Na Hrvatskim studijima znanstveni skup o komunističkim zločinima

zločinima
Montaža: Narod.hr, izvor Znanstveni skup o komunističkim zločinima

Na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu upravo se održava drugi po redu znanstveni skup na temu komunističkih zločina. Izravni video prijenos moguće je pratiti ovdje.

Dobrodošlicu sudionicima znanstvenoga skupa u ime dekana Fakulteta hrvatskih studija uputila je članica organizacijskoga odbora doc. dr. sc. Vlatka Vukelić. Rekla je da o važnosti teme komunističkih zločina dovoljno govori dolazak velikog broja sudionika na neradni dan koji su svjesni važnosti ove teme.

Skup je pozdravio direktor Zaklade Konrad Adenauer Holger Haibach i predsjednik Organizacijskoga odbora doc. dr. sc. Vladimir Šumanović.

Međunarodni znanstveni skup ‘Važnost europskoga sjećanja za europsku budućnost:
Komunistički zločini’ organiziran je uz financijsku podršku Fakulteta hrvatskih studija
Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i
Zaklade Konrad Adenauer.

U organizacijskom odoru su: doc. dr. sc. Vlatka Vukelić, doc. dr. sc. Vladimir Šumanović i Danijel Jurković, mag. hist., mag. educ. hist. et mag. comm.

 Riječ organizatora

”Komunistička ideologija provođena je već tijekom Drugoga svjetskoga rata na područjima
koje su prostorno nadzirale postrojbe Narodno-oslobodilačke vojske Jugoslavije (NOVJ),
odnosno partizanske snage. Iako još bez režimskih naznaka, zbog nedostatka upravnoga
nadzora nad širim područjem, ovaj je sustav u sklopu vojnih postrojbi i u uvjetima općega rata započeo provoditi sustavnu i masovnu represiju nad osobama koje su s komunističkoga motrišta označene ‘narodnim neprijateljima i ratnim zločincima’.

Masovni zločini

Tako se prvi masovni zločini partizanskih snaga počinjeni (barem deklarativno) u ime komunističke ideologije bilježe još tijekom ratnih godina, odnosno od 1941. do 1945. Naknadno, ali i nastavno na takvu metodologiju obračuna s neistomišljenicima u ‘narodne neprijatelje i ratne zločince’ ubrajane su i osobe koje su u ratu bile vojni, politički ili službenički pripadnici različitih struktura suprotstavljenih komunizmu i njegovu partizanskomu pokretu.

Tako je ukupno golemi broj osoba (tzv. običnih građana) prema različitim mjerilima (svjetonazor, imovinsko stanje politički stajališta, religioznost itd.) bio trajno nepoželjan komunističkomu poretku, što je dovodilo do otvorene manifestacije sile i počinjenja zločina.

U završnom ratnom razdoblju započela je sustavna i masovna represija jer je tada
Komunistička partija Jugoslavije dovršavala revolucionarni proces preuzimanja vlasti za koji
se pripremala tijekom cijeloga rata. No, u hrvatskoj historiografiji postoji još niz nerazjašnjenih komunističkih zločinačkih epizoda i iz samoga ratnoga razdoblja.

‘Konačni obračun s ratnim zločincima i narodnim neprijateljima’

Tijela ‘nove’ komunističke vlasti tijekom cijeloga rata sudjelovala su u prikupljanju
podataka te u stvaranju krajnje ideologiziranoga ozračja za ‘konačni obračun s ratnim
zločincima i narodnim neprijateljima’. Radi toga je u svibnju 1944. osnovana sigurnosna služba Komunističke partije Jugoslavije pod imenom Odjeljenje zaštite naroda – OZN-a, a u kolovozu 1944. i Korpus narodne obrane Jugoslavije (KNOJ) kao specijalna postrojba od 120 000 najodanijih partijskih vojnika, kojima je glavna zadaća bila organizirati i provoditi u represiju te čuvati komunistički režim.

Osim toga, komunistička ideologija i praksa smatrali su kako se stečevine komunističke revolucije ne mogu očuvati bez ‘diktature proletarijata’ koja je – prema Lenjinu – određena kao ‘najžešći i najnemilosrdniji rat nove klase protiv moćnijega neprijatelja.’

Na temelju naznačenih činjenica moguće je razumijevati sustavnost, goleme razmjere i
sveobuhvatnost represije koju je potkraj rata i u poraću provodio jugoslavenski komunistički poredak. Obračunavalo se ne samo s nepoželjnim osobama nego i s institucijama, svjetonazorima, vrjednotama i simbolima. Najteži oblik represije bila su sustavna masovna pogubljenja bez vođenja ikakvih sudskih procesa, a vrlo često i bez ikakve skupne ili pojedinačne evidencije.

Ovdje možete pročitati raspored i sažetke izlaganja

Zbog niza povijesnih okolnosti posebno su teško stradali Hrvati. Jedna od nepovoljnih
okolnosti za Hrvate bilo je nepripremljeno i kaotično povlačenje – približno pola milijuna
hrvatskih civila i približno 200 000 hrvatskih vojnika – u smjeru sjeverozapada, tj. preko
Slovenije prema Austriji.

Posebnu je vrstu sustavnih masovnih pogubljenja – uglavnom bez ikakvih suđenja ili uz
ubrzana skupna suđenja pred prijekim revolucionarnim sudovima – jugoslavenski režim izvršio nakon zauzimanja (‘oslobođenja’) pojedinih područja, naselja i gradova. I većinu takvih pogubljenja provodila je OZN-a prema popisima koji su bili ranije prikupljani i dopunjavaninakon osvajanja pojedinih mjesta.

1700 masovnih grobnica

O navedenim masovnim zločinima najkonkretnije svjedoče prikrivena stratišta i grobišta
koja su do 1990. bila najstrože čuvana tajna jugoslavenskoga komunističkoga poretka, a nakon 1990. službena državna povjerenstva su do 2012. na teritorijima dijela novonastalih država evidentirala ukupno približno 1700 masovnih prikrivenih stratišta i grobišta: u Sloveniji 591, u Hrvatskoj 843, u Srbiji 180 te u Bosni i Hercegovini 91. U dijelu država nastalih raspadom Jugoslavije (Crna Gora, Kosovo, Makedonija) ta tema službeno još nije ni otvorena.

Međutim, zbog tranzicijskih razloga u spomenutim državama koje su dio tih zločina istražile, uglavnom su obustavljena ili znatno usporena daljnja istraživanja (u Hrvatskoj 2000., u Sloveniji 2009.) te je stoga izostalo suočavanje s tim zastrašujućim zločinima i drugom zločinačkom represijom jugoslavenskoga komunističkoga režima, iako na to suočavanje Hrvatsku i Sloveniju obvezuju dokumenti koji su pravna stečevina Europske unije, a sukladno tomu Hrvatski sabor je u lipnju 2006. usvojio i odgovarajuću Deklaraciju koja je ostala mrtvo slovo na papiru.

Znanstvena djelatnost temeljna je djelatnost Fakulteta hrvatskih studija koja, kao posebne
vidove djelatnosti, između ostaloga, obuhvaća znanstveno istraživanje, znanstveni dijalog,
formiranje znanstvenoga pomlatka i razvijanje međuinstitucijske i međunarodne znanstvene suradnje.

Na Fakultetu hrvatskih studija pri kraju predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem
Europske unije u prigodi 75. obljetnice Bleiburške tragedije i hrvatskih križnih puteva te
civilizacijske potrebe suočavanja s prošlošću 19. lipnja 2020. održan je znanstveni skup
‘Važnost europskoga sjećanja za europsku budućnost: komunistički poratni zločini’. U
međuvremenu su povjesničari otkrili brojne nove podatke vezane uz komunističke zločine.

Stoga je zaključeno kako postoji potreba za održavanjem skupa takve tematike, u smislu širenja i strukovne popularizacije historiografskih spoznaja kao i obuhvata razdoblja, da se ne bavi samo poratnim zločinima, nego da uključi i zločine počinjenje tijekom Drugoga svjetskoga rata.

Važni dokumenti

Na taj način pripadnici hrvatske akademske zajednice, osobito povjesničari, pridonosit će
suočavanju sa zločinačkom komunističkom prošlošću, na što obvezuju europsko humanističko civilizacijsko nasljeđe te odgovarajući dokumenti Hrvatskoga sabora, Vijeća Europe i Europske unije:

  • Deklaracija Sabora Republike Hrvatske o osudi političkoga procesa i presude
    kardinalu dr. Alojziju Stepincu od 14. veljače 1992. (Narodne novine, br. 9/92)
  • Deklaracija Sabora Republike Hrvatske o osudi uhićenja i umorstva Andrije Hebranga
    (Narodne novine, br. 9/92)
  • Rezolucija 1096 Parlamentarne skupština Vijeća Europe o uklanjanju naslijeđa bivših
    komunističkih totalitarnih sustava od 27. lipnja 1996.
  • Rezolucija Europskoga parlamenta o šezdesetoj obljetnici završetka Drugoga
    svjetskoga rata 8. svibnja 1945., od 12. svibnja 2005.
  • Rezolucija 1481 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o međunarodnoj osudi
    zločina totalitarnih komunističkih poredaka od 25. siječnja 2006.
  • Deklaracija Hrvatskoga sabora o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga
    komunističkoga poretka u Hrvatskoj 1945. – 1990. godine od 30. lipnja 2006.
  • Rezolucija Europskoga parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja
    2009.
  • Izvješće Europske komisije o spomenu na zločine koje su počinili totalitarni režimi u
    Europi od 22. prosinca 2010.
  • Zakon o pronalaženju, obilježavanju i održavanja grobova žrtava komunističkih
    zločina nakon Drugoga svjetskoga rata (Narodne novine, broj 31/11),
  • Rezolucija Europskoga parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti sjećanja za
    budućnost Europe (2019/2819(RSP)
  • Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost i Europski dan
    sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma
    prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici
    Hrvatskoj (Narodne novine, br. 110/19),

Teme i govornici

Prva sesija: Komunistički poratni zločini – temeljne odrednice, moderator: doc. dr. sc. Vladimir Šumanović

Prof. dr. sc. Bojan Dimitrijević, Uvodno izlaganje: Aleksandar Ranković:
osnivač OZNE – Službe bezbednosti i partizanskog pokreta

Prof. dr. sc. Mitja Ferenc, Raziskava zamolčanih grobišč Hrvatov v Sloveniji. Rezultati
in ovire

dr. sc. Igor Vranić i Leo Marić, mag. hist., Povjesničari na zagrebačkom sveučilištu i
promjena režima 1945. godine

doc. dr. sc. Vlatka Vukelić, Partizanski zločin na Zrinu

Druga sesija: Komunistički zločini između državne i lokalne razine
Moderator: Danijel Jurković, mag. hist., mag. educ. hist. et mag. comm.

prof. dr. sc. Veljko Đurić Mišina, Komunistička represija u i poslije rata: slučaj
Bosanske krajine

dr. sc. Franjo Jurić, Komunistički zločini nad Hrvatima i muslimanima jugozapadne
Bosne i bihaćkog kraja u razdoblju od sredine 1941. do početka 1943. godine

dr. sc. Hrvoje Mandić, Kaznene ekspedicije komunističkih vlasti protiv jataka na
Širokom Brijegu od 1945. do 1951.

dr. sc. Tomislav Jonjić, Bitka za Krašić – zločin bez kazne

dr. sc. Blanka Matković, Likvidacije na Kočevskom rogu: Uloga 11. dalmatinske
brigade kroz arhivske izvore, novinske tekstove i svjedočanstva

Treća sesija: Komunistički zločini i stanovništvo, Moderatorica: doc. dr. sc. Vlatka Vukelić
doc. dr. sc. Vladimir Šumanović, Jugoslavenski logor u Požegi

Drago Štokić, dipl. oec., Prikrivrena grobišta Požeštine

Domagoj Đerek, mag. hist. et mag. educ. hist., Vojna i politička biografija Petra Kleuta
od 1941. do 1945.

Danijel Jurković, mag. hist., mag. educ. hist. et mag. comm., Prešućeni zločini u šumi
Belaš

Besim Qeriqi, mag. hist., Kosovo youth Demonstration 1981 – Violence against the
Protestors

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.