Ni tjedan dana nije prošlo od uvođenja eura, a već su se počeli ostvarivati strahovi građana o novim poskupljenjima do te mjere da je premijer Andrej Plenković odlučio intervenirati, iako je uoči uvođenja eura govorio da poskupljenja neće biti.
Euro uveden bez referenduma, viceguverner HNB-a tvrdio da će štetiti samo bankama
Podsjetimo, Hrvatska je uvela euro i odrekla se svoje nacionalne valute bez održavanja referenduma, budući da je Plenković ustvrdio kako je referendum o preuzimanju eura proveden referendumom o ulasku u EU.
Sredinom studenoga 2018. godine premijer Andrej Plenković izjavio je da je referendum o uvođenju eura održan kada je održan i referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, kada se glasalo o Ugovoru o pristupanju u kojem stoji da će Hrvatska pristupiti europodručju.
“Kada smo imali referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji glasali smo o Ugovoru o pristupanju. U Ugovoru o pristupanju stoji da će Hrvatska pristupiti europodručju. Prema tome, referendum je održan”, ustvrdio je Plenković.
“Prije svega treba reći da euro hrvatskom gospodarstvu nosi niz pogodnosti – od ukidanja valutnog rizika, smanjenja kamatnih stopa do smanjenja transakcijskih troškova koji će pogodovati i izvoznicima. Postoji i niz drugih pogodnosti koje će pozitivno djelovati i na građane i na poduzeća i na samu državu. Ako će na nekoga uopće negativno djelovati onda su to same banke”, tvrdio je viceguverner HNB-a Michael Faulend u veljači 2019. godine.
Plenković: Prosječna kava će poskupjeti dvije lipe
Istog mjeseca Plenković je tvrdio da će uvođenjem eura kava poskupjeti samo dvije lipe, a da će dvostruko izražavanje cijena spriječiti njihov rast. Ni jedno se nije pokazalo točnim.
“Učinak konverzije kune u euro na rast potrošačkih cijena bit će blag i jednokratan. Na to ukazuju iskustva drugih članica, gdje su cijene u prosjeku povećane za svega 0.23 %. Da budem sasvim plastičan u razumijevanju ovoga, to znači da bi vam se prosječna cijena jedne kave povećala za oko dvije lipe”, rekao je Plenković 28. veljače 2019. godine.
Tada je najavio da će Vlada osigurati mjere praćenja procesa konverzije, što će uključivati obvezno isticanje cijena i u kunama i eurima, da bi se izbjegle zloupotrebe u zaokruživanju cijena i njihova neosnovanog rasta.
“Cijene u europodručju su zadnjih 14 godina narasle znatno manje nego u Hrvatskoj, a u istom razdoblju u zemljama srednje Europe koje su uvele euro prosječne bruto plaće rasle su brže no u Hrvatskoj. Stoga ne stoje zvučni slogani da ćemo dobiti europske cijene, a sačuvati hrvatske plaće”, tvrdio tvrdio je tada.
”Dio poslovnih subjekata, nažalost, ovo koristi za lov u mutnom, za profiterstvo u kojem dižu cijene. To je loša i nepoštena praksa, s tim treba stati, trebaju se vratiti na cijene koje su bile prije 1. siječnja i prevesti tečaj pošteno i korektno, kako je država to odradila u korist građana”, rekao je Plenković u srijedu, time potvrdivši da su njegova predviđanja bila kriva.
Bivši britanski premijer: “Izbjegavajte euro, hrvatski prijatelji, želim Dingač plaćati u kunama”
Do ožujka 2019. godine Češka i Poljska su potvrdili da je Europska unija dobar projekt, ali da neće preuzimati sve njezine ideje odnosno da neće uvesti euro.
Podsjetimo, bivši premijer Velike Britanije Boris Johnson, jedan od najvećih zagovornika Brexita, izlaska UK iz EU-a koji je i proveo 2012. godine dok je bio gradonačelnik Londona, uoči hrvatskog ulaska u EU napisao je kolumnu za Telegraph, u kojoj je prepričavajući svoj izuzetno pozitivan doživljaj s godišnjeg odmora na hrvatskoj obali, poručio da Hrvatska ne bi trebala uvoditi euro, odnosno da bi trebala zadržati kunu.
“Izbjegavajte euro, moji hrvatski prijatelji. Za 10 godina želim se vratiti, naručiti bocu vrhunskog crvenog Dingača i platiti ga u kunama”, zaključuje Boris Johnson u kolumni iz 2012. godine, a točno 11 godina poslije Hrvatska je ipak prihvatila euro.
