Pregled tjedna: Mjere za vrijeme Alke i Velike Gospe, obnova škola u Petrinji, Pelješki most…

pregled tjedna
Foto: fah, snimka zaslona

Saborska ljetna stanka je započela, a političari su na godišnjim odmorima. Iako nema političkih “bura” te je Hrvatska u jeku turističke sezone koja bi po svemu mogla biti dobra, država se mora nositi s obnovom na Banovini nakon razornog potresa. Hrvatska je konačno spojena velikim infrastrukturnim projektom – Pelješkim mostom, a slijede i dva važna događaja za Hrvate – Dani Alke i Velika Gospa, pa je pitanje kako će se oni obilježiti uz stroge mjere što je komentirao saborski zastupnik Miro Bulj.

Dani Alke, Velika Gospa i anti pandemijske mjere

Sinjski gradonačelnik i saborski zastupnik Mosta Miro Bulj komentirao slabu procijepljenost građana u Sinju, ali i neke nelogične mjere protiv pandemije koronavirusa koje bi po njemu trebalo ukinuti za vrijeme Dana Alke i obilježavanja Velike Gospe u kolovozu:

“Svatko ima pravo na slobodu odabira, svima je omogućeno cijepljenje. Danas ćemo poslati dopis za ukidanje mjera vremenskog intervala. Ako se radi do ponoći, u 12 sati stotine tisuća ljudi je velik pritisak, a ako imamo 24 sata, hodočasnici će dolaziti cijeli dan. Tražit ćemo da se poštuju mjere osim vremenskog razdoblja, da Sinj za vrijeme Alke i Gospe bude bez vremenskog ograničenja jer će to napraviti još veći problem. Nitko neće zaustaviti mlade da se sastaju, a ovako će se stvoriti klima da hodočasnici imaju vremena, neki će doći noć”, kazao je Bulj za N1.

O dolasku državnog vrha na Alku, rekao je: “Svi su pozvani na alku. Mati mi je dala ime Miro pa možda pomirim Plenkovića i Milanovića u Sinju.”

Bulj je u subotu objavio kako je poslan dopis Nacionalnom stožeru civilne zaštite za ukidanje ograničenja radnog vremena ugostiteljskim objektima počevši od „Alkarskog tjedna“, ponedjeljka, 02. kolovoza do petka, 20. kolovoza 2021. godine.

“Smatram kako je nakon brojnih koncerata, izložbi i priredbi, koje su se događale kroz manifestaciju Dani Alke i Velike Gospe, epidemiološka slika u Sinju iznimno dobra jer su se na organiziranim događanjima provodile važeće epidemiološke mjere”, poručio je.

Hrvatska je spojena Pelješkim mostom

Projekt o kojemu se govorilo još u prvom desetljeću hrvatske samostalnosti, koji je prvi put započet u vrijeme Sanaderove vlade, zaustavljen u vrijeme vlade Jadranke Kosor te potpuno odbačen u vrijeme Milanovićeve vlade, kada je i ugovor s izvođačem raskinut, ipak je ponovno došao na dnevni red te je sada već pred samim završetkom realizacije.

U srijedu navečer spojena su dva kraja Pelješkog mosta. Visoki uzvanici, ali i brojni građani s kopna i brodica pratili su svečanost, a sve je zaključeno velikim vatrometom.

Između stupnih mjesta S8 i S9, na 1500 metara udaljenosti od Komarne na kopnu i 900 metara od Brijeste na Pelješcu, sinoć oko 24 sata ugrađen je zadnji, 165. segment čelične rasponske konstrukcije Pelješkog mosta. A to znači da je nakon više od 300 godina spojena Hrvatska, da je krajnji jug napokon dobio izravnu poveznicu s ostatkom zemlje od kojeg ga inače fizički razdvaja komadić obale BiH u Neumu.

Taj povijesni događaj za Hrvatsku zaslužio je i prigodnu svečanost, uz pjesmu i vatromet.

Projekt izgradnje potpisuje Marjan Pipenbaher, a kineski konzorcij China Road and Bridge Corporation izvodio je radove s ponudom od 2.081 milijarde kuna bez PDV-a i s rokom dovršetka radova od 36 mjeseci. Ukupna duljina mosta (s upornjacima) iznosi 2 440 metara, a od osi do osi upornjaka 2 404 metra. Plovidbeni profil ispod mosta iznosi 200 puta 55 metara.

Gradnja je službeno započela 31. srpnja 2018., a očekuje se da će most biti otvoren za promet u lipnju 2022., točno prije početka glavne turističke sezone. Projekt povezivanja hrvatskoga juga s ostatkom zemlje – vrijedan je 550 milijuna eura i sufinanciran iz EU-a iznosom od 357 milijuna eura.

Inače, ideju o izgradnji mosta koji bi trebao osigurati kopnenu povezanost teritorija Republike Hrvatske javnosti je 1998. iznio Luka Bebić govoreći u Hrvatskom Saboru. Tri godine nakon toga most je dodan u prostorni plan županije. Tek je 2005. tadašnji premijer Ivo Sanader službeno je otvorio radove istaknuvši kako “Hrvatsku konačno fizički povezujemo ovim mostom”.

Obnova škola na Banovini

Dok su učenici na ljetnim praznicima, na Banovini radovi u školama traju punom parom. Od razornog potresa koji je krajem 2020. pogodio Banovinu obnovljeno je 9 škola, na nekim radovi još traju, a početak obnove još uvijek čeka 13 škola, prenio je RTL.

Tako će gimnazijalci iz Siska na jesen imati nastavu u zgradi županije umjesto u školi. Modularni objekti koštali su 6 milijuna kuna što se pokazalo preskupim. Uređivanje zgrade županije zato će se dijelom financirati tako što će Sisačko-moslavačka županija prodati jedan automobil te ukinuti naknade u 2 nadzorna odbora i 2 upravna vijeća.

Kakvo je trenutno stanje, govori podatak da se primjerice iz Osnovne škole Dragutine Tadijanovića u Petrinji ispisalo 54 učenika, pa će u njoj na jesen nastavu pohađati učenici još jedne škole koja neće biti obnovljena.

U mjestu Gorani išlo je 96 učenika no škola će se zbog oštećenja morati srušiti. Oni su donaciju za obnovu dobili od Splitsko-dalmatinske županije. Proces obnove je spor te će proces izrade dokumentacije biti završen tek krajem 2021. godine, a početak nastave može se očekivati tek na jesen 2022. godine.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr