Iako su klinički učinkovita i zaštitna cjepiva jedan od najvećih izuma suvremene medicine, a vakcionologija jedna od grana medicine koje su najviše doprinijele olakšanju patnji te produženju života, unazad šest godina uočava se pad cjepnih obuhvata za sva cijepljenja u dojenačkoj i predškolskoj dobi, što je zabrinjavajuće jer se povećava udio osjetljive djece i povećava rizik od izbijanja epidemija bolesti za koje se smatralo da pripadaju prošlosti, istaknuto je u četvrtak na okruglom stolu “Zašto cijepljenje nema alternative?”.
Padu cjepnih obuhvata prvenstveno doprinose dezinformacije o pojedinim cjepivima i cijepljenju kao medicinskom postupku, čime se zbunjuje roditelje djece koja se trebaju cijepiti. Preuveličavaju se rizici od cijepljenja, pripisuju se cjepivima navodne posljedice za koje nema nikakva dokaza da su povezane s cijepljenjem i sustavno se javnost obasipa netočnim informacijama da su bolesti protiv kojih se cijepi posve bezazlene i da su cjepiva neučinkovita, napominju organizatori okruglog stola – HAZU i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić istaknuo je da, iako se cijepljenje smatra jednim od najvećih pothvata u medicini, te je najviše pridonijelo zdravlju i produženju života kao najveća tekovina – sada došlo do osporavanja toga.
“Utakmica između znanstvenog i neznanstvenog je neizvjesna. U društvu, kao i u zdravstvu dolazi do relativizacije svih standarda, ruše se autoriteti, nitko ništa ne vjeruje. Postotak ljudi koji su dezorijentirani i mogu na neki način prihvatiti razne paralelne ideje je vrlo veliki, a tu spada i alternativna medicina koja je u zadnje vrijeme u porastu među ozbiljnim ljudima i institucijama”, naglasio je.
Kada se prigovara cijepljenju, ljudi se služe argumentima koji nisu utemeljeni u medicini i znanosti
Jedan od predavača na okruglom stolu u HAZU, akademik Slobodan Vukičević upozorio je da uglavnom, kada se prigovara cijepljenju i posljedicama cijepljenja, onda se ljudi služe argumentima koji nemaju nikakvo temelje u medicini i znanosti. “Svjedoci onoga što se u svijetu sada zbiva, a to je da se ljudi više ne svrstavaju iza dokaza i znanosti nego iza identiteta nekakvih vođa bilo koje vrste. To postaje izuzetno opasno kad su ti vođe iz područja politike jer onda se ljudi biraju po nekakvom drugom identitetu, a ne identitetu vjerovanja u napredak civilizacije i progres medicine i znanosti”, upozorio je.
Vukičević je naglasio da postoji čitav niz znanstvenih i epidemioloških kriterija koji moraju biti zadovoljeni da bi se nekakva uzročna povezanost uopće mogla pretpostaviti. “Kada u javnosti izađete s bombastičnom vijesti koja je neargumentirana i neutemeljena, postoji puno ljudi koji se suprotstave cijepljenju jer ne vjeruju znanstvenicima, medicinarima i farmaceutskoj industriji. Takvi trendovi su degradacijski, represivni i uništavaju civilizaciju”, kazao je.
Prosječno se godišnje jave oko tri nove infektivne bolesti
Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić navela je da uz svu tehnologiju, znanja i iskustva koje imamo, danas u svijetu godišnje oko 15 milijuna ljudi umire od zaraznih bolesti. Infektivne bolesti su dinamične i pojavljuju se kontinuriano, a prosječno se godišnje jave oko tri nove koje izazivaju bolest ljudi. Upozorila je da se s novom tehnologijom, s multipleks tehnologijom, može očekivati da će taj broj biti veći svake godine.
“Cijepljenje je bitno jer se na taj način lakše može boriti protiv zaraznih bolesti, ali ne samo u kontekstu djece i opće populacije, nego danas u suvremenom svijetu koji je obilježen terorizmom, postoji realna opasnost bioterorizma”, upozorila je Markotić.
Obaveza cijepljenja djece nije represivna već javnozdravstvena mjera
Organizatori okruglog stola napominju da obaveza cijepljenja djece nije represivna već javnozdravstvena mjera s ciljem podizanja razine zdravlja stanovništva, a pogotovo zaštite djece od bolesti.
Podsjećaju i da su zahvaljujući dugogodišnjem sustavnom cijepljenju u Hrvatskoj eliminirane teške bolesti od kojih su ponajviše obolijevala djeca, poput dječje paralize, neonatalnog tetanusa, diseminiranih oblika tuberkuloze u dječjoj dobi, rubeolatne embriopatije i difterije. Druge bolesti, poput hripavca, mumpsa, meningitisa uzrokovanog hemofilusom, hepatitisa B su značajno reducirane zahvaljujući cijepljenju.
Sigurnost cjepiva koja se koriste u Hrvatskoj, napominju, nije upitna s obzirom na stroge kriterije za registraciju cjepiva i na to da svaku seriju cjepiva prije puštanja u promet kontrolira neovisno nacionalno regulatorno tijelo, a korist od cijepljenja nadmašuje rizik od štete uzrokovane nuspojavama.
