Tradicionalni božićni prijem Srpskog narodnog vijeća (SNV) okupio je sam državni vrh. Bila je to prilika da premijer Andrej Plenković i njegov koalicijski partner Milorad Pupovac pošalju “poruke mira”. I tako dok je Pupovac isticao kako nije u redu kolektivizirati krivnju, podržao ga je Plenković naglasivši dobru suradnju koja se najbolje očituje zajedničkim odlascima na komemoracije u Vukovar, Knin, Škabrnju, Varivode i Grubore.
“Danas i ovdje treba reći u ime mnogih, a za dobro svih u ovoj zemlji, prostoru bivše Jugoslavije, i na drugim mjestima u današnjem svijetu, da je izgradnja mira nespojiva s prakticiranjem pravednosti koja se temelji na kolektivizaciji krivice“, poručio je Plenkovićev koalicijski partner Pupovac.
Istaknuo je tako da je pogrešno vjerovanje “da je izgradnja mira nespojiva s prakticiranjem pravednosti koja se temelji na kolektivizaciji krivice”.
Možda će vas zanimati
Što to Pupovac poručuje bacanjem vijenca u Dunav?
Milorad Pupovac svake godine 17. studenog, dolazi u Vukovar kako bi bacio vijenac nedužnim žrtve srpske nacionalnosti.
Pupovac nije svugdje dobrodošao
Plenković je nastavio u tonu mira i suradnje. Naglasio je važnost suradnje sa srpskom nacionalnom manjinom u Hrvatskoj.
>Škabrnjani potpisuju peticiju za zabranu dolaska SDSS-ovaca na komemoraciju 18.11.
“Kada je riječ o suradnji (…), želim naglasiti jedan ključni aspekt: ta je suradnja izvorna, ona je naša, ona je rezultat međusobnog povjerenja i političke volje hrvatske vlade i države, da strukturira odnos sa srpskom nacionalnom manjinom u Hrvatskoj tako da zajednički radimo na miru, poštovanju i na poboljšanju položaja srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj“, istaknuo je Plenković.
>SDSS-ovci objašnjavali zašto neće na komemoraciju u Vukovar i Škarbnju, Mlinarić im poslao jasnu poruku
Ta suradnja, nastavio je HDZ-ov premijer, najbolje se očituje zajedničkim odlascima na komemoracije u Vukovar, Knin, Škabrnju, Varivode i Grubore gdje su poslane važne poruke o važnosti mira i pomirenja. Plenković je tako sve događaje iz Domovinskog rata svrstao sve u “isti koš”, bez iznimke, a svom koalicijskom partneru dao vjetar u leđa u nepriznavanju srpske agresije na Hrvatsku. Tako je prvi čovjek hrvatske Vlade izjednačio organizirane zločine srpske vojske koji su sustavno korišteni na svim osvojenim hrvatskim područjima i pojedinačne zločine počinjene suprotno izričitim vojnim zapovjedima Hrvatske vojske.
Pri tom je, premijer, “zaboravio” da njegovi koalicijski partneri, niti njegov narativ, nisu dobrodošli na obilježavanjima tragedija u Vukovaru i Škarnji.
Možda će vas zanimati
Tko je Vojislav Stanimirović, koji je za vukovarsku bolnicu rekao da je palo 'posljednje uporište ustaške vlasti'?
Vojislav Stanimirović – okupacijski gradonačelnik Vukovara
Možda će vas zanimati
Tko je bio Goran Hadžić, jedan od osnivača Pupovčevog SDSS-a?
Goran Hadžić je, osim što je poznat kao ratni zločinac, bio i jedan od osnivača SDSS-a, zajedno s Vojislavom Stanimirovićem.
Škabrnjani već godinama Pupovcu poručuju da nije dobrodošao. A ove godine potpisivali su i Peticiju protiv dolaska SDSS-ovih predstavnika. Jer, kako kažu, za strašan zločin u njihovom mjestu – još nisu optuženi i osuđeni glavni krivci. Tako ove godine nitko iz SDSS-a nije došao na komemoraciju žrtve Škabrnje. A nisu bili ni u vukovarskoj Koloni sjećanja. Niti su bacili vijence u Dunav kako to inače čine “za vukovarske žrtve srpske nacionalnosti”. A premijera treba podsjetiti i na događaje iz Domovinskog rata koje on i Pupovac sve svrstavaju u “isti koš”.
>Nazor: Oluja je krajnji rezultat velikosrpske politike u Hrvatskoj (1)
>Što se događalo kod Nuštra u vrijeme Kolone sjećanja? Novosti imaju jednu verziju; Bujica drugu
Vukovar, Škabrnja, Oluja..
Vukovar – Grad Heroj i danas je simbol otpora srpskoj agresiji. Bila je to najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu. Opsada Vukovara od strane JNA uz pomoć srbijanskih paravojnih snaga trajala je od kolovoza do studenoga 1991. Branitelji su 87 dana hrabro pružali otpor,mali 18. studenog 1991. Vukovar je pao. Pad Vukovara popraćen je brojim zločinima, ubojstvima, mučenjima, silovanjima. Prema popisu Franjevačkog samostana u Vukovaru stradalo je ukupno 2717 branitelji i civila, a više od 300 ih se još smatra nestalima.
>8. kolovoza 1995. ‘Oluja’ i predaja srpske vojske
Vojno redarstvena operacija Oluja veličanstvena jedna je od najznačajnijih događaja u hrvatskoj povijesti. Oluja je počela u ranim jutarnjim satima 4. kolovoza 1995. Nakon topničke pripreme po vojnim ciljevima, hrvatske snage krenule su u akciju istovremeno iz 30 pravaca, na bojišnici dugoj 700 kilometara. Drugog dana operacije, 5. kolovoza 1995. oko 9.30, samo tridesetak sati nakon početka akcije, postrojbe četvrte i sedme gardijske brigade Hrvatske vojske ušle su u Knin. Hrvatska vojska u ovoj operaciji oslobodila okupirani grad Knin, ali i 10.400 četvornih kilometara ili više od 18 posto ukupne površine Hrvatske. U akciji je poginuo 241 hrvatski branitelj, 1430 je ranjeno. U operaciji oslobađanja gotovo jedne trećine okupirane Hrvatske sudjelovalo je između 150 i 200.000 vojnika. A zločini u Gruborima i Varivodama dogodili su se oko 2 tjedna nakon završetka vojno-redarstvene operacije. U Varivodama je ubijeno 9, a u Gruborima 6 srpskih civila.
Možda će vas zanimati
Nazor: Oluja je krajnji rezultat velikosrpske politike u Hrvatskoj (2)
U povodu obljetnice Vojno redarstvene operacije Oluja, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata dr. Ante Nazor za Narod.hr napisao je prikaz uzroka, okolnosti, posljedica i povijesnog konteksta Oluje
A 18. studenoga tragičan je datum i za Škabrnju. Srbi iz okolnih sela su 1991. tijekom pobune napali selo, stanovnike Hrvate ubili i protjerali, a selo opljačkali i spalili. Zločin je izveden planski i tempirano, istovremeno kada su četničke horde divljale u okupiranom Vukovaru, kao i drugim područjima Hrvatske. U ovom malom mjestu u zaleđu Zadra, Škabrnji, tijekom Domovinskog rata ubijeno je 80 osoba, 26 hrvatskih branitelja i 54 civila. Dana 18. studenog srpski je agresor ubio 43 mještana, među kojima 15 branitelja.
Varivode, Grubori
Valja napomenuti što se dogodilo u Varivodama i Gruborima. Varivode su selo u sastavu Općine Kistanje u Šibensko-kninskoj županiji. Za vrijeme Domovinskog rata bile su dijelom okupiranog teritorija te su oslobođene u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja. Nakon Oluje, 28. kolovoza u Varivodama je ubijeno devet osoba srpske nacionalnosti. Vrhovni sud Republike Hrvatske 2012. presudom je zaključio da je vojska Hrvatske kriva za ubojstva. Iduće godine, županijski sud u Kninu je u presudi odredio da Vlada Republike Hrvatske mora isplatiti odštetu obitelji osoba koje su smaknute. Obeštećenje iznosi 540.000 kuna (oko 70.000 eura) djeci žrtava srpske nacionalnosti, Radivoja i Marije Berić, ubijenih u selu Varivode.
Upravo je na komemoraciji u Varivodama 2020. Plenković kazao da, iz onog što se događalo u ratu treba izvući iz toga pouke i pružiti jedni drugima ruku mira.
“To za Hrvate znači smoći snage i priznati da su u Domovinskome ratu, premda obrambenom, nažalost počinjeni i zločini nad srpskim civilima koji se nisu smjeli dogoditi, koji nemaju opravdanja, i koji zaslužuju svaku osudu i procesuiranje odgovornih… To za Srbe u Hrvatskoj znači smoći snage i priznati da je na Hrvatsku izvršena agresija Miloševićevog režima i bivše JNA i da se ne može opravdati oružana pobuna protiv legalno izabrane vlasti i demokratske volje hrvatskog naroda za samostalnom državom”, kazao je.
Možda će vas zanimati
Što se dogodilo krajem kolovoza 1995. u Varivodama - evo što nam je odgovorio DORH
Kako bismo doznali relevantne informacije o zločinu u Varivodama i Gošiću i njegovom procesuiranju, uputili smo upit Županijskom državnom odvjetništvu u Šibeniku
>Plenković je Grubore, zločin koji je bio iznimka, izjednačio sa srpskim i komunističkim zločinima koji su bili pravilo
I u Gruborima, zaseoku pored Plavnog, dvadesetak kilometara od Knina, 25. i 26. kolovoza ubijeno je, prema nekim izvorima 5, a prema nekim 6 srpskih civila. Zločin se dogodio dva i pol tjedna nakon završetka operacije Oluja. Ovaj je zločin bio uvršten u optužnicu Haškog suda protiv hrvatskih generala Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka, koji su oslobođeni krivnje. Za zločin su pred Vrhovnim sudom RH bili optuženi i Igor Beneta, Božo Krajina i Frano Drljo, pripadnici Antiterorističke jedinice Lučko. Igor Beneta počinio je samoubojstvo 2011., a Božo Krajina i Frano Drljo pravomoćno su oslobođeni u listopadu 2019.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
