Muke po kurikulnoj reformi i prokletstvo Ekspertne radne skupine (1. dio)

Foto: Fah; fotomontaža: Narod.hr

U rujnu 2017. pisali smo o mogućoj kontaminaciji kurikulne, a time i odgojno-obrazovne reforme od samih njezinih početaka. Ukazali smo:

1. da je izbor članova prvoga ERS-a bio netransparentan i u konačnici nelegalan;
2. da su rokovi za izradu kurikulnih dokumenata neprimjereno kraćeni s tri godine na tri do šest mjeseci, a što je u bitnom utjecalo na kvalitetu tih dokumenta,
3. da je skraćivanje rokova za izradu kurikulnih dokumenata bilo u službi najprije pilot-projekta e-Škole, a zatim i velikoga projekta e-Škole.

> Skandalozna pozadina kurikulne reforme

Unatoč tim trima velikim istinama koje bacaju novo svjetlo na kurikulnu reformu, predsjednik Vlade Andrej Plenković odlučio je na ipak takvim temeljima graditi nacionalno suglasje oko daljnje provedbe reforme. Tako je u međuvremenu, 13. prosinca 2017., imenovano Posebno stručno povjerenstvo (PSP), a 15. siječnja 2018. u javno savjetovanje upućen je Prijedlog akcijskoga plana provedbe Strategije te objavljen Javni natječaj Ekspertnu radnu skupinu (ERS) za provedbu kurikulne reforme.

Prokletstvo Ekspertne radne skupine

I kad smo pomislili da je s reformom konačno krenulo, zapljusnuo nas je ponovno sidrom zvan „prokletstvo Ekspertne radne skupine“.

Naime, samo nekoliko dana nakon što je otvoreno javno savjetovanje o Prijedlogu akcijskoga plana provedbe Strategije i raspisan Javni natječaj za ERS, Ministarstvo znanosti i obrazovanja dostavilo je gospodinu Ivici Puljku, predsjedniku stranke Pametno, i portalu Srednja.hr dokumentaciju vezana uz Javni natječaj za Ekspertnu radnu skupinu objavljen 7. travnja 2017.

Uporište za ustupanje tih isprava Ministarstvo je našlo u Mišljenju povjerenice za informiranje koje je, prema našim informacijama, u Ministarstvu zaprimljeno 12. prosinca 2017. I premda je riječ tek o mišljenju, koje nije obvezujućega karaktera, iz Ministarstva su, čini se, po njemu postupili. Taj postupak Ministarstva zatekao je mnoge bivše i sadašnje aktere (ne)odgojno-obrazovne politike. Tim više što je dostava i objava tih dokumenata imala svrhu medijski difamirati pojedine aktere, posebice dr. sc. Jasminku Buljan Culej, čemu ovih dana svjedočimo.

> Pogledajte koji mediji pišu hvalospjeve o ministrici Divjak!

Naime, već idućega dana Ivica Puljak sazvao je Konferenciji za medije te ustvrdio kako je gospođa Jasminka Buljan Culej izabrana za voditeljicu ERS-a bez dokaza da ispunjava uvjete natječaja, odnosno da je dio natječaja namjerno prilagođavan zaposlenicima Ministarstva. Uz to, portal Srednja.hr objavio je dokument koji „potvrđuje da je Jasminka Buljan Culej lagala javnosti“. Riječ je, dakle, o akcijskom planu. Stoga su Ivica Puljak i Srednja.hr od premijera zatražili smjenu Jasminke Buljan Culej i svih onih koji su umiješani u taj skandal.

Priopćenjem se javila i Hrvatska narodna stranka tvrdnjom kako stara Ekspertna radna skupina više ne postoji te kako je u tijeku novi natječaj, a za što se, podsjećaju, HNS politički izborio na način da su stari ERS i PSP razriješeni.

Nije dugo trebalo čekati ni priopćenje SDP-a odnosno saborske zastupnice Sabine Glasovac koja je pozvala premijera Andreja Plenkovića da iz PSP-a razriješi Jasminku Buljan Culej koja, kako tvrdi, nije udovoljava kriterijima natječaja te da je falsificirala akcijski plan.

Služba za odnose s javnošću Vlade RH suprotnoga je mišljenja te tvrdi da je Jasminka Buljan Culej na mjesto voditeljice ERS-a izabrana zakonito.

Stranka HRAST u svojem je priopćenju optužila SDP i Pametno da nemaju nikakav kvalitetan sadržaj u svojim strankama te ako već propitkuju zakonitost rada ERS-a i PSP-a, tada se prvo trebaju očitovati, među ostalim, o Suzani Hitrec, koja se 2015. prijavila na javni poziv tri dana nakon isteka roka za prijavu, kao i o Branki Vuk, čija prijava na javni poziv navodno nikad nije evidentirana u Ministarstvu, a koja u trenutku izbora u ERS nije zadovoljavala uvjete Javnoga poziva.

> Hoće li političkom trgovinom imenovana HNS-ova Blaženka Divjak uz Jokića vratiti i Budaka?

Dakle, pljušte optužbe s jedne i s druge strane, a okidač za navedeno bio je intervju ultimativnoga naslova ‘Ova vlast ima još mjesec dana da dokaže da zaista želi reformu obrazovanja’, kojega je 21.1.2018. Novom listu dao Boris Jokić. U intervjuu je Jokić ustvrdio kako se „nitko pri zdravoj pameti i bez stranačke iskaznice ne će kandidirati za novu Ekspertnu radnu skupinu (ERS) ako ministrica Divjak prethodno ne objavi analizu prošloga natječaja“. Stoga je pozivao premijera i ministricu da stave sve karte na stol prije nego nastave s odgojno-obrazovnom reformom.

> Pročitajte koje su sve stranke podržale protuvladin prosvjed!

O svemu se očitovao i saborski zastupnik Željko Jovanović, a javila se i GOOD-inicijativa, inicijator dvaju prosvjeda vezanih za kurikulnu reformu – Hrvatska može bolje i Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma – te ministricu poziva na ostavku. Razlog? Pristala je na truli kompromis.

Javila se i ministrica koja je u intervjuu za jednu televizijsku kuću iznijela mišljenje da Ekspertna radna skupina nije bila formirana u skladu sa zahtjevima te da je izbor Jasminke Buljan Culej u PSP za nju jako neobičan te kad bi ona birala sigurno ne bi osobu koja ima „takav background stavljala u PSP“.

Tragom svih tih izjava odlučili smo istražiti gdje je istina, a gdje laž. I, u konačnici, komu je u interesu u ovom trenutku dizati tenzije i prizivati prijepore koji ovaj proces prate od samih početaka.

Javni poziv iz prosinca 2014.

Prvi korak na koji smo se odlučili bio je usporedba Javnoga poziva iz 2014. i Javnoga natječaja iz 2017.

Uvidom u tekst Javnoga poziva iz prosinca 2014. nekoliko je nepobitnih činjenica. Javni poziv raspisan je 18. prosinca 2014. i bio je otvoren do 9. siječnja 2015. Slučajno ili ne, baš u vrijeme zimskih praznika. Vjerojatno je to ujedno bio i razlog slaboga odziva. Tko zna, možda je raspisivanje javnoga poziva u navedenom razdoblju i imalo za cilj slab odziv te je bilo planirano?

Iz priopćenja stranke HRAST razvidno je da se kontroverzija Javnoga poziva iz 2014. ne sastoji samo u imenovanju Suzane Hitrec nego i u tome što je u to tijelo imenovana djelatnica CARNeta Branka Vuk koja se, kako tvrdi HRAST uopće nije javila na javni poziv, a ako se i javila, nije udovoljavala formalnim uvjetima natječaja jer u trenutku imenovan nije imala „desetogodišnje iskustvo u području obrazovanja stečeno radom u nastavi ili na istraživanjima u obrazovanju te iskustvo vođenja većih razvojnih projekata“ kako to stoji u tekstu Javnoga poziva.

Mogućnost prijave za voditelja ERS-a zaposlenika Ministarstva

Nadalje, ono što u kolopletu najnovijih zbivanja upada u oči i što je za ovu priču važno je činjenica da Javni poziv iz prosinca 2014. ne isključuje mogućnost prijave za voditelja ili za člana zaposlenike Ministarstva znanosti i obrazovanja. Da je tomu tako potvrđuje tekst iz Javnoga poziva koji glasi: „Za rad članova Ekspertne radne skupine koji su zaposleni u javnim i državnim službama nije predviđena dodatna financijska naknada“.

Ono što se u pozivu od kandidata za voditelja i člana ERS-a tražilo bilo je da moraju imati najmanje desetogodišnje iskustvo u području odgoja i obrazovanja stečeno radom u nastavi ili na istraživanjima u odgoju i obrazovanju te iskustvo vođenja većih razvojnih projekata, a prednost je međunarodno iskustvo u području svoje djelatnosti. Kandidati koji se na Javni poziv iz 2014. prijavljivali za voditelja bili su dužni „priložiti razrađen prijedlog rada u skladu sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije“.

Stoga se opravdano postavlja pitanje čemu javna povika na Natječaj iz travnja 2017. i u kojem je dijelu, kako je to Ivica Puljak ustvrdio, prilagođavan zaposlenicima ministarstva, odnosno u kojem se dijelu razlikovao od Javnoga poziva iz 2014.?
Jer između Javnoga poziva 2014. i Javnoga natječaja 2017. u tom dijelu nema razlike, osim one izričajne.

Javni natječaj iz travnja 2017.

Naime, uvidom u Javni natječaj iz travnja 2017. razvidno je da je Javni natječaj imao pet kategorija te da se kandidatkinja Buljan Culej na Natječaj prijavila u kategoriji e) – predstavnik Ministarstva za kojega su se tražila dva uvjeta: najmanje desetogodišnje iskustvo u odgoju i obrazovanju i zaposlenik Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Uz uvjete za člana, kandidati za voditelja trebali su ispunjavati i dodatne uvjete, a to su: iskustvo u vođenju projektnih timova i upravljanju projektima u odgoju i obrazovanju te izrazite komunikacijske vještine.

Dakle, u trenutku prijave na Javni natječaj za voditelja ERS-a Jasminka Buljan Culej trebala je zadovoljiti sljedeće uvjete: biti zaposlenica Ministarstva (taj je uvjet ispunjavala); imati najmanje desetogodišnje iskustvo u odgoju i obrazovanju (taj je uvjet ispunjavala jer je samo Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja bila zaposlena 11 godina); imati iskustvo u vođenju timova i upravljanju projektima u odgoju i obrazovanju (11 je godina bila načelnica istraživačko-razvojnoga odjela u Nacionalnom centaru za vanjsko vrednovanje obrazovanja te koordinatorica niza europskih i međunarodnih istraživanja).

Prijedlog rada iz 2014. i Akcijski plan iz 2017.

Nadalje, kandidati koji se 2014. na Javni poziv prijavili za voditelja bili su dužni „priložiti razrađen prijedlog rada u skladu sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije“. O kakovom je prijedlogu rada iz Javnoga poziva riječ nije jasno, iz čega se može zaključiti da je taj dokument mogao uključivati razradu svih osam (8) ciljeva u poglavlju predtercijarnoga obrazovanja, kao i razradu svih 39 ciljeva u Strategiji.

S druge strane, Natječaj iz travnja 2017. od kandidata za voditelje tražio je „razrađen akcijski plan na temelju mjera Strategije u kojima je ERS naveden kao provoditelj“. Stoga je u sklopu teksta natječaja objavljen i dokument s popisom 10 mjera u kojima je ERS naveden kao provoditelj.

Svrha takvoga dokumenta, prema dostupnim informacijama, bila je dobiti uvid o upoznatosti kandidata s procesom te vizijom daljih koraka, posebice s viđenjem uloge i nadležnostima ERS-a u sklopu drugog cilja: Provesti Cjelovitu kurikulnu reformu.

Akcijski plan Jasminke Buljan Culej slijedio je strukturu dokumenta koju je predložio PSP i tom je pogledu udovoljio traženom kriteriju. Komunikacijske vještine koje su se tražile za voditelja bile su utvrđene u intervjuu kojemu je Buljan Culej pristupila pred peteročlanim Povjerenstvom.

Protek od mjesec i pol dana

Dakle, u trenutku prijave na Javni natječaj Jasminka Buljan Culej kao kandidat za člana i voditelja ERS-a u cijelosti je udovoljava uvjetima Javnoga natječaja iz 2017., jer je:
(1.) bila zaposlenica Ministarstva, (2.) imala najmanje desetogodišnje iskustvo u odgoju i obrazovanju; (3.) imala iskustvo u vođenju timova i upravljanju projektima u odgoju i obrazovanju. Uz to, (4.) njezin je Akcijski plan slijedio zadane smjernice i strukturu, a (5.) njezine su komunikacijske vještine utvrđene u intervjuu pred peteročlanim Povjerenstvom.

Ono što je u toj cijeloj priči zanimljivo jest da je na Osmoj sjednici PSP-a, održanoj 7. travnja 2017. utvrđen i svim članovima PSP-a predstavljen tekst Javnoga natječaja koji je potom objavljen. Tijekom idućih pet sjednica nitko do članova PSP-a nije problematizirao tekst natječaja. To je učinjeno tek nakon Trinaeste sjednice održane 22. svibnja 2017., na kojoj je za voditeljicu ERS-a izabrana Jasminka Buljan Culej. Dakle, mjesec i pol dana od raspisa Natječaja i nakon proteka pet sjednica pojedini su članovi PSP-a doveli u pitanje njezin izbor tvrdeći da se predstavnik Ministarstva nije mogao kandidirati za voditelja.

Interna analiza Ministarstva

No unatoč činjenici da je Jasminka Buljan Culej u cijelosti udovoljavala uvjetima raspisanoga natječaja, dio medija provedbu natječaja proglasio je nezakonitom i nečasnom, a napad na izabranu voditeljicu ni dan-danas ne jenjava, štoviše postao je eklatantan primjer osobne i stručne difamacije kojoj se od samih početaka pridružila i ministrica Blaženka Divjak.

Tomu je, čini se, poslužila i interna analiza Ministarstva koja je potkraj kolovoza 2017. „procurila“ u javnost. Začudo, navedena analiza, po svemu sudeći, nema mandatara i autora, bez datacije je, neurudžbirana i nepotpisana. Uz to, čini se, rađena je bez uvida u temeljni provedbeni dokument natječaja. Ta je „analiza“, po svemu sudeći, naručena, nepotpuna, neutemeljena i štetna, te je očito namijenjena javnoj difamaciji niza osoba, a ne stvarnoj dobrobiti hrvatskoga školstva.

Čista odgojno-obrazovna reforma i časni ljudi

Prije nego nastave s odgojno-obrazovnom reformom uistinu bi bilo nužno da premijer Plenković i ministrica Divjak, kako je Boris Jokić i sugerirao, stave sve karte na stol jer hrvatska javnost, kako je utvrdila saborska zastupnica Sabina Glasovac, očekuje ‘clean start’, čistu odgojno-obrazovnu reformu i jasnu komunikaciju s javnošću o svakom koraku Cjelovite kurikulne reforme na način da je vode časni ljudi.

> Evo kako je formirana Jokićeva ekspertna radna skupina – koju podržava i za koju je prosvjedovala HNS-ova ministrica

Stavljanje svih karata na stol prije nego se nastavka odgojno-obrazovne reforme u interesu je hrvatske javnosti te svih bivših i sadašnjih aktera odgojno-obrazovne politike. Pri tom posebice mislimo na Vedrana Mornara, bivšega ministra i člana bivšega PSP-a, Nevena Budaka, predsjednika prvoga PSP-a, Eli Pjacu Plavšić i ostale članove prvoga PSP-a, Sabinu Glasovac, saborsku zastupnici i bivšu pomoćnicu ministra za odgoj i obrazovanje, Borisa Jokića, voditelja prvoga ERS-a kao i članove prvoga ERS-a. Pri tom mislimo i na Dijanu Vican, predsjednicu drugoga PSP-a i sve članove drugoga PSP-a, kao i na Jasminku Buljan Culej voditeljicu ERS-a i sve članove ERS-a koji su 2017. izabrani u ERS.

Službeni nadzor nad provedbom svih poziva i natječaja

Kako bi se u cijelosti otklonile spekulacije o neviđenim povredama natječajnih procedura, zaštitilo dostojanstvo članova svih ERS-ova i kandidata na tim natječajima sadašnje bi Posebno stručno povjerenstvo trebalo provesti službeni nadzor nad provedbom svih poziva i natječaja, kako onih za ERS tako i onih za SRS-ove.

Hrvatska bi javnost uistinu treba imati točnu informaciju o tome jesu li Jasminka Buljan Culej i drugi članovi ERS-a izabrani putem Javnoga natječaja u svibnju 2017. udovoljavali uvjetima natječaja.

> Dr. Sanja Bilač: Školstvo oteto narodu i predano u ruke dvojcu Divjak-Jokić

Jednako tako, hrvatska bi javnost treba imati i informaciju o tome jesu li Boris Jokić i ostali članovi ERS-a izabrani putem Javnoga pozva u siječnju 2015. udovoljavali uvjetima natječaja, točnije je li se Suzana Hitrec na Javni poziv iz prosinca 2014. javila tri dana nakon roka prijave i je li se Branka Vuk uopće javila na Javni poziv 2014., a ako jest, je li u trenutku imenovanja imala „najmanje desetogodišnje iskustvo u području obrazovanja stečeno radom u nastavi ili na istraživanjima u obrazovanju te iskustvo vođenja većih razvojnih projekata“?

Uz to, nužno je i pokretanje službenoga nadzora nad valjanošću reaktiviranja stručnih radnih skupina potkraj 2017., što je učinila ministica Divjak. Te su skupine doradile kurikulne dokumente sukladno javnom savjetovanju.

Valjanost je upitna jer su (1.) radili bez mandata dobivenoga na javnom natječaju, (2.) njihov mandat, na koji su bili imenovani 2015. bio je istekao, ako je u uvjetima poziva na koji su se javili i prema kojem su bili imenovani stajalo da ih se angažira do kraja 2015. i za izradu kurikula, a ne i njihovu doradu, i (3.) njihov je rad, sukladno Strategiji, mogao koordinirati isključivo ERS, a ne Ministarstvo.

> HNS-ova ministrica Divjak ponovno otvara vrata Jokiću: ‘Razgovarali smo, za njega ima mjesta u obrazovnoj reformi’

Time će se, sukladno načelima transparentnosti, stručnosti i vladavine prava, načiniti toliko željeni iskorak koji će otkloniti spekulacije o imenovanju i radu navedenih tijela te stvoriti pretpostavke za zdrav nastavak odgojno-obrazovnih promjena, neopterećen otvorenim pitanjima o transparentnosti i zakonitosti prethodnih koraka.

Tragom svega navedenoga ključnim smo akterima prošlih i sadašnjih događanja uputili određena pitanja koja ćemo u idućem nastavku zajedno s odgovorima podastrijeti sudu hrvatske javnosti. Nadamo se da ćemo time pridonijeti zdravom nastavku odgojno-obrazovnih promjena što je zasigurno u interesu hrvatske javnosti te svih bivših i sadašnjih aktera odgojno-obrazovne politike.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr