Prije izlaska na birališta: Koji je rok za predaju izbornih lista i koliko iznose zadani troškovi kampanje?

Foto: Fah

Predsjednik Republike Zoran Milanović donio je Odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor. Prema Odluci, izbori će se na biračkim mjestima u Republici Hrvatskoj održati u nedjelju, 5. srpnja 2020. godine, a izbori na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništvima Republike Hrvatske održat će se u subotu, 4. srpnja i u nedjelju, 5. srpnja 2020. godine.

Srpanjski će izbori zbog epidemije biti provedeni na ponešto drukčiji način od svih dosadašnjih. Na koji, definiralo je Državno izborno povjerenstvo (DIP) s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo.

Parlamentarni izbori za 10. saborski saziv od neovisnosti

U Hrvatski sabor birat ćemo 151 zastupnika, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri će birati ‘dijaspora’, odnosno hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu u 11. izbornoj jedinici, a osam pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici koju čini cijela država.

Za promidžbu 15 dana

Za predstavljanje svojih programa biračima, odnosno za promidžbu, sudionici izbora za Hrvatski sabor, koji će se održati 5. srpnja, službeno će imati 15 dana.

Odluka o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor stupa na snagu 2. lipnja, što znači da dan kasnije počinju teći izborni rokovi, među kojima i rok od 14 dana u kojemu političke stranke, neovisne liste i kandidati, moraju Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) predati svoje liste.

DIP zatim ima rok od 48 sati, do ponoći, 18. lipnja, u kojemu treba objaviti zbirnu listu pravovaljanih listi i kandidatura, kad ju objavi, kreće službena izborna promidžba. Bude li čekao krajnji rok, izborna će promidžba krenuti s prvim minutama petka, 19. lipnja, a završit će u ponoć, 3. srpnja kada nastupa dvodnevna izborna šutnja uoči nedjeljnih parlamentarnih izbora.

Potrebno prikupiti potpise 500 birača

U 10 izbornih jedinica u Hrvatskoj na listama mora biti 14. kandidata, koliko ih na kraju bude izabrano iz svake jedinice. Zakonom je također propisano da je na listi najmanje 40 posto pripadnika svakog spola. Ne ispune li se ova dva uvjeta, liste neće biti pravovaljane.

Svaka neovisna lista mora prikupiti prikupiti i podršku, odnosno potpise 500 birača.

DIP je objavio da će prijedloge lista i kandidata uz obveznu najavau zaprimati u prostorijama Hrvatskoga sabora i to:
3.-5. lipnja 2020. od 9,00 do 15,00 sati
6.-7. lipnja 2020. od 10,00 do 14,00 sati
8.-12. lipnja 2020. od 9,00 do 15,00 sati
13.-15. lipnja 2020. od 9,00 do 20,00 sati
16. lipnja 2020. od 9,00 do 24,00 sata

Predaji prijedloga maksimalno može prisustvovati deset osoba, a obvezna je najava. Obrazac najave dostupan je na web stranicama Državnog izbornog povjerenstva od 3. lipnja 2020. pa nadalje i popunjen se dostavlja Državnom izbornom povjerenstvu na adresu elektroničke pošte: dip@izbori.hr.

Predlagatelji koji usprkos obvezi najave to ne učine, neće moći započeti s predajom prijedloga sve dok Državno izborno povjerenstvo ne preuzme prethodne najave za to vrijeme, navodi DIP.

Tijekom zaprimanja prijedloga, zabranjeno je zadržavanje u prostorijama Hrvatskoga sabora, osim osoba koje u tom trenutku predaju prijedlog. Ako prostorijama Hrvatskog sabora pristupe osobe koje nisu najavile predaju prijedloga, svoj red na predaju prijedloga morat će čekati izvan prostorija Hrvatskoga sabora.

Cijele upute DIP-a možete pročitati ovdje.

Manjine za svoje liste moraju prikupiti potpise 100 birača

Što se tiče izbora za nacionalne manjine, one u 12. izbornoj jedinici biraju osam zastupnika. Kandidate za izbore nacionalnih manjina mogu predlagati stranke, birači ili udruge nacionalnih manjina, a na listama ne predlažu 14, već jednog kandidata i njegovog zamjenika. Manjine za svoje liste moraju prikupiti potpise 100 birača.

Troje manjinskih zastupnika dolazi iz redova srpske nacionalne manjine, jedan iz redova mađarske nacionalne manjine, jedan iz redova talijanske nacionalne manjine, jedan koji će predstavljati češku i slovačku manjinu, jedan koji će predstavljati albansku, crnogorsku, makedonsku i slovensku manjinu te jedan koji će skupno predstavljati austrijsku, bugarsku, njemačku, poljsku, romsku, rumunjsku, rusinsku, rusku, tursku, ukrajinsku, vlašku i židovsku manjinu.

Na kampanju 1,5 milijuna po izbornoj jedinici

Za sve koji se spremaju na parlamentarne izbore važno je znati da su troškovi kampanje zadani. Po listi, odnosno kandidatu, ne smiju prijeći milijun i pol kuna u izbornoj jedinici. Stranka koja izlazi na izbore u svih deset jedinica u Hrvatskoj moći će potrošiti 15 milijuna kuna.

Skori izbori za Sabor bit će treći na kojima će birači moći koristiti preferencijski glas, dakle zaokružiti ime kandidata kojemu daju prednost na listi i tako mu  omogućiti da ‘preskoči’ kandidate koje su predlagatelji stavili ispred njega.

Na izborima za Hrvatski sabor, u rujnu 2016., za 151 zastupničko mjesto natjecalo se oko 2500 kandidata. U 11 jedinica istaknuto je 177 listi, u 12., manjinskoj natjecalo se 29 kandidata. Izbore je nadziralo 12 tisuća promatrača, provodilo oko 80 tisuća ljudi u biračkim odborima i izbornim povjerenstvima.

Upute za prikupljanje potpisa birača

U HZJZ-ovim preporukama za prikupljanje potpisa birača – predlagatelja između ostalog se navodi mjera fizičke udaljenosti od 1,5 metra, osim ako se radi o članovima istog kućanstva ili osoba koje su uobičajeno u bliskom kontaktu, te preporuka nošenja maski u zatvorenim prostorima. Nužno je postavljanje dezinficijensa, a građani obvezno moraju provesti dezinfekciju ruku prije i nakon potpisivanja te im se preporučuje da donesu svoje kemijske olovke.  Cijele upute možete pročitati ovdje.

HZJZ je objavio i preporuke za rad izbornih tijela u kojima između ostalog stoji da je nužno postaviti dezinficijens, da je prostore potrebno temeljito dezinficirati i provjetriti za vrijeme stanke u trajanju od jedan sat.

Predsjednik Vrhovnog suda i Državnog izbornog povjerenstva Đuro Sessa izjavio je kako će održavanje skupova i pridržavanje mjera nadirat oni koji inače nadziru pridržavaju li se i građani mjera.

“Imali smo kontakte s HZJZ-om na kojima su im objasnili specifičnost izbora u onom dijelu koji se tiče provedbe, naša odgovornost je zaprimanje kandidatura i izborni proces. U hodu, s obzirom na razvoj epidemiološke situacija propisat će se mjere kojih će se izborni sudionici morati pridržavati. Drugi dijelovi nisu u našoj nadležnosti, dat ćemo preporuke koje će biti naslonjene na preporuke zdravstvenih vlasti koje su za njih nadležne. Što se tiče izbornih skupova i prikupljanja potpisa, to je više u nadležnosti zdravstvenih vlasti nego DIP-a jer nemamo nikakve ingerencije nad time”.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr