Minimalac je od ove godine skočio na 3439 kuna bruto (neto 2752 kune) uz obvezu tvrtki da povrh njega isplaćuju i pripadajuće naknade na prekovremeni, rad nedjeljom ili praznikom te ostale naknade radnika, javlja Večernji list.
Putuje 50-ak km, a naknada 250 kuna
Kako to izgleda u stvarnosti, ispričala su za Večernji list dvojica zaštitara, koji zbog straha od gubitka posla mole za anonimnost. Jedan je zaposlen u sjeverozapadnom dijelu zemlje i svaki dan putuje na posao i s posla 50-ak kilometara, za što je do ove godine mjesečno primao 500 kuna naknade za prijevoz. Od ove godine ta mu je naknada smanjena na 250 kuna! Ni 500 kuna nije mu bilo dovoljno za benzin, a nema javnog prijevoza kojim bi putovao. Novac koji je dobio povišicom izgubio je tako u naknadi za prijevoz.
Devet kuna neto po nedjelji
Drugi sugovornik u travnju je radio svih pet nedjelja po 12 sati, za što mu je plaća povećana za 61 kunu bruto, odnosno oko devet kuna neto po nedjelji. “Kako je to moguće? Volio bih uzeti svog direktora i svoje malo dijete za ruku, odvesti ih oboje u trgovinu pa da direktor mojem sinu izabere nešto za tih 50-ak kuna koje sam zaradio, da se sinu iskupim što ga tata ni jednu nedjelju praktički nije ni vidio”, ogorčen je taj zaštitar. Više od polovice svojih smjena radio je noću, skupio je dvadesetak prekovremenih sati, a na kraju mjeseca na ruke dobio je nešto više od 3000 kuna, odnosno upola manje od prosječne plaće u državi.
Saborska većina odbila prijedlog da se rad nedjeljom i blagdanom plati minimalno 30 posto više
Prije krize bilo je bolje
“Prije deset godina, u drugim branšama, dobivao sam za rad nedjeljom cijelu ili barem pola dnevnice više. Tada su mi za rad nedjeljom plaćali stotinjak, a danas plaćaju devet kuna”, uspoređuje+. Nikola Sraka, tajnik Sindikata zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti, kaže da su male plaće glavni razlog što zaštitarske tvrtke imaju oko tri tisuće slobodnih radnih mjesta, jer na tom poslu ostaju samo oni koji nemaju izbora.
Ima tvrtki koje rad nedjeljom honoriraju s jednom kunom
“Događa vam se da ljudi rade po 300 sati, ali to se na listama ne vidi, prekovremeni rad se krivo prikazuje”, priča Sraka. Da apsurd bude još veći, ovaj zaštitar još i dobro plaćen za prekovremeni rad jer ima tvrtki koje rad nedjeljom honoriraju s jednom kunom. “Puno ih je gdje se za rad nedjeljom primjenjuje koeficijent 0,01, a za prekovremeni ili noćni rad 0,02. Trinaest godina radio sam u toj branši i otišao sam, a sad volonterski kao tajnik sindikata pokušavam zaštititi radnike”, kaže Sraka i dodaje da država ne štiti radnike kako treba.
“Inspekciji su vezane ruke. Kad im nešto prijavimo, oni najave dolazak u firmu i ondje ih čekaju frizirani podaci. Otvoreno smo počeli govoriti ljudima neka daju otkaz i odu u inozemstvo tko god može”, kaže Sraka.
Ivan Munjin: Ni Mrsić ni Maras nisu uputili prijedlog zakona o radu UIO u saborsku proceduru
Podsjetimo, Udruga “U ime obitelji” bori se za prava radnika.
Prošlog ožujka podnijela je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu čijim bi se prihvaćanjem trenutno zakonski omogućilo zaposlenima u trgovinama da sami odlučuju žele li, ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ukoliko žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu, međutim Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo kojim je predsjedao M. Mrsić , a zatim G. Maras taj prijedlog blokiraju ne dozvoljavajući da dođe na dnevni red sjednice odbora.
Dr. Željka Markić, predsjednica udruge “U ime obitelji” tada je objasnila da je postojeći zakon tako napravljen da poslodavac može povećati plaću za 1 kn nedjeljom i time je ispunio svoje obveze prema radniku, odnosno može reći da ga plaća za rad nedjeljom i blagdanima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
