Poznati protivnik revidiranja jugoslavenske historiografije tužio je svoga „revizionističkog“ kritičara.
Profesor s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Ivo Goldstein, htio bi određivati što tko treba pisati i raditi. On, koji je nedavno svim nastavnicima i studentima na Filozofskom fakultetu poslao e-mail u kojem napada političkog neistomišljenika Ninu Raspudića, sada je tužio svog kolegu povjesničara zbog njegovog teksta u kojem on, potkrijepljujući sve znanstvenom aparaturom, reagira na Goldsteinove izjave.
Prof. dr. sc. Ivo Goldstein tužio je pri Općinskom građanskom sudu u Zagrebu dr. sc. Antu Birina zbog članka „Ljevičarska paradigma i Goldsteinov protuznanstveni rat protiv revizionizma“ objavljenoga na portalima narod.hr (8. svibnja) i projektvelebit.com (9. svibnja ove godine). Cjelovit članak dr. Birina dostupan je na poveznici: https://narod.hr/hrvatska/dr-sc-ante-birin-ljevicarska-paradigma-i-goldsteinov-protuznanstveni-rat-protiv-revizionizma. Birinov članak, potkrijepljen znanstvenom aparaturom, reakcija je na Goldsteinov intervju objavljen u Nacionalu 21. travnja ove godine.
> Ivo Goldstein usporedio predsjednicu Grabar-Kitarović sa Slobodanom Miloševićem
Goldstein u tužbi navodi kako je neistina da on opravdava zločin. Sporan mu je navod iz njegova rada objavljenoga u Zborniku radova Bleiburg i Križni put 1945.: „koji su osuđeni na smrt ili ubijeni na samom kraju rata ili neposredno nakon njega takvu (su) sudbinu i zaslužili“. Taj je navod predmet tužbe.
Goldstein smatra da to nije napisao, već da je napisao „nešto sasvim suprotno“, te da svaki dobronamjerni kritičar neće posezati za krivotvorinama, a da je Birinova namjera bila „naštetiti pravima osobnosti tužitelja“. K tomu da je Birin svjesno pogazio osnovne principe etike, štoviše, podmetnuo Goldsteinu tvrdnju koju nije napisao. A to je pak, tvrdi, za njega opasno i huškački. Cilj spornoga navoda iz Birinova članka, piše u tužbi, jest stvaranje „javnoga prezira prema tužitelju kao osobi koja podržava likvidacije ljudi“.
Goldstein tužbom nastoji dokazati zlu namjeru dr. Birina. On smatra kako Birinov tekst ne spada u prihvaćenu društvenu kritiku, već da je riječ „o eksplicitnom, pravno nedopuštenom, napadu na tužiteljeva prava osobnosti“. Pa su time povrijeđena Goldsteinova „osobna i profesionalna čast, ugled i dostojanstvo“. Štoviše: „Takvu razinu komunikacije, javni linč posljedično i ugrožavanje osobne sigurnosti, ne zaslužuje nitko, niti ju je bilo tko dužan trpjeti. Stoga se radi o izuzetno teškom napadu na tužiteljeva prava osobnosti“.
Goldstein je „duboko osobno povrijeđen“, navodi se u tužbi, „jer je cijeli svoj život ozbiljno i savjesno posvetio izučavanju i poučavanju povijesne znanosti“. On „ne brani bilo koji ili bilo čiji zločin ili ratni zločin“. Smatra da tekst dr. Birina namjerno stvara „sliku o tužitelju kao u biti o nemoralnoj i zlonamjernoj osobi koja zloupotrebljava činjenicu da je profesor povijesti“. Smatra da je dr. Birin „svjestan da će objavom njegova teksta štetne tvrdnje biti i ostati dostupne velikom broju hrvatskih građana“, a što će naštetiti njegovoj „časti, ugledu i ljudskom dostojanstvu“, budući da su tekst prenijeli i drugi portali, te da je Birinov tekst postao „i predmet diskusija na facebooku“. Stoga, u dokaz prilaže „isprint tražilice Google“.
Birinu tužba na teret stavlja i ovo: „Tekstove na internetu… čitaju i studenti kojima tužitelj drži predavanja čega je isto tako tuženik bio svjestan“. Goldstein nadalje „osjeća zabrinutost i nelagodu“ budući da će Birinov tekst čitati osobe „s kojima se sreće u zemlji i inozemstvu“. To je pak Goldsteinu narušilo „duševni mir te on trpi duševne bolove“.
Goldstein smatra da ima „pravo na pravičnu novčanu naknadu“ i predlaže Sudu da donese presudu kojom dr. Birin treba dr. Goldsteinu platiti 30.000,00 kuna „sa zakonskim zateznim kamatama“.
Iako se iz teksta tužbe može zaključiti da je dr. Goldsteinu sporan cijeli tekst dr. Birina, podsjetimo se na cjeloviti pasus u kojemu je navodno sporni navod na koji se poziva tužba:
„Masovni ratni zločin počinjen nad zarobljenim pripadnicima ustaških i domobranskih postrojbi i hrvatskim civilima – što ga I. G. opisuje kao ’revolucionarnu pravdu’ (?!) – za njega je opravdana osveta pobjednika ’koja je kulminirala u svibnju 1945. godine’ (Ivo GOLDSTEIN, “Povijesne okolnosti Bleiburga i Križnoga puta”, Bleiburg i Križni put 1945. : zbornik radova sa znanstvenoga skupa, Zagreb 12. travnja 2006., uredništvo Juraj Hrženjak, Krešimir Piškulić, Petar Strčić (Zagreb: Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske – Multigraf marketing, 2007.), 32. i koja ’nije bila bezrazložna. Ona je bila motivirana zločinom koji se počeo događati u travnju 1941. godine.’
Tekst se nastavlja ispod oglasa
