Nakon što je i USKOK odbio dati informacije o aferi HT, Narod.hr nastavlja s daljnjim koracima

U više nastavaka smo pisali o nezakonitostima u poslovanju Hrvatskog telekoma.

Nova slika se pokazala nakon što smo doznali da je jedan mali poduzetnik preuzeo privatni progon, a sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu naložio ispitivanje predstavnika HT-a i četvero bivših članova Uprave HT-a. Sudac istrage je, unatoč odbacivanju kaznene prijave od strane općinskog državnog odvjetništva, utvrdio da postoji osnovana sumnja na počinjenje kaznenog djela skrivanja dionica Optima telekoma na više skrbničkih računa za vrijeme dok se na istima 2017. godine provodila ovrha.

Je li HT zakinuo hrvatske branitelje za 62,4 milijuna kuna?

Osim toga, trgovački sud u Zagrebu je za 11. veljače 2021., zakazao pripremno ročište u sporu u kojem dioničar HT-a tuži Deutsche Telekom (DT) i čelne ljude HT-a zbog isplate umanjene dividende dioničarima i oštećivanja države. U tužbi se tvrdi da je HT kupovinom obveznica izdanih od strane društva u vlasništvu Deutsche Telekoma svom većinskom vlasniku stavio na raspolaganje 125 milijuna eura koji bi u suprotnom bio dijelom dobiti društva te raspodijeljen svim dioničarima putem dividende čime su hrvatski branitelji zakinuti za 62,4 milijuna kuna. Ističe se kako se radi o prikrivenom kreditiranju društva majke, a koje kreditiranje bi, da je transparentno, bilo podložno oporezivanju pa je tako oštećen i državni proračun RH.

Hoće li odgovorni u HT-u za utaju poreza i pranje novca kazneno odgovarati?

U međuvremenu smo doznali kako to nisu izdvojeni slučajevi, nego da se moguće nezakonitosti u poslovanju HT-a, još uvijek izgleda bez pravog epiloga, vuku još iz vremena privatizacije i preuzimanja kontrole nad HT-om od strane Deutsche telekoma. Naime, iz jedne pomalo zaboravljene odluke Ustavnog suda iz 2014. godine razotkrilo se da je Porezna uprava  2007. godine u HT-u utvrdila utaju poreza velikih razmjera i izvlačenje enormnih iznosa za račun Deutsche telekoma-a preko fiktivnih računa za intelektualne usluge.

Podsjećamo, HT je po nalazu Porezne uprave u razdoblju od 2000. do 2002. godine na temelju fiktivnih računa za navodne intelektualne usluge Deutsche telekom AG-a, manje obračunao i platio PDV i poreza na dobit u iznosu od 36,9 milijuna kuna. HT-u je tada naloženo da iznos od oko 71 milijun kuna na ime manje obračunatih poreza i kamata uplati u državni proračun. Porezni nadzor u HT-u trajao je pune tri godine, a do pravomoćnosti rješenja, nakon prigovora i žalbi HT-a, trebalo je više od pet godina. Nezakonitosti u poslovanju HT koje je utvrdila Porezna uprava, u vođenju poslovnih knjiga, nezakonitim obračunima poreza, plaćanju milijunskih fiktivnih računa većinskom vlasniku DT-u, su zastrašujuće. Porezna Uprava je razotkrila kako je HT godinama, na štetu državnog proračuna i drugih dioničara, lažno iskazivao troškove te umanjivao svoje porezne obveze i dobit tako što je za račun većinskog dioničara DT-a izvlačio enormne iznose na ime fiktivnih intelektualnih usluga koje nisu obavljene niti korištene od HT-a. Sve je to javno objavljeno u Odluci ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-3305/2001 od 18. prosinca 2014., a koliko je za sada poznato nalaz Porezne uprave još uvijek je bez kaznenog epiloga iako su utaja poreza i pranje novca ozbiljna kaznena djela koja se gone po službenoj dužnosti.

Porezna uprava odbija dati informacije o pravilnom i zakonitom postupanju

Naime, i nakon nekoliko upita Poreznoj upravi, nismo uspjeli doznati jesu li oni po službenoj dužnosti podnijeli kaznenu prijavu protiv odgovornih u HT-u s obzirom na to da su nesporno utvrdili višegodišnje utaje poreza velikih razmjera i tipološko pranje novca. Od Porezne uprave dobili smo odbijenicu u kojoj su se pozvali na poreznu tajnu i izostanak javnog interesa  pa smo se žalbom obratili Povjerenici za informiranje čiji pravorijek uskoro očekujemo i o čemu ćemo vas odmah obavijestiti. Javnost itekako ima pravo na informaciju koja se odnosi na pitanja odgovornosti, integriteta, učinkovitosti, efikasnosti, jednakosti te pravilnog i zakonitog postupanja Porezne uprave, što je od općeg javnog interesa jer se tiče narušenog povjerenja u institucije i vladavinu prava.

Čelnici HT i Porezne uprave

Ivica Mudrinić najdugovječni je prvi čovjek HT-a, a sa čelne pozicije rukovodio je razdvajanjem telekomunikacija i pošte te s oba kruga privatizacije 1999. i 2001. godine nakon čega je Deutsche telekom stekao 51% vlasništva HT-a. Privatizacija i novi vlasnik HT-a nisu poremetili planove Mudrinića koji se pokazao i dokazao osobom od najvećeg povjerenja Nijemaca, a čelnu poziciju u HT-u suvereno je držao sve do početka 2014. godine, kada prelazi na savjetničko mjesto u DT-u.  Broj zaposlenika u HT-u za 15 godina Mudrinićeva mandata prepolovio se s 11.500 na 5.800.

S pozicije člana nadzornog odbora od 1999. do proljeća 2001. i početka drugog kruga privatizacije HT-a nadzirao ga je drugi Ivica, Ivica Mišetić. Nadzornik Mišetić također očito uživa iznimno veliko povjerenje Nijemaca. Ispostavilo se kako je Mišetić u isto vrijeme dok je obnašao dužnost direktora u hrvatskoj zrakoplovnoj tvrtki Croatia Airlines sjedio i u nadzornom odboru njemačke aviokompanije Lufthansa, pa je, navodno zbog sukoba interesa, 2010. godine razriješen dužnosti u domaćem avioprijevozniku, da bi se 2012. ponovno vratio u HT na mjesto zamjenika predsjednika nadzornog odbora na kojem mjestu se nalazi i danas.

Poreznom upravom, te 2007. godine, kada su u HT-u nesporno utvrđene utaje poreza, ravnao je treći Ivica, Ivica Mladineo, koji je 2011. razriješen dužnosti ravnatelja Porezne uprave nakon što je bio pravomoćno osuđen, pa naknadno oslobođen, za manipulacije u privatizaciji Konstruktora.

Što povezuje trojicu Ivica?

Ivica Mudrinić je, kako smo i naveli, bio na čelu HT-a od 1998. pa sve do početka 2014. i bez čijeg se znanja i odobrenja u HT-u nije moglo napraviti ništa ozbiljnije, pa tako ni u razdoblju 2000.-2002. u kojem je Porezna uprava nesporno utvrdila porezne utaje od 36,9 milijuna kuna i izvlačenje novca, preračunato oko 50 milijuna kuna, za račun Deutsche telekoma preko fiktivnih računa za takozvane intelektualne usluge. Najveći iznos za intelektualne usluge od 152 milijuna kuna HT je platio 2001. godine, slučajno ili ne, baš u vrijeme kada mu je Deutsche telekom, u drugom krugu privatizacije, postao većinski vlasnik.

Član nadzornog odbora Mišetić je nadzirao poslovanje HT-a i Mudrinića, je li moguće da su nadzoru i uvidu iskusnog ekonomiste Mišetića mogli promaknuti silni deseci milijuna koje je HT u jeku privatizacije plaćao novom vlasniku – Deutsche telekomu za intelektualne usluge? Ako su mu ta sporna plaćanja Deutsche telekom-u slučajno i promakla početkom 2000-ih, kako to da su mu promakle i odluke Upravnog i Ustavnog suda iz 2011. i 2014. godine kojima je potvrđena zakonitost utvrđenja Porezne uprave o poreznoj utaji i o izvlačenju 50-tak milijuna iz HT-a preko fiktivnih računa za intelektualne usluge?

Mišetić je nadzirao poslovanje i novu upravu HT koja je došla nakon odlaska Mudrinića  kada je 2016. godine HT uložio 125 milijuna eura u obveznice bez prinosa izdane od strane društva u vlasništvu Deutsche Telekoma i u povodom čega će 11. veljače ove godine biti održano ročište na trgovačkom sudu u Zagrebu. U tom sporu su, osim Deutsche Telekom-a, tuženici i bivši predsjednik Hrvatskog Telekoma Davor Tomašković, bivši član Uprave Josef Jacob Mathias Thuerriegl te sadašnji zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Ivica Mišetić.

Mišetić je nadzirao poslovanje HT-a i 2017. godine kada je HT nezakonito skrivao dionice Optima telekoma dok se na njima provodila ovrha, a, kako doznajemo, prvo i drugo osumnjičeni, koje po nalogu suca istrage Županijskog suda u Zagrebu treba ispitati PU Zagrebačka, su ponovno Tomašković i  Thuerriegl.

Porezna uprava, kojoj je na čelu bio Ivica Mladineo, po službenoj je dužnosti bila obvezna podnijeti kaznenu prijavu protiv odgovornih u HT-u nakon što je nadzorom 2007. godine u HT-u nesporno utvrdila i razotkrila višegodišnje izvlačenje novca za račun tvrtke majke Deutsche telekoma i porezne utaje velikih razmjera čime je državnom proračunu nanesena velika šteta.

HT-ovim aferama prijeti zastara

Kako doznajemo, u kaznenom postupku protiv čelnika HT-a zbog skrivanja dionica nema pomaka, a članovi Uprave HT-a još uvijek nisu ispitani po nalogu suca istrage Županijskog suda u Zagrebu od prije 4 mjeseca. Za kazneno djelo koje im se stavlja na teret predviđena je je kazna zatvora do jedne godine, pa sudeći po dosadašnjoj neažurnosti naših institucija, izgledno je da ovo bude još jedan od slučajeva koji su, eto, pali u zastaru. Za osudu moćnika preostale su samo 2,5 godine s obzirom da su od počinjenja već protekle 3,5 godine a postupak još uvijek zapravo nije ni počeo.

Zbog proteka vremena slična je stvar i s prethodno spomenutim kaznenim djelom utaje poreza i pranja novca u HT-u iz 2000. do 2002. godine, jer bi zastara kaznenog progona od 20 godina, barem za utaje iz 2000. godine, mogla nastupiti još u ovoj godini. Stoga se nadamo kako će USKOK nakon našeg prošlotjednog upita ispitati je li Porezna uprava svojevremeno po službenoj dužnosti podnijela kaznenu prijavu protiv odgovornih u HT-u nakon što su tamo nesporno utvrdili utaju poreza velikih razmjera i izvlačenje novca za račun Deutsche telekoma.

Od USKOK-a smo zatražili odgovore na pitanja:

1.   Je li i kada Porezna uprava podnijela kaznenu prijavu protiv HT-a i/ili odgovorne(ih) osoba u HT-u vezano za  utaju poreza i/ili pranja novca i/ili zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju i dr. koje je nesporno utvrdila Porezna uprava u inspekcijskom nadzoru HT-a za razdoblje 2000., 2001. i 2002. godine i kako to proizlazi iz Odluke Ustavnog suda RH broj U-III-3305/2011 od 18.12.2014. godine?

Ako da, je li USKOK provodio dokazne radnje i podigao optužnicu protiv osumnjičenika, te u kojoj se fazi trenutno nalazi kazneni postupak?

2.     U slučaju da je izostala kaznena prijava od strane Porezne uprave iz točke 1. molimo informaciju:

a.   Provodi li USKOK, odnosno je li provodio dokazne radnje u vezi utvrđene utaje poreza i dr. od strane HT-a u razdoblju 2000-2002.g. slijedom informacija koje su javno objavljene u Odluci Ustavnog suda RH broj U-III-3305/2011 od 18.12.2014. godine i u medijima, te u kojoj se fazi trenutno nalazi postupak?

b.   Provodi li USKOK protiv odgovornih osoba u Poreznoj upravi, odnosno je li već provodio dokazne radnje radi neprijavljivanja i razloga neprijavljivanja (trgovanje utjecajem, primanje mita i dr.) utaje poreza od strane HT-a koje je Porezna uprava nadzorom utvrdila 2007. (2008.) godine, slijedom informacija koje su javno objavljene u Odluci Ustavnog suda RH broj U-III-3305/2011 od 18.12.2014. godine i u medijima te u kojoj se fazi trenutno nalazi postupak?

U slučaju da je izostala kaznena prijava Porezne uprave, USKOK sada nedvojbeno ima više nego dovoljno informacija i po službenoj dužnosti može pokrenuti sve raspoložive mehanizme kako bi se žurno rasvijetlila uloga odgovornih za nesporno utvrđeno izvlačenja novca iz HT-a i utaje poreza. U tom slučaju nameće se obveza da se utvrde stvarni razlozi zašto odgovorni u Poreznoj upravi nisu podnijeli kaznenu prijavu kada su to po zakonu bili obavezni učiniti. Istraga bi trebala utvrditi je li se radilo o korupciji, trgovanju utjecajem i mitu jer onda neprijavljivanje počinjenog kaznenog dijela povlači i druge kaznene konzekvence za koje još nije nastupila zastara progona.

Iz HT-a je plaćanjem fiktivnih računa Deutsche telekom-u izvučeno, preračunato 50-tak milijuna kuna. Kako se izvlačenje odvijalo u vrijeme privatizacije i stjecanja većinskog vlasništva HT-a od strane Deutsche telekoma-a, vrijedno je sagledati iskustva iz privatizacije državnih telekoma u nama susjednim zemljama.

Priznali izvlačenje novca iz kompanija radi korupcije dužnosnika i državnika

Magyar telekom, u većinskom vlasništvu Deutsche telekom-a kao i HT, je 2005. godine kupio Crnogorski telekom, a repovi te privatizacije se vuku sve do današnjih dana. Naime, Deutsche telekom i Magyar telekom su nakon višegodišnje istrage FBI-a, američkih pravosudnih i burzovnih tijela priznali korumpiranje državnika i dužnosnika Crnogorskog i Makedonskog telekoma kako bi u privatizaciji ostvarili povoljnije uvjete i zadržali monopol.  Deutsche telekom i Magyar telekom nagodbom su platili kaznu od 95 milijuna USD, te delistali svoje dionice s Njujorške burze (NYSE). Prema javno dostupnoj američkoj dokumentaciji, novac za korupciju crnogorskih i makedonskih dužnosnika i državnika izvlačili su preko fiktivnih računa!

Gdje je otišao novac?

Poznato je da HT s ponosom ističe svoj doprinos razvoju hrvatskog društva posebno kroz sponzorstva i donacije, sport, umjetnost i zaštitu okoliša. Je li to zaista tako? Je li HT svih ovih dvadesetak godina pod upravom DT-a zaista kroz sponzorstva i donacije u hrvatsko društvo vratio više nego što je samo kroz tri godine DT-u platio – gotovo 289 milijuna kn – za intelektualne usluge od čega je nezakonito fiktivnim računima svom većinskom vlasniku DT-u izvukao oko 50 milijuna kuna, ili je u pitanju bacanje prašine u oči kako bi se pozornost javnosti i tijela progona skrenula s nezakonitosti u poslovanju HT-a i izvlačenja novca?

Ako do sada nisu, a nije poznato da jesu, pred hrvatskim institucijama je zadatak da utvrde gdje je i za koju svrhu završilo 50-tak milijuna kuna koliko je fiktivnim računima Deutsche telekom-a izvučeno iz HT-a od 2000. do 2002. godine. Je li Deutsche telekom HT-u vratio iznose plaćene na ime fiktivnih intelektualnih usluga i što su odgovorni u HT-u poduzeli u tom pogledu? Osim toga trebat će utvrditi je li takvih i sličnih izvlačenja novca bilo i u kasnijim godinama te kako to da su fiktivni računi za intelektualne usluge prošli kontrole revizora HT-a i Deutsche telekom-a.

Primjeri iz Crne gore i Makedonije uče nas da institucije moraju utvrditi pravu svrhu izvlačenja 50-tak milijuna kuna iz HT-a za račun Deutsche telekom-a što je zamaskirano fiktivnim računima za intelektualne usluge te jesu li ti novci kao i u susjednim zemljama iskorišteni za koruptivne svrhe, bilo za pogodnosti u privatizaciji HT-a, za zadržavanje monopola za dodatne dvije godine ili neku treću svrhu jer sve ukazuje na isti ”modus operandi” Deutsche telekoma.

Borba protiv korupcije

S odgovorima USKOK-a i Povjerenika za informiranje u povodu žalbe na odbijenicu Porezne uprave ćemo Vas upoznati čim ih dobijemo.