Pozadina VŠMOD DH u čijoj Upravi sjedi Zoran Milanović – znate li tko je osnivač ove privatne visokoobrazovne ustanove?

Foto: VŠMOD

Na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld održava se konferencija pod nazivom “Future of Peace”, a jedan od ključnih govornika konferencije bit će bivši premijer Zoran Milanović, ujedno i predsjednik Diplomatskog vijeća ove privatne visookobrazovne ustanove.

Inače, Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld u čijoj Upravi sjedi i bivši premijer, ima prilično zanimljivu pozadinu.

Naime, škola je osnovana 2009. godina, a osnovala ju je tvrtka Euro avangarde d.o.o. u čijem se opisu djelatnosti navodi “promidžba (reklama i propaganda)”, ali i poslovanje s nekretninama i catering.

Direktorica društva, koja ima ovlasti da društvo zastupa samostalno i pojedinačno, jest Suzana Šikutin, a kao njezin prethodnik navodi se Josip Sapunar koji je bio i bio predsjednik Upravnog vijeća Škole te je kao takav potpisao njezin Statut, usvojen 5. lipnja 2009.

Inače, Sapunar je jedan od istaknutijih aktera afere “Remorker” povezanom s aferom “Fimi medija” te bivši član Uprave Hrvatskih autocesta. Zbog Fimi medije Sapunar je jedno vrijeme boravio u zatvoru u Remetincu. Nakon što se odlučio za status “pokajnika”, Sapunar je pušten iz pritvora.

Nakon što je Sapunar napustio poziciju direktora tvrtke Euro avangarde d.o.o. koja je osnovala Visoku školu međunarodnih odnosa i diplomacije (VŠMOD), na ovu funkciju stupa već spomenuta Suzana Šikutin, zaposlenica u studentskoj referadi Fakulteta političkih znanosti. Zanimljivo je primijetiti da je Šikutin ujedno i partnerica Luke Brkića, profesora međunarodnih ekonomskih odnosa, zaposlenog također na Fakultetu političkih znanosti, a kako se navodi u radu “Anatomija jednog plagijata i mreže u koju se plagijator upleo” autorice Mirjane Kasapović (str. 45) u kojem se također ističe i da sam Brkić predaje na VŠMOD.

Tajnica javnog fakulteta direktorica tvrtke koja je osnovala privatnu Visoku školu?

Slijedom svega navedenog nemoguće je izbjeći pitanje – kako je moguće da je zaposlenica, odnosno tajnica Fakulteta političkih znanosti koji je javna visokoškolska ustanova, ujedno i direktorica tvrtke koja je osnovala privatnu visokoškolsku ustanovu Visoku školu za međunarodne odnose i diplomaciju, a koja je izravni tržišni konkurent javne ustanove u kojoj su zaposleni i ona i njezin suprug?

U ovom kontekstu vrijedi istaknuti da Etički kodeks Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju propisuje obveze prema matičnoj ustanovi i javnosti, a u kojima u čl.3 stoji:

“U zasnivanju i ispunjavanju svih ugovornih, znanstvenih, nastavnih i drugih obveza
prema matičnoj ustanovi, drugim ustanovama u sustavu i javnosti zahtijeva se
pridržavanje najviših etičkih standarda što uključuje: poznavanje pravila i statuta
ustanove te odgovarajuće zakonske regulative; nepostojanje financijskog i vlasničkog
sukoba interesa i nepostojanje sukoba interesa spram matične ustanove; nepostojanje sukoba privrženosti pri provođenju istraživanja; ne dovođenje javnosti u zabludu predstavljanjem vlastitih istupa ili stajališta kao službenih stajališta akademske ili
znanstvene zajednice.”

Isti kodeks pod stavkom “Sukob interesa i privrženosti” u čl. 9 definira sukob interesa:

“Sukob interesa je pojava u kojoj djelovanje člana ove zajednice uključuje postojanje
sukoba osobnih interesa i obveza prema ustanovi, ili u razumnoj mjeri postoji privid
takve situacije. Sukob privrženosti pojava je u kojoj postoji djelovanje ili zaposlenost koje ograničava obavljanje radnih obveza i odgovornosti preuzetih od matične ustanove. Nužno je da se svaki sukob interesa i privrženosti podnese na uvid ustanovi na procjenu, tako da ih se može, u razumnoj mjeri, izbjeći i nadzirati.

Pod istom stavkom u čl. 10 stoji:

“U ustanovama u sustavu potrebno je, zbog izbjegavanja nepotizma, izbjegavati
zapošljavanje osoba za koje se, zbog rodbinskih ili bliskih odnosa s osobama koje bi im
bile izravno nadređene, može u razumnoj mjeri procijeniti postojanje sukoba interesa.”

Milanović zamijenio Budu Lončara

Bivši premijer Zoran Milanovuć dužnost u ovoj ustanovi imenovan u studenom prošle godine, a tom je prigodom dao i izjavu za medije. Poručio je kako je njegov cilj da kao savjetnik u suradnji s menadžmentom podigne tu obrazovnu instituciju na višu i prepoznatljiviju razinu.

Zoran Milanović zamijenio 93-godišnjeg Budu Lončara na mjestu predsjednika Diplomatskog vijeća VŠMOD-a

Milanović je također rekao da ta visokoškolska ustanova postoji već gotovo deset godina, a sama činjenica njenog opstanka već je velika stvar. S dobre razine koju je škola dosad izborila, cilj je podići je na višu i prepoznatljiviju razinu, zaključio je Milanović.

Zanimljivo je da je Milanović na mjestu predsjednika Diplomatskog vijeća zamijenio tada 93-godišnjeg Budimira Lončara.

Kada je prije 26 godina započela nemilosrdna velikosrpska agresija na Hrvatsku, problem koji je najviše otežao mogućnost obrane napadnutih prostora bio je embargo na uvoz oružja za prostor Jugoslavije nametnut Rezolucijom 713 koju je izglasalo Vijeće sigurnosti UN-a. S objašnjenjem o potrebi spriječavanja “oružanih sukoba na prostoru Jugoslavije”, embargom je zapravo podržan agresor koji je u svojim rukama imao gotovo svu oružanu silu bivše države.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

25. rujna 1991. – kako je Budimir Lončar osudio Hrvatsku na smrt?

Podršku donošenju Rezolucije koja je Hrvatskoj priječila pravo na obranu, pružio je i tadašnji ministar vanjskih poslova Jugoslavije – Budimir Lončar.

Budimir Lončar nakon toga bio je savjetnik za vanjsku politiku i međunarodne odnose predsjednika Stjepana Mesića te predsjednika Iva Josipovića.

Na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld u Zagrebu sve donedavno je obnašao funkciju predsjednika Diplomatskog vijeća te ustanove.

Danas se Budimir Lončar nalazi na funkciji predsjednika Savjetodavnog odbora „Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije“ sa sjedištem u Ljubljani, dok je počasni predsjednik tog odbora- Stjepan Mesić. O navedenom Institutu i njegovom djelovanju već smo pisali ovdje.

 

Izvor: narod.hr