Vlada je konačno ubrzala s imenovanjima u strateškim trgovačkim društvima. U četvrtak su nadzornim odborima i skupštinama predloženi novi predsjednici i članovi uprava u 13 državnih tvrtki, piše Jutarnji list.
Iako se u uvodu odluka navodi kako se imenovanja predlažu temeljem provedenih javnih natječaja, u pozadini se zapravo odlučuje na temelju političke pripadnosti i političkog dogovora HDZ-a i HNS-a po principu predsjednik Uprave je čovjek HDZ-a, a jedan član Uprave je izbor HNS-a. U taj se dogovor uspio ipak ugurati i Radimir Čačić sa svojim kadrom.
Ovaj su tjedan u najvećoj mjeri objavljena imenovanja u sektoru prometa. Imenovane su uprave Hrvatskih autocesta, Hrvatskih cesta, HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prometa te većine zračnih luka i tvrtke Zračna luka Zagreb. Prema dostupnim informacijama, za uprave HAC-a, HC-a i HŽ Infrastrukture stiglo je najviše prijava na natječaj – za svaku tvrtku oko 40. U Hrvatskim cestama i HŽ Infrastrukturi ostali su isti direktori, a na čelo HAC-a i HŽ Putničkog prometa dolaze novi ljudi.
Na čelo HAC-a dolazi Tomislav Rosandić, sadašnji član Uprave Hrvatske elektroprivrede. Ostali članovi Uprave su Boris Huzjan, sadašnji direktor HAC-ONC-a, i Stjepan Baranašić, bivši pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Međimurske županije. Rosandić je priznati financijski stručnjak koji u HAC dolazi kao čovjek HDZ-a. Baranašić je, pak, kadar HNS-a.
Prva zadaća
Rosandić bi službeno trebao biti postavljen sljedeći tjedan, a prvo što ga čeka je kupnja 27 posto udjela Autoceste Rijeka – Zagreb u tvrtki za održavanje i naplatu cestarine HAC-ONC za 40 milijuna kuna. Prema planu restrukturiranja, HAC-ONC će se ponovno spojiti s Hrvatskim autocestama, a da bi se to napravilo, HAC mora otkupiti udjel ARZ-a u toj tvrtki. Prema traženju Svjetske banke, koja financira restrukturiranje, novac mora biti uplaćen već sljedeći mjesec, a formalno će HAC-ONC unutar HAC-a početi funkcionirati 1. siječnja 2018.
Dotad nova Uprava mora provesti novu sistematizaciju radnih mjesta unutar HAC-a. To znači da će dosadašnje brojne dvostruke uprave i sektori koji su postojali u HAC-u i HAC-ONC-u biti ukinute. Zbog toga bi do kraja godine iz HAC-a trebalo, s povlaštenim otpremninama, otići oko 160 zaposlenika, što će se financirati sredstvima Europske banke.
Na čelu Hrvatskih cesta ostao je dosadašnji direktor Josip Škorić, no u Upravu je ušao Alen Leverić, član HNS-a, bivši član Nadzornog odbora HEP-a i zamjenik ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka.
Ivan Krešić i dalje je prvi čovjek HŽ Infrastrukture kao kadar HDZ-a. No, Vlada je u Upravu imenovala Nikolu Ljubana, predsjednika zagrebačke organizacije Narodne stranke reformista Radimira Čačića. Prema našim informacijama, Ljubanovo imenovanje plod je dogovora HDZ-a i varaždinskog župana Radimira Čačića koji na taj način želi osigurati provedbu projekta gradnje brze pruge od Čakovca do Zagreba, koju je Vlada nedavno uvrstila kao svoj strateški projekt.
Na opće iznenađenje struke, na čelo tvrtke Zračna luka Zagreb, koja nadzire provedbu koncesijskog ugovora za zagrebački aerodrom, imenovan je Ranko Ilić. Ilić je bio stjuard u Croatia Airlinesu, a zatim direktor Sektora kabinskih operacija u toj tvrtki. Potom je otišao raditi u Omar Air. Na novu je dužnost, prema našim informacijama, imenovan na preporuku HNS-a.
Izabran novi član Uprave, stari ostao jer je otpremnina prevelika
Pomalo nevjerojatan zaplet dogodio se nakon imenovanja novog hrvatskog člana Uprave Autoceste Zagreb – Macelj. Na to je mjesto Vlada još u lipnju imenovala Ivicu Mlinarevića, ali on još nije počeo raditi u toj tvrtki. Sadašnjem hrvatskom članu Uprave, Dominiku Sugnetiću, ugovor istječe početkom prosinca. No, prema neslužbenim informacijama, u slučaju ranijeg raskida ugovora Sugnetiću tvrtka mora isplatiti šest punih plaća i još šest umanjenih za 50 posto.
Kako bruto plaća iznosi nekoliko tisuća eura, ni Vlada, a ni većinski suvlasnik tvrtke, austrijski Strabag, to ne žele platiti. Kako Sugnetić ne želi dobrovoljno otići s tog mjesta, odlučeno je da se pričeka završetak njegova mandata nakon čega će Mlinarević početi obavljati posao na koji ga je imenovala Vlada.
