjenicu da ste imenovani u ERS unatoč tome što ste se na Javni poziv javili tri dana nakon roka prijave?
Pitanje postavljamo Branki Vuk:
1. Kad ste se javili na Javni poziv 2014.?
2. Jeste li udovoljavali uvjetima Javnoga poziva?
3. Ako se niste javili na Javni poziv, kako opravdavate činjenicu da ste imenovani u ERS?
4. Ako ste se javili na Javni poziv, kako opravdavate činjenicu da ste imenovani u ERS unatoč tome što niste udovoljavali uvjetima Javnoga poziva?
O zaposlenicima Ministarstva
Ivici Puljku i Sabini Glasovac postavljamo sljedeće pitanje:
1. Jeste li upoznat sa činjenicom da su se na Javni poziv iz 2014. na kojem je biran prvi ERS mogli javiti zaposlenici Ministarstva, kako za člana tako i za voditelja ERS-a, te da u tom smislu Natječaj iz 2017. po pitanju zaposlenika ministarstva ne određuje ništa novo?
Ivici Puljku postavljamo sljedeće pitanje:
2. Što je novo u Natječaju iz 2017. u odnosnu na Javni poziv iz 2014. a što ukazuje da je natječaj, kako tvrdite, bio prilagođavan zaposlenicima ministarstva?
Ivici Puljku i Sabini Glasovac postavljamo sljedeće pitanje:
3. Budući da je Jasminka Buljan Culej u trenutku raspisa Javnoga natječaja bila zaposlenica Ministarstva i imala više od deset godina radnoga iskustva u odgoju i obrazovanju, koji od navedenih uvjeta za člana ERS-a smatrate da Jasminka Buljan Culej nije ispunjavala?
4. Budući da je Jasminka Buljan Culej u trenutku raspisa Javnoga natječaja imala iskustvo u vođenju timova i upravljanju projektima u odgoju i obrazovanju, a iz njezina je akcijskoga plana, koji je razrađen prema uputama iz Natječaja vidljivo da je upoznata s procesom i vizijom daljih koraka, kao i s ulogom ERS-a, koji od navedenih uvjeta za voditelja ERS-a smatrate da Jasminka Buljan Culej nije ispunjavala?
Akcijski plan
Ivici Puljku i Sabini Glasovac postavljamo sljedeće pitanje:
1. Jeste li upoznati s činjenicom da se Natječaju iz 2017. od kandidata za voditelja tražio razrađen akcijski plan na temelju mjera Strategije u kojima je ERS naveden kao provoditelj?
2. Jeste li upoznati s činjenicom da je u sklopu teksta natječaja objavljen i dokument s popisom 10 mjera u kojima je ERS naveden kao provoditelj, a čija je svrha bila dobiti uvid o upoznatosti kandidata s procesom te vizijom daljih koraka, posebice s viđenjem uloge i nadležnostima ERS-a?
3. Jeste li upoznati s činjenicom da je u tom pogledu Akcijski plan Jasminke Buljan-Culej slijedio strukturu koju je predložio PSP i time udovoljio kriterijima natječaja?
Pitanje za Sabinu Glasovac:
1. U kojem je dijelu Jasminka Buljan Culej, kako tvrdite, falsificirala akcijski plan i u čem se sastoji taj falsifikat?
Javni poziv/natječaj i zaposlenici Ministarstva
Pitanje upućujemo i Vedranu Mornaru koji je kao član PSP-a glasovao protiv izbora Jasminke Buljan Culej za voditeljicu ERS-a, a koji je u vrijeme raspisa Javnoga poziva iz 2014. bio ministar:
1. Jeste li upoznati sa činjenicom da su se na javni poziv kojega ste Vi raspisali a na kojem je biran prvi ERS mogli javiti zaposlenici ministarstva kako za člana tako i za voditelja ERS-a, i kako to tumačite?
2. Zbog čega smatrate da se zaposlenici Ministarstva nisu mogli javiti na natječaj 2017. za voditelja?
3. Ako i dalje ostajete pri tome da se na natječaj 2017. nitko iz Ministarstva nije mogao javiti za voditelja ERS-a kako objašnjavate to da ste jedno mislili 2014. a drugo 2017.?
4. Zbog čega ste mjesec i pol dana od raspisa Natječaja i nakon proteka vremena od pet sjednica doveli u pitanje izbor gospođe Buljan Culej tvrdeći da se predstavnik Ministarstva nije mogao kandidati za voditelja?
Pitanje za predsjednicu PSP-a Dijanu Vican:
1. Jeste li upoznat sa činjenicom da su se na javni poziv 2014., koji je raspisao Vedran Mornar, a po kojem je imenovan prvi ERS, mogli javiti zaposlenici ministarstva kako za člana tako i za voditelja ERS-a, i kako to tumačite?
2. Je li istina da je PSP uistinu donio zaključak da se zaposlenici Ministarstva ne mogu javiti na natječaj 2017. za voditelja, i što mislite o tome?
3. Što mislite, zašto su pojedini članovi PSP-a mjesec i pol dana od raspisa Natječaja i nakon proteka od pet sjednica PSP-a doveli u pitanje izbor dr. sc. Buljan Culej tvrdeći da se predstavnik Ministarstva nije mogao kandidirati za voditelja?
Pitanje za ministricu Blaženku Divjak:
1. Jeste li upoznati sa činjenicom da su se na Javni poziv iz 2014. na kojem je biran prvi ERS mogli javiti zaposlenici Ministarstva kako za člana tako i za voditelja ERS-a, te da u tom smislu Natječaj iz 2017. po pitanju zaposlenika ministarstva ne propisuje ništa novo?
2. Budući da je Jasminka Buljan Culej u trenutku raspisa Javnoga natječaja bila zaposlenica Ministarstva i imala više od deset godina radnoga iskustva u odgoju i obrazovanju, koji od navedenih uvjeta za člana ERS-a smatrate da Jasminka Buljan Culej nije ispunjavala?
3. Budući da je Jasminka Buljan Culej u trenutku raspisa Javnoga natječaja imala iskustvo u vođenju timova i upravljanju projektima u odgoju i obrazovanju, a iz njezina je akcijskoga plana koji je razrađen prema uputama iz Natječaja vidljivo da je upoznata s procesom i vizijom daljih koraka, kao i s ulogom ERS-a, koji od navedenih uvjeta za voditelja ERS-a smatrate da Jasminka Buljan Culej nije ispunjavala?
4. Što je to po Vama tako skandalozno u prijavi Jasminke Buljan Culej da je i dan-danas javno difamirate bez da javnosti podastrete konkretne dokaze o njezinim nečasnim radnjama? Podsjećamo nedavno ste izjavili da osobu koja ima „takav background“ ne biste stavljala u PSP. Na što ste točno pri tome mislili?
5. Jeste li upoznati s činjenicom da se Suzana Hitrec, koja je imenovana u prvi ERS, a koja je u treći PSP imenovana na prijedlog HNS-a, na Javni poziv 2014. javila tri dana nakon isteka roka za prijavu?
6. Ako ste upoznati s tom činjenicom, zbog čega ste predložili Suzanu Hitrec u novi PSP?
7. Ako niste bili upoznati s tom činjenicom, hoćete li premijeru predložiti razrješenje Suzane Hitrec iz PSP-a?
8. Zašto u medijima javno difamirate Jasminku Buljan Culej, a ne i Suzanu Hitrec?
9. Jeste li istražili navode stranke HRAST vezane uz Branku Vuk, koja je navodno imenovana u prvi ERS, a da se nije uopće javila na Javni poziv, a ako se i javila, u trenutku izbora nije udovoljavala uvjetima Javnoga poziva?
10. Ako još niste istražili navode stranke HRAST o Suzani Hitrec i Branki Vuk, hoćete li to učiniti i kada?
11. U intervjuu za jednu televizijsku kuću iznijeli ste mišljenje da Ekspertna radna skupina 2017. nije bila formirana u skladu sa zahtjevima i da je zbog toga trebala biti razriješena. No po svemu ni ERS 2015. nije bio formiran u skladu sa zahtjevima. Smatrate li stoga da je kurikulna reforma od samih početaka kontaminirana?
12. Ako se tvrdnje stranke HRAST pokažu istinitima i pokaže se da prvi ERS nije bio formiran u skladu sa zahtjevima, trebaju li u tom slučaju tadašnji akteri snositi političku odgovornost?
Interna analiza Ministarstva
Pitanje za ministricu Blaženku Divjak:
1. Je li istina da interna analize Ministarstva nema mandatara i autora? Ako je tomu tako, tko je njen mandatar i autor?
2. Je li istina da interna analiza Ministarstva nema datuma te nije urudžbirana niti potpisana? Ako je tomu tako, zašto analiza nema datuma te nije urudžbirana niti potpisana?
3. Je li istina da je interna analize Ministarstva rađena bez uvida u temeljni provedbeni dokument natječaja? Ako je tomu tako, kako je to bilo moguće?
4. Je li interna analiza Ministarstva namijenjena stvarnoj dobrobiti hrvatskoga školstva ili javnoj difamaciji niza osoba a što je, u končnic, HNS-u pomoglo da se „politički izbori“ da se stari ERS i PSP razriješe?
5. Kako tumačite činjenicu da Ivica Puljak, koji su natjecao za člana ERS-a, u izboru kandidata u području u kojem se natjecao ne vidi ništa sporno, dok je analizom utvrđeno da je upravo izbor toga kandidata, odnosno Ružice Vuk, sporan?
6. Hoćete li se zbog neutemeljenih optužbi iz analize javno ispričati Dijani Vican i Jasminki Buljan Culej, kao i mnogim drugima za neugodnosti koje su doživjeli?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
