Ulazak u eurozonu prije nego što Mađarska dostigne određeni stupanj razvoja, učinila bi mađarskom gospodarstvu više štete nego koristi, izjavio je mađarski ministar financija Mihály Varga.
Mađarska je oprezna kada je u pitanju ulazak u eurozonu, dok istovremeno u Hrvatskoj imamo obrnutu situaciju: premijer Andrej Plenković zagovara što skoriji ulazak u eurozonu te najavljuje da bi se to moglo provesti do kraja mandata iduće vlade.
Plenković najavljuje: ‘Uvesti euro do kraja mandata iduće vlade’
Plenković: Put uvođenja eura trajat će nekoliko godina
“Dok mađarsko gospodarstvo ne dostigne određenu razinu, nije interes da bude dio eurozone, jer bi to rezultiralo lošim konkurentnim položajem”, rekao je Varga za tjednik Mandiner i dodao da će se nerado ukrcati u vlak “čije je odredište nejasno”.
Varga je rekao da je globalna financijska i ekonomska kriza iz 2008. pokazala niz nedostataka eura, što je rekao i guverner mađarske središnje banke György Matolcsy na nedavnoj konferenciji.
Matolcsy je pozvao sve članice eurozone da započnu dijalog kako bi se reformirala monetarna skupina da bi se, posljedično, mogla suočiti sa svoja tri najveća izazova: geopolitikom, konkurentnošću i globalnim financijama.
U razgovoru je Varga rekao da u narednim godinama Mađarska mora istovremeno smanjiti poreze i javni dug, postići uravnoteženi proračun i podržati demografski zaokret.
Mađarska ne zaostaje za drugima u Višegradskoj skupini
Kazao je da, iako izvještaji govore suprotno, Mađarska nije zaostala u rastu među drugim članicama Višegradske skupine.
“Uspjeli smo dostići Višegradsku skupinu, a prema nekim pokazateljima smo čak i predvodnici. Prema podacima, Mađarska je u nekim aspektima primjer tim zemljama. Nema ništa čega bismo se trebali stidjeti, ali zbog grešaka prethodne ekonomske politike Mađarskoj je trebalo deset godina da zauzme dostojno mjesto u okviru Višegradske skupine.
Varga je dodao da je zagovornik strože fiskalne discipline, što znači da bi Mađarska trebala težiti uravnoteženom proračunu u nadolazećim godinama.
“Zagovornik sam proračuna bez deficita do 2022. ili, najkasnije, do 2023. godine. To se može postići postupno dok je gospodarstvo na putu konvergencije.”
Odbacio je glasine da će pooštreni proračun značiti i manje sredstava za zdravstvo.
“Mi ulijevamo više novca u zdravstveni sustav, ali se dugovi obnavljaju. Postoje i problemi u upravljanju koje je potrebno otkloniti”, rekao je.
U usporedbi s procjenom rasta Europske komisije od 2,8 posto, Varga je rekao da neovisni analitičari očekuju da će se BDP ove godine povećati za 3,5 posto.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
