Izvanredna uprava Agrokora objavila je nalaz revizije koji otkriva stanje u koncernu u vrijeme bivše uprave koju je vodio Ivica Todorić. Izdvajaju se tri podatka: revidirano financijsko izvješće pokazalo je da je imovina Agrokora manja za 21,7 milijardi kuna u odnosu na ono što su poslovne knjige pokazivale u 2015. i 2016. javlja HRT.
Gubitak koncerna u te dvije godine iznosio je 14,6 milijardi kuna. Revizija je u razdoblju od 2010. otkrila računovodstvene nepravilnosti u koncernu u ukupnom iznosu od 8,2 milijardi kuna. Ante Ramljak rekao je i da je na temelju nalaza revizije podnio kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba koje su u to vrijeme vodile Agrokor.
Na pavosudnim tijelima je da istraže karakter nepravilnosti
Sve ovo komentirao je u Splitu premijer Andrej Plenković. Rekao je kako je sada na pravosudnim tijelima da izvide karakter ovih nepravilnosti koje su, kako smo vidjeli prema riječima revizorske kuće, mogle imati karakter nezakonitih radnji. Naglasio je kako je sad nedvosmisleno da je ključan potez koji je povukla Vlada – predlaganje Saboru donošenja Lex Agrokor. Istaknuo je kako je od početka priče Vladi bilo važno smiriti situaciju da se panika koja se tada stvarala ne prenese na financijska tržišta. Reagirali smo u momentu kad je zbog blokada prijetio stečaj. Taj stečaj bi prouzročio ne samo gubitak radnih mjesta nego lančanu reakciju ne samo malih dobavljača i OPG-ova nego i ozbiljnih dobavljača. Imali bismo negativan domino efekt koji bi uzrokovao i lošu turističku sezonu, rekao je premijer.
Lex Agrokor se ne bi mogao aktivirati da ga nije zatražila bivša uprava
Ponovio je i naglasio kako je sve to spriječeno donošenjem Lex Agrokor te da se zakon ne bi mogao aktivirati da ga nije zatražila bivša uprava. Očekuje da izvanredna uprava nastavi sa svojim radom i da Vladu jednom mjesečno informira o tim aktivnostima.
Na upit novinara zašto su se tajili sastanci ministra financija Zdravka Marića i uprave Agrokora s početka godine, Plenković je odgovorio da nema nikakvih tajni. Dakle, ako imate nekakav proces, da vam se emancipira kriza u najvećoj kompaniji, što mislite, koji je prvi refleks? Prvi refleks je da pokušate doznati da li je to stvarno tako. Ni ja niti bilo tko drugi u Vladi to ne može znati na temelju lapidarnih informacija koje su javno dostupne. Dakle, pokušali smo prije svega izvidjeti kakvo je stanje. Pitajte gospodina Petrova s kime se on sastajao. Ja to ne znam, naveo je Plenković.
Hajdemo malo vidjeti koga je on to kontaktirao da bi, po njegovim riječima, namamio vlasnika Agrokora na sastanak u Vladu. Evo, mene to zanima, tko je osoba koja je bila posrednik, koja je namamila vlasnika Agrokora da dođe na sastanak u Vladu 26. veljače. Ja bih to volio znati, jer to nisam znao, dodao je.
Osvrnuvši se na komunikaciju ostalih članova Vlade, kazao je da su jedno komunikacija i razgovori, a drugo proces donošenja odluka. Te stvari treba bitno razlikovati, i to je ono što je ključno. Na upit može li Zdravko Marić ostati ministar financija s obzirom da se pokazalo da je bilo nepravilnosti i ranijih godina, premijer je kazao da može.
SDP-u je najveći domet bio selfie sa zeljem
Ako ćete vi pitati mene pitanja koja postavlja SDP, kojem je domet bio u vremenu najveće gospodarske i financijske krize od hrvatske neovisnosti selfie sa zeljem. Ovo je stvar koja je zahtijevala znanje, odvažnost, stručnost. Mi smo to pokazali. Od oporbe ni dan danas nismo čuli ništa, ni konstruktivno ni korisno, rekao je Plenković.
Odgovarajući na upit, kazao je i da se dugovi Agrokora, koji premašuju vrijednost njegove imovine, neće prelomiti preko leđa građana.
Hajdemo pokušati otklanjati tezu o nacionalizaciji. Nema nacionalizacije. Da smo htjeli nacionalizirati kompaniju, onda bi zakon nazvali zakon o nacionalizaciji te i te kompanije, ne bi ga zvali zakon o izvanrednoj upravi s vrlo precizno ograničenim vremenskim trajanjem i mandatom, i to je ključno. U ovom trenutku proces restrukturiranja, isplata partnera, isplata dobavljača, isplata plaća, činjenica da kompanije u sustavu Agrokora rade, ne događa se niti jednom lipom sredstava koje vi i ja kao porezni obveznici plaćamo državnom proračunu”, izjavio je Plenković.
Navevši da se ove godine dogodila najbolja turistička sezona u povijesti, s više od 15 milijuna turista, s više od 11 milijardi eura prihoda, Plenković je ocijenio da se sve to ne bi dogodilo da Vlada nije reagirala.
Počnimo valorizirati, slobodno mogu reći nakon posjeta Svetoj stolici, svojevrsni čistilišni karakter ovoga zakona i transformacijski učinak cijele ove krize u Agrokoru na način poslovanja u hrvatskom gospodarstvu i na prestanak odnosa međuovisnosti među gospodarskim subjektima i modelima poslovne prakse koja je postojala, izjavio je Plenković.
Kazao je da se sada zagreblo jako duboko te da treba napraviti tržišno gospodarstvo onakvo kakvo ono treba biti. To je ključ, to je glavna bit i efekt cijelog ovog procesa, koji nije jednostavan, ima jako puno aktera i jako puno različitih interesa, rekao je.
Ljudi vide tko je populist, a tko odgovorno radi
Odgovarajući na upit o Todorićevim prozivkama da se sastajao s ljudima iz Agrokora iza njegovih leđa, Plenković je izjavio da su jedini susret s nekim iz Agrokora bili s Todorićem, jednom krajem veljače i jednom krajem ožujka, u Vladi, ne pod okriljem noći te s vrlo precizno navedenim ljudima koji su bili na tom sastanku.
Nema potrebe, kao neki koji su obnašali dužnost predsjednika Hrvatskog sabora, prepričavati tko je, što i kome kazao. Ali da su neki možda imali i malo više volje pa da dođu i na drugi sastanak, onda bi bili. Kao koalicijski partner u tom trenutku bili su upoznati apsolutno sa svime što je Vlada radila kako bi spriječila kolaps hrvatskog gospodarstva. Mislim da je sad polako već dosta s mistifikacijama i lažnim optužbama. To neće proći, ljudi to vide, vide tko je populist, tko nastoji nešto ušićariti, a tko je onaj tko odgovorno ima jednu te istu liniju u svakoj fazi ovoga procesa, a to je ono što radimo u Vladi i što ćemo nastojati u budućnosti, zaključio je Plenković.
