Na parlamentarnim izborima za osmi saborski saziv, osim u Hrvatskoj moći će se glasovati i u inozemstvu, na 114 biračkih mjesta u 48 država.
Najviše mjesta, 33, određeno je za BiH – osam u Sarajevu, 20 u Mostaru, tri u Tuzli te dva u Banja Luci.
Broj biračkih mjesta u BiH veći je u odnosu na zadnje parlamentrane (za tri), ali i predsjedničke izbore (za 18), pa je za očekivati da se neće ponoviti gužve s predsjedničkih izbora u prosincu, odnosno siječnju.
I za Njemačku, gdje žive brojni Hrvati, određeno je više biračkih mjesta, na predsjedničkim izborima bilo ih je 13, na parlamentranim će ih biti 18 – dva u veleposlanstvu u Berlinu, po tri u konzulatima u Frankfurtu i Duesseldorfu, jedno u Hamburgu, četiri u Muenchenu, te pet u konzulatu u Stuttgartu.
Za Srbiju su određena dva biračka mjesta – u veleposlanstvu u Beogradu, te generalnom konzulatu u Subotici, dva su i u Crnoj Gori, u Podgorici i Kotoru.
U Sloveniji i Austriji otvorit će se po jedno biračko mjesto, u veleposlanstvima u Ljubljani i Beču, u Italiji tri, u veleposlanstvu u Rimu, te u konzulatima u Milanu i Trstu, u Mađarskoj dva – u Budimpešti i Pečuhu.
Prva će se birališta za parlamentrane izbore otvoriti u Australiji, u subotu, 7. studenoga u 21 sat po hrvatskom vremenu, posljednje biralište u Los Angelesu u ponedjeljak, 9. studenoga u 4 sata ujutro po hrvatskom vremenu.
Na parlamentarnim izborima prije četiri godine glasovalo se u 52 države, otpale su Iran, Malezija, Maroko, Sirija, Venezuela i Novi Zelend gdje su zatvoreni hrvatski konzulati. U odnosu na 2011., ove se godine može glasovati u Brazilu i Kataru.
U inozemstvu, u posebnoj XI. izbornoj jedinici, tri zastupnika bira “dijaspora”, odnosno hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj.
U inozemstvu glasuju i birači s prebivalištem u Hrvatskoj koji se na izborni dan zateknu izvan države. Glasuju također u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima za zastupnike svoje izborne jedinice, s tim da se trebaju prethodno registrirati ili ishoditi potvrdu radi glasovanja izvan mjesta prebivališta.
Na parlamentarnim izborima bira se 151 zastupnik – 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri bira “dijaspora”, a osam pripadnici nacionalnih manjina.
Podsjetimo, U ime obitelji je u projektu „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ SDP-ovoj Vladi predlagala da se omogući da Hrvati koji žive izvan Hrvatske mogu glasovati dopisnim putem i/ili internetom. Isto je predlagano i za građane koji žive u Hrvatskoj. Ovakav način glasanja za državljane demokratskih država koji žive izvan svojih zemalja je standard. Zbog objektivno otežanih uvjeta glasovanja, od 411 000 birača u XI. izbornoj jedinici (dijaspora) samo 1,6 posto birača redovito iskoristi svoje biračko pravo.
Broj zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru za hrvatske državljane izvan Hrvatske od prvotnih 12 mjesta za dijasporu koliko ih je bilo 1995. na tri koliko ih je danas u aktualnom sazivu Sabora, smanjen je 2010. kada je na vlasti bio HDZ na čelu s premijerkom Jadrankom Kosor i koalicijskim partnerima (HSS,HSLS,SDSS, manjinski zastupnici i HSU). SDP kao glavnog krivca vidi HDZ, a HDZ se za tu odluku u javnosti opravdava tvrdeći pak kako ih je SDP ucijenio prije referenduma o ulasku Hrvatske u EU.
„SDP nas je stjerao u kut. Nismo mogli dopustiti da ne budu donesene promjene Ustava, čime bi bio zaustavljeni put Hrvatske u EU samo zato što ne pristajemo na dva zastupnika manje. Što su dva zastupnika manje u odnosu na EU“ , tvrdili su članovi HDZ-a novinarima tada, a to tvrde i danas.
Čelnici SDP-a i HDZ-a dogovorili su da će hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj ubuduće izvan države moći glasovati isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a tzv. dijaspora imat će zajamčena tri mjesta u Saboru.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
