Petir: ‘Donošenjem Zakona o sjemenu štitimo poljoprivredne proizvođače’

marijana-petir-sjeme
Foto: Snimka zaslona, Depositphotos; fotomontaža; narod.hr

Zakon o sjemenu omogućava korištenje sjemena koje smo naslijedili od svojih baka i djedova na poljoprivrednom gospodarstvu bez certificiranja i dorade, ističe saborska zastupnica Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu u priopćenju u četvrtak.

“Poljoprivredni reprodukcijski materijal temelj je poljoprivredne proizvodnje, te je prva karika u lancu proizvodnje i opskrbe hranom. Kvalitetno sjeme i sadni materijal jedan je od osnovnih preduvjeta za uspješno i isplativo bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom.

Glavni cilj Zakona o sjemenu o kojem je Hrvatski sabor raspravljao na svojoj sjednici održanoj u srijedu 29. rujna 2021. godine je urediti proizvodnju, stavljanje na tržište i uvoz poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala, odrediti nadležnost pojedinih tijela, inspekcijski nadzor kao i druga pitanja od značenja za provedbu jedinstvenog sustava poljoprivrednoga sjemenarstva i rasadničarstva”, dodaje Petir.

„U prvom čitanju o ovom zakonskom prijedlogu provedena je široka rasprava na saborskom Odboru za poljoprivredu te sa zainteresiranom i stručnom javnošću. Zbog postizanja jasnoće Zakona, predložili smo da se članci 16. i 17. Zakona nomotehnički dorade i da se jasno naznači da su mali proizvođači koji koriste sjeme s poljoprivrednog gospodarstva za vlastite potrebe, a ne za stavljanje na tržište, izuzeti od obveze certificiranja i dorade, te da je potrebno fleksibilizirati doradu kako bi ona bila dostupna svima po pristupačnim cijenama i kako ne bi prouzročila poskupljenje hrane. Drago nam je da je Ministarstvo poljoprivrede ove naše prijedloge prihvatilo. U konačnom prijedlogu Zakona se ne ograničava korištenje domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe, niti se ograničavaju načela ekološke proizvodnje“, rekla je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora.

Od obveze dorade oslobođeno je sve sjeme s poljoprivrednog gospodarstva osim biljnih vrsta iz skupina strnih žitarica, uljarica i predivog bilja, čija je ukupna proizvodna površina na poljoprivrednom gospodarstvu nije veća od 7 ha.

Proizvođačima sjemena povrća kategorije standard omogućeni su jednostavniji uvjeti za registraciju proizvodnje i izuzeće od službenog nadzora. „Isto tako, sektor proizvodnje krumpira izuzet je od obveza dorade sjemena s poljoprivrednog gospodarstva i prihvaćeni su naši argumenti da u praksi nema mogućnosti za provedbu takve dorade“, rekla je Petir.

Važno je za istaknuti da zakon u potpunosti uvažava načela ekološke proizvodnje i ekološkog sjemenarstva kao i potrebu očuvanja i razvoja biljnih genetskih izvora.

Treba podsjetiti da je sustav proizvodnje i stavljanja na tržište poljoprivrednog reprodukcijskog materijala propisan direktivama Europske unije, koje se temelje na međunarodnim protokolima. Poljoprivredni reprodukcijski materijal prije stavljanja na tržište prolazi kroz proces certifikacije, odnosno službenog nadzora u proizvodnji.

Kada je pak riječ o „sjemenu sačuvanom na poljoprivrednom gospodarstvu“, poljoprivrednici mogu koristiti proizvod žetve koji su dobili sijanjem na vlastitom gospodarstvu. Petir je istaknula kako EU zakonodavstvo o sjemenu ne postavlja pravila o procesu dorade sjemena niti o registraciji dobavljača sjemena, uključujući prerađivače.

Kako bi se očuvale autohtone, tradicionalne sorte i pohranile u banku biljnih gena, Zakon o sjemenu propisuje donošenje Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora kroz koji će se definirati detaljne aktivnosti koje će provoditi sudionici navedenog Nacionalnog programa.

Također, predviđena je mogućnost donošenja određenih nacionalnih sortnih lista sjemena i sadnog materijala kako bi se omogućilo brzo uvođenje autohtonih, tradicijskih i ugroženih sorti iz banke biljnih gena u sustave proizvodnje i stavljanja na tržište.

Sjemenarstvo danas podrazumijeva visoku i skupu tehnologiju te stručnost na najvišoj razini od proizvodnje i dorade sjemena, kontrole kvalitete i drugih parametara uz konstantnu brigu o dosljednosti provođenja propisanih procedura i uvjeta koji prate svaki pojedini proces. Cilj je proizvesti sjeme vrhunskih osobina, prihvatljivo i atraktivno za proizvodnju, a zahtjevi su sve veći, posebice u kontekstu klimatskih promjena.

„I dok u proizvodnji sjemena strnih žitarica – pšenice i ječma bilježimo negativan trend, bilježimo i pad proizvodnje sjemena kukuruza, s druge je strane došlo do povećanja proizvodnje sjemena soje kao i ukupne proizvodnje soje u Hrvatskoj, a značajno je za istaknuti da je ta soja bez GMO-a čime smo razvili snažan brend na tržištu. Pojedini proizvođači ističu kako im je soja najprofitabilnija kultura u ukupnoj ratarskoj proizvodnji. U odnosu na GMO soju, soja proizvedena u Hrvatskoj trenutno postiže znatno višu cijenu, za gotovo 200 EUR/t, što je dokaz opravdanosti svih aktivnosti koje smo provodili kako bi u Hrvatskoj zabranili sjetvu GMO sjemena pa i u pokusne svrhe“, rekla je Petir.

“Više sam puta istaknula da nam nije nevažno hoćemo li proizvesti dovoljno hrane po pristupačnim cijenama za naše građane i tako smanjiti prehrambenu ovisnost o uvozu. Naš nacionalni suverenitet trebamo jačati kroz stvaranje prehrambene sigurnosti pri čemu ključnu ulogu imaju naši poljoprivrednici te s njima u suradnji trebamo kreirati zakone i osmišljavati mjere za proizvodnju hrane i očuvanje ruralnog prostora”, pojasnila je Petir.
Stručnjaci upozoravaju da sjetva necertificiranog sjemena smanjuje prinos gotovo 3 tone po hektaru i tu činjenicu treba imati na umu kod donošenja daljnjih odluka. Zaključci studije Europske komisije koji su objavljeni vezano uz europsku regulativu o sjemenu predlažu slijedeće: ne činiti ništa ili poboljšati procedure i koherentnost u legislativi i uvesti ad hoc mjere za povećanje održivosti ili uvesti fleksibilnost za prilagodbu tehnološkom razvoju kako bi se poboljšao pristup genetskim resursima i na koherentan način pristupilo ciljevima održivosti.

Petir je rekla kako mi nismo odabrali soluciju da prekrižimo ruke i ne činimo ništa. Budućnost čovječanstva ovisi o hrani, a hrana o sjemenu. Genetska erozija dovodi do gubitka bioraznolikosti, a prema procjenama FAO, izgubili smo 75% genetske raznolikosti u posljednjih 100 godina. Donošenjem Zakona o sjemenu štitimo poljoprivredne proizvođače i osiguravamo korištenje kvalitetnog i zdravog sjemenskog materijala.

Rasprava zastupnice Petir u ime Kluba zastupnika HDZ dostupna je u nastavku:

Pojedinačna rasprava zastupnice Petir dostupna je u nastavku:

Replika zastupnice Petir dostupna je u nastavku:

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr