Plenković političkom trgovinom doveo na vlast SDSS i HNS s 2 posto potpore biračkog tijela – pomažući im da preskoče prag od 5 posto

Foto: Fah (Fotomontaža: Narod.hr)

Deveti saziv Hrvatskog sabora konstituiran je sredinom listopada 2016. godine izborom Mostovog Bože Petrova za predsjednika Hrvatskog sabora. Zbog smjene četvorice Mostovih ministara u Vladi, ali i zbog pada oporbene inicijative za opoziv ministra financija Zdravka Marića, Božo Petrov podnio je početkom svibnja 2017. godine ostavku na mjesto predsjednika Hrvatskog sabora. Dan poslije za novog predsjednika Hrvatskoga sabora izabran je HDZ-ov Gordan Jandroković.

Komentirajući mogućnost suradnje s HNS-om, premijer Plenković tada je kazao kako je na predsjedništvu HDZ-a, nakon dogovora o raskidu suradnje s Mostom i u ozračju lokalnih izbora, dogovoreno da se razgovara s parlamentarnim strankama o tome kako rekonfigurirati novu parlamentarnu većinu.

Nakon dvomjesečne krize vlasti koja se dogodila odlaskom zastupnika Mosta, Plenkovićev HDZ je opstao na vlasti, a novi ministri izabrani su glasovima HDZ-ovaca, petero HNS-ovaca, manjinskih zastupnika, zastupnika Hrasta, HDS-a, HSLS-a, Reformista, nezavisnog Tomislava Sauche i Željka Lackovića te Ivice Mišića.

Četvorka iz HNS-a – Vesna Pusić, Anka Mrak Taritaš, Goran Beus Richembergh i Nada Turina Đurić – bili su protiv, kao i SDP-ovi, HSS-ovi, Mostovi te zastupnici Živoga zida. Protiv su bili i Ivan Lovrinović (PH), Zlatko Hasanbegović, Bruna Esih, Željko Glasnović, Marin Škibola, ali i HSU-ov Silvano Hrelja koji je tvrdio da će podržati nove ministre.

Nepojmljiva koalicija HDZ i HNS

Ivan Vrdoljak, šef HNS-a, obratio se dramatičnim tonom hrvatskoj javnosti objavom da od preslagivanja Vlade i koalicije s HDZ-om nema ništa te prozvao Mostovog zastupnika Nikolu Grmoju koji je tvrdio da se sprema do tada nepojmljiva koalicija HDZ-a i HNS-a, za laganje.

> Željka Markić: Da je Plenković prije izbora najavio koaliciju s HNS-om, IDS-om, SDSS-om ili SDP-om – danas ne bi bio premijer!

>Tko su predstavnici manjina u Saboru koji odlučuju o hrvatskoj Vladi?

> Svi HDZ-ovi zastupnici glasovali za koaliciju s HNS-om: Evo tko je bio protiv

Foto: Snimka zaslona

Nedugo nakon Vrdoljakove objave utvrdilo se da je Grmoja govorio istinu, jer je HNS odlučio u lipnju 2017. godine poduprijeti nestabilnu većinu HDZ-a, a mnogi su članovi dragovoljno izašli iz stranke (među njima i četvero zastupnika u Saboru) te su na čelu sa zastupnicom u Hrvatskom saboru Ankom Mrak Taritaš utemeljili novu stranku Građansko-liberalni savez (GLAS).

Svojim glasovima, HNS-ovci su spasili Plenkovićevu većinu, a on im je zahvalio. Političkom trgovinom u ministarsku fotelju zasjeli su HNS-ovi kandidati – Blaženka Divjak i Predrag Štromar.

Odvjetnik Krešimir Planinić upozorio je na prijevaru birača, odnosno da su seHDZ i HNS iako nespojivi pokušali spojiti. Sama mogućnost koaliranja HNS-a s HDZ-om, čiji birači nikad ne bi glasovali za HNS, dovodi do pitanja kakav to izborni zakon Hrvatska ima i kako je došlo do ovakve situacije.”

Ucjene SDSS-a: Srpska manjina neće poduprijeti Vladu bude li u njoj Hasanbegović

Krajem 2016. prilikom sastavljanja Vlade beogradski mediji izvijestili su da je Milorad Pupovac, čelnik SDSS-a i predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća, tijekom pregovora o potpori Plenkoviću naglasio da srpska manjina neće poduprijeti Vladu bude li u njoj Hasanbegović. Mediji su isticali i Pupovčevu izjavu kako očekuje sudjelovanje predstavnika srpske zajednice u raspodjeli vlasti te kako Srbi trebaju biti i u upravama pojedinih javnih poduzeća.

Smjena se dogodila, umjesto Hasanbegovića Ministarstvo kulture preuzela je Nina Obuljen Koržinek.

“Potpora vladi svih manjinskih zastupnika u Hrvatskom saboru vrlo je jasna”, kazao je Plenković.

Nakon što su potvrđeni novi ministri u koaliciji s HNS-om, Plenković je zahvalio manjincima.

“Današnja rasprava pokazala je određene trendove kod nekih stranaka koji forsiraju antagonizam, podjele, isključivost i uvrede prema drugim zastupnicima. To nije dobro. Žao mi je što je došlo do neprimjerenih izjava prema zastupnicima nacionalnih manjina, želim napraviti i otklon prema nekim izjavama pa i zastupnika HDZ-a koje se tiču manjinskih zastupnika. Oni su dodana vrijednost i kvaliteta u Saboru… Zato mi je posebno drago da je klub manjina dio naše parlamentarne većine, imamo izvrsnu suradnju i potpora koju smo dobili je izuzetno cijenjena od HDZ-a i mene kao predsjednika vlade. Želim obavijestiti javnost da smo odlučili da zastupnik iz kluba manjina, Furio Radin, preuzme mjesto potpredsjednika Sabora, a tako želimo pokazati poštovanje i očekujemo daljnju konstruktivnu suradnju”, istaknuo je još jednom premijer potporu manjinskih zastupnika.

Izborni prag za ulazak u Sabor – 5 %

Podsjetimo, 140 zastupnika u Sabor bira se tako da se područje Republike Hrvatske podijeli na deset izbornih jedinica te se u svakoj izbornoj jedinici, na temelju lista, bira po 14 zastupnika.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih glasova birača (izborni prag).

Po istraživanjima HNS-u rejting pada te se potpora stranci svodi na 1 do 2%, što su pokazali i izbori za Europski parlament na kojima je HNS osvojio tek 2,60 posto glasova, dok je lista SDSS-a osvojila je 2,66 posto glasova te niti jedni, niti drugi nisu uspjeli prijeći prag i našli su se na samom začelju, ispod Neovisnih za Hrvatsku, Esih, Mosta, ali i bivših kolega iz HNS-a koji su se predvođeni Ankom Mrak Taritaš pridružili Amsterdamskoj koaliciji i ušli u EP.

Pa HNS je prevario Zorana Milanovića, a netko tko prevari jedanput napravit će to i drugi i treći put. HNS je taj koji je bio na listi zajedno s Milanovićem, dogovorio izlazak na parlamentarne izbore, prevario Milanovića i otišao dalje s Andrejem Plenkovićem. Kad napravite jedanput, napravit ćete to svaki put”, ustvrdila je Mrak -Taritaš na Štomarove ideje o nekakvoj koaliciji.

Također, osam zajamčenih mjesta u Saboru daje zastupnicima manjina veliku i izborno neopravdanu moć odlučivati o Vladi i njezinom predsjedniku i otvara prostor političkim trgovinama i prijevari birača. S obzirom na to da se ne biraju na isti način kao ostali zastupnici, upravo zato jer su izabrani s ciljem zaštite položaja i interesa pripadnika nacionalnih manjina, zastupnici nacionalnih manjina nemaju opći, već specifičan politički mandat.

Takvi „rezervirani mandati“ danas postoje samo u osam neeuropskih zemalja i tri europske zemlje: u Sloveniji, na Kosovu i u Hrvatskoj. Prema modelu „rezerviranih mandata“ zastupnici manjina svoje saborske mandate osvajaju s višestruko manjim ostvarenim legitimitetom (brojem osvojenih glasova) od svih ostalih zastupnika.

GI Narod odlučuje upozoravala je da manjinski zastupnici “nisu od građana dobili opći legitimitet da odlučuju o izvršnoj vlasti” te je predlagala da se na referendumu, koji je onemogućila Plenkovićeva vlada, građani izjasne po tom pitanju.

Udruga U ime obitelji pokrenula je referendumsku inicijativu „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ o promjeni izbornog sustava za koji je prikupila više od 380 000 potpisa, a koju je tada opstruirao SDP-ov Arsen Bauk.

Dr. Željka Markić ukazala je na niz nelogičnosti koje ukazuju na političku manipulaciju ukupnim brojem birača, jer su u listopadu 2014. Bauk i Ustavni sud tvrdili da ima 4,1 milijun birača, dva mjeseca kasnije, na predsjedničkim izborima 3,7 milijuna birača.

Izvor: narod.hr