Višnja Starešina: Samoponižavanje države u pokušaju amnestije aktera afere Zambija

starešina
Foto: Narod.hr

Slučaj “Zambija” već je odavno postao – slučaj “Hrvatska”. U prvih mjesec dana možda smo se i mogli čuditi kako je to ispod medijskog i političkog radara prošlo uhićenje osmero hrvatskih državljana u Zambiji u prosincu prošle godine, a zbog sumnje u nezakonito posvajanje djece iz susjedne DR Kongo. Možda smo to dijelom mogli pripisati svjetonazorskim simpatijama i političkoj bliskosti dijela medija i politike s uhićenim hrvatskim državljanima, piše Višnja Starešina za Slobodnu Dalmaciju u kolumni koju djelomice prenosimo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon što je zambijsko državno odvjetništvo podiglo optužnicu i slučaj okvalificiralo kao sudjelovanje (osmero hrvatskih državljana) u pokušaju trgovine djecom, na vidjelo su izbile duboke rupe i provalije u hrvatskim sudovima, u policijskom sustavu, u sustavu socijalne skrbi o djeci iz međudržavnih posvojenja i o potpunoj nekoordiniranosti tih sustava.

Od države se tada očekuje da utvrdi odgovornosti i propuste i odgovori na neugodna, ali i neizbježna pitanja.

> Starešina: Nigdje reporterki da preko ‘lojtre’ na sudu u Krapini potraže tko su suci koji rješavaju posvojenja iz DR Konga
> Starešina: Srećom, postoji Zambija. Da rasvijetli trulež hrvatskih institucija

Kako je moguće?… 

Kako je moguće da hrvatski sudovi bez ikakvih provjera prihvate dokumentaciju o posvojenju djece iz DR Konga, države koja nije potpisnica konvencije o međudržavnim posvojenjima, a poznata je kao jedna od najproblematičnijih u svijetu po kršenju ljudskih prva i općem, pa i pravnom kaosu? I još k tome, javno je dostupna informacija da je DR Kongo svojim zakonima i propisima još prije deset godina praktički onemogućio međudržavna posvojenja djece.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Koja je uloga Općinskog suda u Zlataru u posvojenjima iz DR Kongo? Jer upravo sud u Zlataru “legalizirao” je, bez nužne i propisane provjere, iznimno visok broj dokumenata o posvojenju iz DR Konga (23 od ukupno 68 slučaja posvojenja iz DR Konga u Hrvatskoj).

Kako je moguće da na temelju takvih sudskih odluka, uz manjkavu dokumentaciju, MUP na neviđeno daje hrvatsko državljanstvo i izdaje hrvatske dokumente za djecu iz DR Kongo?

Kako je moguće da centri za socijalnu skrb i nadležno ministarstvo nemaju nikakvih informacija o tim posvojenjima, niti ikako prate što je s tom djecom nakon dolaska u Hrvatsku?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Plenković u maniri Benčić osuo paljbu po onima koji propituju aferu Zambija. Pravi se da ne vidi kaos koji mu je pred nosom
> Plenković o aferi Zambija: Dajemo svu pravnu pomoć; djeca su hrvatski državljani
> Vučemilović otkrila da nitko ne zna broj posvojene djece iz Konga, pa se zapitala: Je li Plenković glasnogovornik Sandre Benčić?!

Nema istraga i uhićenja zbog drastičnih propusta u sustavu

(…)

Bilo bi razumno očekivati da su nakon takvih drastičnih propusta u sustavu uslijedile neke istrage, uhićenja ili barem suspenzije, barem u sudovima i policiji, barem među onima koji su izravno povezani s aktualnim slučajem “Zambija”. No to se nije dogodilo.

Umjesto da država pokaže volju da otkrije i sankcionira propuste ili kriminal u vlastitim institucijama i tako zaštiti svoj pravni poredak, mi smo u posljednja dva tjedna svjedočili samoponižavanju države u pokušaju da hrvatske državljane optužene u Zambiji amnestira od svake odgovornosti. A svako pozivanje na poštovanje međunarodnih konvencija, vlastitih zakona i propisa, olako se počinje etiketirati kao govor mržnje, netrpeljivost i rasizam.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I to počevši od predsjednika Vlade, preko raznih pravobraniteljica do politički i parapolitički umreženog “progresivnog” lobija. Da ne bi bilo zabune: država je dužna truditi se da osigura poštovanje prava i pravičan sudski postupak (i) za osmero optuženih hrvatskih državljana u Zambiji, ako je moguće, treba ih i izvući Zambije. (…) I država se pritom ne smije solidarizirati s njihovim navodnim kaznenim djelima.

Opasne izjave nadležnih

(…)

Opasno je kada vrh izvršne vlasti bez ograda govori kako su djeca “posvojena” u zakonski kontaminiranim postupcima iz DR Konga hrvatski državljani, a s druge strane otklanjaju mogućnost revizije tih postupaka.

> Kongoanske vlasti o aferi Zambija: ‘Stranci ne mogu legalno posvajati djecu iz DR Kongo još od 2017. godine’
> Stravična trgovina djecom: Dvije priče razotkrivaju kako majkama obećaju da će se dijete obrazovati i vratiti pa ih prodaju

>Hrvatski apsurd: Vrhovni sud poziva se na članak zakona koji se uopće ne odnosi na slučaj posvojenja djece iz DR Konga!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kao da ne žele znati, ili kao da ne žele da doznamo, zašto je u Hrvatskoj prema službenim podacima u protekle četiri godine posvojeno 68 djece iz DR Konga, a u ostatku svijeta samo 136.

Opasno je kad se pučka pravobraniteljica i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova bave mjerenjem govora mržnje po vlastitom metru i ekscesnim redikulima poput Ivana Pernara, a ne zanima ih jesu li hrvatske institucije pomogle da ta djeca budu nekome oduzeta, protuzakonito utržena, ukradena. Opasno je kad se trgovina djecom počinje opravdavati plemenitim motivima – da im bude bolje. A što ako netko iz DR Konga poželi, preko posrednika, posvojiti 68 djece iz Hrvatske – da im bude bolje? Hoće li i to biti plemenito?

Zato je ključno pitanje ove, treće epizode zambijskog serijala: tko je Taj, Ta ili To zbog kojeg se u slučaju “posvojenja” iz DR Konga ovako orkestrirano zagovara revolucionarna pravda u Hrvatskoj? Možda to saznamo – u Zambiji.

Kolumnu u cijelosti pročitajte na portalu Slobodne Dalmacije.

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.