Vučić završio posjet RH porukom da nema ništa važnije od mira između Hrvata i Srba

Porukom da nema ništa važnije od mira između Hrvata i Srba, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, bivši radikalni nacionalist, završio je u utorak navečer dvodnevni i programom bogati posjet Hrvatskoj koji bi trebao biti korak naprijed u složenim, često i napetim odnosima dviju zemalja.

Vučić je u ponedjeljak stigao u dugoočekivani i nekoliko puta odgađani posjet Hrvatskoj, u još jednom razdoblju napetih odnosa Zagreba i Beograda.

Putem do Pantovčaka dočekali su ga prosvjedi veteranskih udruga i udovica hrvatskih vojnika zbog njegove uloge u huškanju lokalnih Srba na pobunu protiv hrvatskih vlasti. On za tu ulogu nije imao potrebu ispričati se i prosvjede je ironizirao, a hrvatska je predsjednica ocijenila da iza njih stoje pojedinci s ruba političkog spektra.

Kolegici Kolindi Grabar-Kitarović Vučić je čestitao što ga je uopće imala hrabrosti pozvati u atmosferi koju je ocijenio političkom histerijom protiv sebe samoga, a ona odgovorila da se zbog bremenite povijesti odnosi Hrvatske i Srbije još ne mogu smatrati prijateljskima, ali da njih dvoje kao izravni izabrani predsjednici moraju rješavati otvorena pitanja i otvarati put boljim odnosima u budućnosti.

Dvoje predsjednika je najprije u četiri oka, a potom s izaslanstvima, više od dva sata razgovaralo na Pantovčaku o otkrivanju sudbine 1945 nestalih osoba, povratu kulturnog blaga opljačkanog u Hrvatskoj za vrijeme rata, suradnji u progonu osumnjičenih ratnih zločinaca, položaju manjina i neriješenoj granici.

Nestali i granica

Dugačak popis nestalih mogao bi se bar djelomično skratiti nakon što je srbijansko izaslanstvo donijelo u Zagreb podatke o tri osobe za kojima se traga duže od dva desetljeća.

Vučić nije otkrio identitet i nacionalnost žrtava ni gdje su stradali, ali je istaknuo da će na tom planu uskoro biti još pomaka.

“Ne mogu obećati da ćemo sve riješiti, jer bi to značilo da nešto krijemo, ali sam uvjeren da ćemo uz veliki trud i rad napraviti pomake”, odgovorio je na pitanje je li spreman predati i dokumente iz vukovarske bolnice i ratnih logora u Srbiji.

Vučić je u Zagreb donio i matične knjige iz općine Dvor, otuđene tijekom akcije Oluja 1995. Zbog toga su svi stanovnici morali provesti naknadne upise u knjige, pa će povratak olakšati cijeli postupak.

Iz Hrvatske je tijekom rata opljačkano 30.000 predmeta i dokumenata, a za povrat, većinom iz Srbije, ostalo je još oko 1000, doznaje se predsjedničinom uredu.

Grabar-Kitarović i Vučić su se složili da će Hrvatska i Srbija pokušati u iduće dvije godine bilateralno riješiti granicu na Dunavu, a ako u tome ne uspiju ići će na međunarodni sud ili arbitražu.

“Naša je preporuka vladama da nastavimo o tome pregovarati bilateralno, još sljedeće dvije godine. Ako se u tome razdoblju ne dogovorimo o graničnim pitanjima, da se onda dogovorimo o izlasku pred međunarodno pravosudno tijelo”, rekla je Grabar-Kitarović.

Njezin srbijanski kolega je dodao da dvije zemlje imaju različite početne pozicije, Hrvatska se poziva na katastar a Srbija na zakon koji smatra jačim pravnim aktom.

“Pokušat ćemo to riješiti bilateralnim putem u iduće dvije godine, ako to ne bude moguće ići ćemo pred pravosudna arbitražna tijela, čiju će pravomoćnu presudu prihvatiti i jedna i druga strana”.

Tema razgovora bili su i pregovori Srbije s EU-om, koje Hrvatska, najmlađa članica Unije, može otežavati zbog neriješenih bilateralnih pitanja, poput granice.

Manjine, Stepinac, ratna odšteta, pruga Zagreb-Beograd

Vučić je izjavio da je svojim suradnicima u Beogradu naredio da u idućih 100 dana ne vrijeđaju Hrvatsku, kako se ne bi otežavalo rješavanje brojnih otvorenih pitanja između dviju zemalja.

U hrvatskom i srbijanskom izaslanstvu bili su i predstavnici nacionalnih manjina, čiji položaj također opterećuje odnose dviju zemalja.

Oboje predsjednika istaknulo je da im je stalo da Hrvati u Srbiji i Srbi u Hrvatskoj doživljavaju te države kao svoje domovine u kojima ostvaruju sva svoja ljudska i manjinska prava.

Vučić, koji se u Zagrebu susreo i s poglavarom Katoličke crkve u Hrvatskoj Josipom Bozanićem, rekao je da je kanonizacija Alojzija Stepinca “bolna tema” za Srbe.

“To je za nas, kao i Jasenovac, strahovito teško pitanje, vjerojatno najbolnije pitanje za srpski narod. Ne bih dalje odgovarao”, izjavio je.

Vučić je poslije Pantovčaka otišao do Banskih dvora gdje je premijer Andrej Plenković napravio ono što je najavljivao danima i otvorio temu ratne odštete. Naglasio je da o tome treba nastaviti pregovore, a Vučić kasnije novinarima, na putu preko Markova trga do Sabora, kazao da o tome imaju različita mišljenja.

Na hrvatsko-srpskom gospodarskom forumu u HGK dvoje je predsjednika posebno istaknulo potrebu revitalizacije pruge Zagreb-Beograd. Kao područja u kojima ima potencijala za suradnju izdvojena je industrija, građevinarstvo, energetika, poljoprivreda i turizam.

Svaka je strana pozvala onu drugu na investiranje.

Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih jedanaest mjeseci prošle godine robna razmjena između dvije zemlje iznosila je nešto više od 1,1 milijardu eura, pri čemu je hrvatski izvoz u Srbiju iznosio 616 milijuna eura, što je na godišnjoj razini porast za 30,3 posto, dok je uvoz iz Srbije povećan za 18,6 posto, na 532,4 milijuna eura.

Vrginmost i Glina

Vučić je u utorak posjetio Vrginmost, mjesto podno Petrove gore s većinskim srpskim stanovništvom.

Ondje je posjetio obitelj Lapčević koja je izabrana jer je riječ o povratnicima s troje djece, potom je obišao osnovnu školu u Vrginmostu kojoj je donirao deset računala za opremanje informatičke učionice, a zatim pogledao učionicu srpskog jezika i kulture.

Okupljenim mještanima je poručio da Hrvati i Srbi imaju gotovo iste probleme i da ih je lakše rješavati zajedno.

“Ne ustručavajte se tražiti pomoć i od Hrvatske i od Srbije. Mi ćemo pomoći koliko god možemo jer želimo da svatko tko je Hrvat u Srbiji s ponosom nosi hrvatsko ime, da se nikoga ne plaši i da može reći da je Hrvat”, rekao je Vučić.

“Isto tako hoću da svi vi ovdje koji ste Srbi s ponosom nosite svoje srpsko ime i prezime, da se nikoga ne stidite i nikoga ne bojite”, naglasio je.

Pošto je Vrginmost dvadesetak kilometara udaljen od Gline, mjesta njegova radikalnog govora iz 1995. godine kada je hrvatsku vlast proglašavao “ustaškom” i kazao da Glina više nikada neće biti hrvatska, Vučić nije mogao izbjeći to pitanje.

No, izbjegao je izravan odgovor te je rekao kako postoje “potpuno različiti pogledi na ono što se događalo”.

Naglasio je kako je zadnjih dana o sebi slušao velik broj neistina i kleveta, te da “nema nikakvih teritorijalnih problema s Hrvatskom”.

Novinare je optužio da samo žele “nešto što mogu iskoristiti za osobno ponižavanje predsjednika Srbije ili nekog iz Srbije”.

“Taj film, stoti put vam ponavljam, nećete gledati”, rekao je Vučić novinarima.

Hrvatske građane je pozvao da za nekoliko mjeseci procjene je li poziv da dođe u Hrvatsku bio pametan ili ne, “odnosno hoće li Hrvati u Vojvodini i Srbiji živjeti bolje ili lošije” i najavio da će hrvatsku predsjednicu pozvati u Srbiju prije ljeta.

Što nas ne ubije, to nas ojača

Posjet Hrvatskoj Vučić je završio u utorak na Velikoj skupštini Srpskog narodnog vijeća u Zagrebu, održanoj u dvorani Lisinski gdje je kazao da regija jugoistočne Europe počiva na miru između hrvatskog i srpskog naroda i da nema ništa važnije od toga, dok je hrvatska predsjednica poručila Srbima u Hrvatskoj da je Hrvatska njihova domovina.

I jedan i drugi rekli su da vjeruju u zajedničku budućnost dvaju naroda, bezu obzira na različite poglede na prošlost i stvari oko kojih se ne mogu složiti.

“Bez obzira na mnoge razlike koje nas mogu opterećivati, imamo dužnost postaviti osnove trajnog dijaloga i suradnje”, rekla je hrvatska predsjednica.

Vučić je naglasio da se zajedničkim naporima mogu prevladati problemi i okrenuti novi list u odnosima između dviju država.

Na koncu, rekao je da je očekivao prije dolaska u Hrvatsku teška dva dana, ali da se ipak nadao da će “biti nešto lakše”.

“Što nas ne ubije to nas ojača”, poručila mu je hrvatska predsjednica.