Upravo ovih dana PU Zadarska objavila je da je identificiran jedan od krvnika koji je sudjelovao u masakru u Škabrnji 1991. Riječ je o Zoranu Tadiću iz Loznice u Srbiji koji od 1992. živi u australskom Sydneyju.
> Identificiran ratni zločinac, krvnik 43 žrtve u Škabrnji: Nedostupan hrvatskom pravosuđu
Prijava protiv krvnika Tadića – tek sada?
“Kazneno djelo počinjeno je na način da je tada 32-godišnjak dana 18.11.1991. godine kao zapovjednik tzv. „Dobrovoljačkog voda“ sastavljenog najvećim dijelom od dobrovoljaca iz Srbije i BIH, zajedno sa drugim srpskim paravojnim postrojbama i postrojbama bivše „JNA“, s početkom u 07,30 sati iz pravca mjesta Zemunik Gornji zapovijedajući sa svojim vodom započeo napad na mjesto Škabrnja u kojem je živjelo isključivo hrvatsko stanovništvo pri čemu je nakon slomljenog otpora branitelja sela i masovnog topničkog uništavanja stambenih, gospodarskih i sakralnih objekata, među prvima u pratnji tenkova i oklopnih transportera oko 11,30 sati ušao u zapadni dio Škabrnje zvani Ambar i dalje prema centru sela.
> U Škabrnji najviše ljudi u 27 godina komemoracija: ‘Mogu dati adrese zločinaca iz Škabrnje!’
Sumnjiči ga se kako tom prilikom je sudjelovao u nasilnom izvlačenju iz skloništa civilnog stanovništva, pretežno žena, djece i osoba starije dobi, koji za njih nisu predstavljali nikakvu opasnost. Pri tom su im prijetili vatrenim oružjem, vrijeđali ih i fizički zlostavljali, a kojom prilikom su iz neposredne blizine, pretežno hicima iz vatrenog oružja u vitalne dijelove tijela: glavu, vrat i prsa, ubili trideset (30) civilnih osoba u dobi od 23 do 88 godina.
> Roko Bilaver iz Škabrnje: Susjedi Srbi su mi ubili 19 članova obitelji
Uz ubijene civilne osobe upotrebom vatrenog oružja iz neposredne blizine, hicima u vitalne dijelove tijela: glavu, vrat i prsa, upotrebom hladnog oružja te udarcima tupo-tvrdim predmetima ubijeno je trinaest (13) branitelja sela, pripadnika ZNG-a, Samostalnog bataljuna Škabrnja, koji su prethodno prestali sa pružanjem otpora ili su bili zarobljeni, pri čemu su prije ubojstva fizički zlostavljani i mučeni.” – stoji u priopćenju PU Zadarske, koja navodi kako je optuženi Tadić, prema saznanjima, živi u Australiji.
Večernji list navodi kako slijedi podizanje optužnice i zahtjev Australiji za izručenjem Tadića.
Što se dogodilo u Škabrnji 1991. i tko je do sada odgovarao?
Zločin u Škabrnji jedan je od najmasovnijih zločina počinjenih tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku. Škabrnja je selo i općina u zadarskom zaleđu, u središtu Ravnih Kotara, 15-ak kilometara udaljeno od Zadra. Okupirana je 18. studenog 1991. Ušavši u selo, srpske su paravojne postrojbe, potpomognute JNA pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, počinili masakr nad braniteljima i civilima, a selo u potpunosti razrušili. Ukupno su ubijene 84 osobe.
> Pokolje u Hrvatskoj tijekom DOmovinskog rata organizirala JNA i političko vodstvo Srbije
S pravom se postavlja pitanje zašto je do podizanja optužnice protiv navedenog krvnika Tadića došlo tek sada i koliko je još počinitelja zločina protiv kojih još uvijek nije pokrenut postupak. U tom kontekstu treba podsjetiti na činjenicu da svako odgađanje istraživanja zločina smanjuje priliku da se utvrde sve okolnosti i kazne svi odgovorni- jer je živućih svjedoka sve manje. Prisjetimo se samo nedavno preminule Škabrnjanke Eve Šegarić, koja je u masakru izgubila muža i tri sina. Njezino svjedočanstvo srećom je ostalo zapisano, no ona ga nije mogla iznijeti pred pravosudnim institucijama jer je DORH pokrenuo istragu o smrti članova njezine obitelji – tek nakon što je umrla.
> Velikosrpska agresija i zločin u Škabrnji
“Uno jutro oko sedan sati počeli su četnici bacati granate na Ambar, tako da smo bižali u Pešin podrum. Mislili smo da je sigurniji i da će nas zaštitti. Bilo nas je sedandesetak u podrumu, stisli smo se i čekali.” – navodi Eva Šegarić u svom svjedočanstvu, te, između ostalog, kaže:
“Pešo brzo nusi bili šugaman maše s njime i govori: “Nemojte ljudi, ode su sve žene i dica!“. Tili su bacti bombu u podrum dok su svi ljudi, žene i dica bili unutra. Nisu. Al zato ubiše Pešu ki životnju. Osta je ležati na avliji, sav u krvi. Sve su nas istirali iz podruma i postrojili. Četnici su stajali s obe strane dok su ljudi prolazli. (…) Vidla san Slavkinog Radu i kako su ga udarli kundakon po glavi i kako mu je kapa pala, mašija se za kapu i unda ga s unim pištoljen šta nečuješ da puca, ubiše. Tako su ubli i mug muža Vicu i sina…”
Do danas je za zločin u Škabrnji osuđena jedna osoba: medicinska sestra Zorana Banić.
Podsjetimo, zapovjedniku JNA Ratku Mladiću, koji snosi odgovornost za organizaciju masakra, u Haagu je tek prije godinu dana, netom prije zatvaranja Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine u Jugoslaviji, izrečena nepravomoćna presuda, ali ne za Škabrnju. Mladić je osuđen na doživotni zatvor samo za zločine počinjene u BiH 1992.-1995. s vrhuncem u Srebrenici, dok se zločini u Hrvatskoj, uključujući i Škabrnju, u optužnici i presudi uopće ne spominju. Hrvatsko pravosuđe Mladića je u odsutnosti osudilo na 20 godina zatvora.
> Tko je bio Ratko Mladić, pod čijim su zapovjedništvom vršeni najstrašniji zločini?
> Mladićevo ratno djelovanje i zločini u Hrvatskoj za koje nikada nije odgovarao
U prosincu ove godine Županijsko državno odvjetništvo u Splitu za ratni zločin u Škabrnji podiglo je optužnicu protiv Milana Gnjidića, državljanina BiH.
> Optužnica protiv Milana Gnjidića za ratni zločin u Škabrnji: ‘Žrtvu je mučio do smrti, lomio kosti’
Je li identifikacija krvnika Tadića i optužnica protiv Gnjidića znak da se hrvatsko pravosuđe konačno počinje ozbiljno baviti istraživanjem i procesuiranjem zločina iz Domovinskog rata?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
