Otkako afera Zambija dva mjeseca zaokuplja hrvatsku javnost, u glavnostrujaškim medijima i od onih koji traže opravdanje za četiri para uhićena u Zambiji, mogu se čuti izlike da su uhićeni bili u zabludi, da nisu znali, možda su bili neupućeni i slično. No je li to doista tako? Stoji li taj argument? Naime, među uhićenima je i Azra Imamović Subošić, zaposlenica Ustavnog suda, u čijoj je obitelji sve puno pravnih eksperata. Njezina majka, Ivana Goranić, bila je dugogodišnja ravnateljica Pravosudne akademije, a suprug Ivane Goranić je Smiljko Sokol, nekadašnji predsjednik Ustavnog suda.
Uz to, otac Azre Imamović Subošić je Enver Imamović, bosanskohercegovački arheolog i povjesničar.
Upravo je obitelj Azre Imamović Subošić odmah po uhićenju u Zambiji u prosincu, angažirala u hrvatskoj odvjetnicu Sandru Marković koja je jedina istupala u javnosti otkako afera traje.
>Višnja Starešina: Samoponižavanje države u pokušaju amnestije aktera afere Zambija
Imamović Subošić radi na Ustavnom sudu od 2007.
Azra Imamović Subošić koja je u Zambiji uhićena sa suprugom Zoranom Subošićem, članom benda Hladno pivo, čiji je frontmen Mile Kekin bio na listi platforme Možemo na parlamentarnim izborima, a supruga Ivana Kekin saborska je zastupnica iz redova Možemo, radi kao viša referentica za ustavnosudsko poslovanje pri Ustavnom sudu Republike Hrvatske od 2007. godine.
>Zambijski ministar pravosuđa oglasio se o uhićenim Hrvatima i odnosu s Hrvatskom
Godine 1999. završila je Klasičnu gimnaziju, a od 2014. do 2018. pohađala je privatnu Visoku školu za komunikacijski menadžment Edward Bernays u Zagrebu, kako stoji na njezinom LinkedIn profilu. Godine 2019. stekla je zvanje magistre informacijskih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu.
Ustavni sud se početkom siječnja oglasio o svojoj zaposlenici. Naveli su za Jutarnji list da se 23. studenoga 2022. Azra Imamović Subošić ”obratila predsjedniku Ustavnog suda Miroslavu Šeparoviću s molbom za izdavanje suglasnosti posvojiteljskog dopusta kako bi na Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje s tim danom mogla ostvariti prava na rodiljnu i roditeljsku potporu… U molbi je priložila i pravomoćno rješenje donjostubičke Stalne službe Općinskog suda u Zlataru od 14. studenog kojim je priznato nepravomoćno rješenje nadležne službene vlasti DR Kongo od 17. kolovoza 2022. kojim je njoj i suprugu odobreno posvojenje trogodišnjeg djeteta”.
> Plenković u maniri Benčić osuo paljbu po onima koji propituju aferu Zambija. Pravi se da ne vidi kaos koji mu je pred nosom
> Plenković o aferi Zambija: Dajemo svu pravnu pomoć; djeca su hrvatski državljani
> Vučemilović otkrila da nitko ne zna broj posvojene djece iz Konga, pa se zapitala: Je li Plenković glasnogovornik Sandre Benčić?!
Tko je Ivana Goranić?
Majka Azre Imamović Subošić je Ivana Goranić koja je bila dugogodišnja ravnateljica Pravosudne akademije Ministarstva pravosuđa.
Goranić je 2013. godine ušla u najuži izbor za novu pučku pravobraniteljicu, da bi na kraju dobila samo jedan glas, a to je mjesto zauzela Lora Vidović. Zatim je pokušala prijeći u Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske. Iste godine Upravno vijeće Pravosudne akademije pokrenulo je postupak njezina razrješenja, s obzirom na to da je zaposlenicima isplaćivala veće plaće od zakonom propisanih, i to bez suglasnosti samog Vijeća.
‘Mutual trust – basic condition for successful fight against coordinated criminal organisations’ @rccint Expert on #JHA Ivana Goranic pic.twitter.com/q4k76TVOgF
— RCC (@rccint) September 20, 2016
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Svih 33 zaposlenika Akademije imali su – suprotno svim pravilima – najveće plaće u državnoj upravi. Ravnateljica je tu odluku očito donijela iza leđa članova Upravnog vijeća, pisao je tada Jutarnji list.
Istom mediju izvor je pak tvrdio da nije smijenjena, nego je sama tražila raskid ugovora.
Goranić je krajem 90-ih bila stalna članica Glavnog odbora za ljudska prava Vijeća Europe, a sudjelovala je i u radu komisije za izradu Programa o pravima djeteta Vlade RH, potom i u koordinaciji za ljudska prava.
Smiljko Sokol, bivši ministar i nekadašnji predsjednik Ustavnog suda
Udana je za Smiljka Sokola, hrvatskog pravnog stručnjaka koji je bio sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske od 1999. do 2007., a u razdoblju od 1999. do 2003. bio je i predsjednik Ustavnog suda. Do 1999. bio je član HDZ-a, a tada je izašao iz stranke kako bi mogao obnašati funkciju suca Ustavnog suda.
Od 1992. do 1993. godine bio je ministar portfelja u Vladi Republike Hrvatske, savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za ustavnopravna pitanja, zastupnik u trećem sazivu Zastupničkog doma Hrvatskog sabora, potpredsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma Hrvatskog sabora.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
