Prof. Ana Horvat Vuković: ‘Dijete ne postoji dok se ne rodi, do tog trenutka njegovi roditelji odlučuju o njegovim najboljim interesima’

ana horvat vuković
Foto: Snimka zaslona, iStock by Getty images; fotomontaža: Narod.hr

“Ljudi su odjednom otkrili latinske riječi pa su fascinirani sa feticidom itd. Radi se o tome da medicinska terminologija nije pravna terminologija. Nas ne zanima je li to ovula, fetus, embrij, itd. Dok nisu započeli trudovi prekid trudnoće je prekid trudnoće, nikakvo ubojstvo djeteta, zašto što dijete ne postoji dok se ne rodi, nema pravnu osobnost. Do tog trenutka njegovi roditelji odlučuju o njegovim najboljim interesima i što i kako dalje”, ustvrdila je Ana Horvat Vuković s Katedre za ustavno pravo gostujući na N1.

> Dr. Markić o slučaju Čavajda: Liječnici imaju 2 pacijenta – bebu Grgu i mamu Mirelu. Treba štititi oboje

> Prof. Ćorušić objasnio kako će se usmrtiti bebu Grgu

> Matija Štahan o slučaju Čavajda: ‘Ovo moralno ludilo je primjer čiste punokrvne eugenike’

> KBC Zagreb: ‘Gospođa Čavajda odbila je izazivanje prijevremenog poroda i zbrinjavanje bebe’

Izv. prof. dr. sc. Ana Horvat Vuković, profesorica je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, rođena je 1984. u Rijeci, članica je Hrvatske udruge za ustavno pravo, Hrvatsko-kanadskog akademskog društva te suosnivačica/članica Upravnog odbora studentsko-nastavničke udruge ZA-Pravo LGBTIQA+ osoba.

O prizivu savjesti

Porast liječnika i drugog medicinskog osoblja koje se poziva na priziv savjesti tumači porastom konzervativne klime u društvu.

> Neonatologinja dr. Zakanj: ‘Kada vidiš ručice kako se podižu prema gore, shvatiš da je svaki život dar’

> Dr. Boris Ujević: Hodam za život da podržim priziv savjesti svojih kolega – život je nešto najdragocjenije

“Objašnjavam to time i da dobrom dijelu liječnika, koji ulažu priziv savjesti, a to nam govore istraživanja, samima zapravo nisu to njihova iskrena uvjerenja, da bi žena zaista činila ubojstvo ili ne znam kako sve nazivaju prekide trudnoće, nego se radi o tzv. nagovoru savjesti. Radi se o tome da klima u određenim KBC-ima je takva na određenim odjelima da ste okruženi osobama koje ulažu priziv savjesti, pod potihim ste pritiskom da ne iskačete iz te norme i ne remetite taj privid monolitnosti te ustanove što se tiče tih nekih vrijednosnih opredjeljenja. Onda imate situaciju da se na specijalizaciju primaju liječnici koji odgovaraju mentalnom sklopu tog odjela…”, tvrdi prof. Horvat Vuković.

Što je feticid?

“Ginekološka struka pobačajem smatra prekid trudnoće do 22. tjedna”, navodi Hrvatska udruga bolničkih liječnika te ističe da je “prekid trudnoće nakon tog perioda porod jer plod te dobi može preživjeti izvan maternice, pri čemu se prekid trudnoće porodom radi u slučaju ugroženog života majke i tada se nakon poroda vodi borba za život djeteta”.

“Feticid je, sama riječ kaže, fetus je plod, cilj je ubojstvo ploda. To je doslovni prijevod s latinskog jezika. U Hrvatskoj se ne radi kao i u mnogim drugim zemljama. Inače, radi se o specifičnom, pa pomalo i brutalnom postupku gdje se s iglom ulazi u trbuh trudnice, u njenu maternicu, probijaju se plodni ovoji te se traži umbilicalis, pupkovina, ili fetalno srce i gađa se kalijevim kloridom ili digoksinom. Radi se o ubojstvu”, istaknuo je prof. dr. sc. Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a Zagreb i predsjednik Hrvatskog društva za ginekologiju i opstetriciju, gostujući nedavno na HRT-u, detaljno opisavši postupak usmrćivanja nerođenog djeteta (feticida).

“Nakon toga je postupak dilatiranja ili širenja vrata maternice i komadanje ploda velikim kalibrom Vacuum Extractora. Nimalo ugodno za onoga tko to radi“, objasnio je prof. Ćorušić.

Dr. Gordan Zlopaša, pročelnik Zavoda za perinatalnu medicinu KBC-a Zagreb, govoreći o slučaju trudnice Mirele Čavajde i njezinog nerođenog djeteta Grge za kojeg je zatražila feticid, tj. usmrćivanje svog nerođenog djeteta kojem je u visokoj gestacijskoj dobi dijagnosticiran tumor na mozgu, objasnio je za Dnevnik Nove TV, pojam feticida: “To je dijete koje može preživjeti ako se potakne porod sada. Pretpostavljam da kolege u Sloveniji, želeći biti sigurni da se to dijete neće roditi živo, će ga prije toga, na neki način, usmrtiti.

To bi bio pojam feticida. Feticid bi bio usmrćivanje nerođenog djeteta, prije nego što se rodi. Nešto slično eutanaziji. Sada dolazimo do kompleksnog etičkog pitanja: Smijemo li mi to učiniti ili ne smijemo. Nemam podataka da je u Hrvatskoj itko od liječnika, mojih kolega učinio feticid. To je nešto što je zakonom potpuno neregulirano”.

KB Sveti Duh objasnio što je feticid i zašto ga ne rade

“U suvremenoj medicini ustaljen je samo jedan način. Prvo je potrebno usmrtiti plod inutero (fetocid), najčešće ubrizgavanjem otopine kalijevog klorida. Nakon tog postupka započinje se sa davanjem lijekova koji promoviraju ekspulziju produkata koncepcije”, pojasnili su iz bolnice SV. Duh.

Stopa preživljavanja prerano rođenih beba raste

Stopa preživljavanja nedonoščadi ekstremno niske porođajne težine znatno je porasla od 80-ih godina prošlog stoljeća, navodi se u švedskoj studiji iz 2019.

Liječnici su tada procjenjivali da najmanja gestacijska dob u kojoj su izgledi za preživljavanje realni iznosi 28 tjedana, kada je nedonošče teško oko kilograma, odnosno 12 tjedna prije termina porođaja u normalnoj trudnoći.

Nedonoščadi se smatraju djeca rođena ispod gestacijske dobi od 37 tjedana.

U posljednjih 40 godina granica realne mogućnosti preživljavanja ekstremne nedonoščadi polako je padala sa spomenutih 28 tjedana na 25, 24 i 23 tjedna. Sve su češći slučajevi i da nedonoščad rođena u 22. tjednu, mjereno od posljednje mjesečnice majke, preživi.

Nedavno je naslovnice svjetskih medija zauzela vijest o japanskoj bebi koja je težila samo 268 grama kada je rođena u 24. tjednu, ali je preživjela i nakon petomjesečnog boravka u bolnici otpuštena je kući dobra zdravlja.

Što je priziv savjesti?

“Prizivom savjesti ne koristim se od jučer, nego od 1997.godine. To ne činim iz inata, iz lijenosti zbog bježanja od svoje odgovornosti kao što možemo čuti u nekim medijima. To je promišljena i odgovorna odluka koja se temelji na znanstvenim činjenicama”, poručio je subotu liječnik Boris Ujević, dr. med., specijalist ginekologije i porodništva i uži specijalist humane reprodukcije iz Kliničke bolnice Sveti Duh u Zagrebu, sudionik sedmog po redu zagrebačkog Hoda za život.

Pravo na priziv savjesti osnovno je ljudsko pravo i sastavni je dio slobode mišljenja koje je priznato na međunarodnoj razini, a u praksi se ostvaruje u većini država svijeta.

> Dr. Goluža: Neka se navede tko, gdje i kad se poziva na priziv savjesti u bolnici, a privatno radi pobačaje, to treba rigorozno kazniti

> Beroš traži popis liječnika s prizivom savjesti: Ovdje je popis bolnica u kojima se rade pobačaji i u kojima ne

Priziv savjesti odluka je pojedinca da odbije izvršiti neku obvezu koju mu nameće pravni sustav. Svojevrsno je osobno opravdanje za neizvršavanje određene radnje te je odraz prava na slobodu savjesti i često vjeroispovijesti, a motiviran je moralnim, etičkim ili religijskim uvjerenjima.

“Pravo na priziv savjesti vrsta je temeljnog ljudskog prava koje je višeg ranga od nekih drugih prava jer je Ustavom propisano da se ne može ograničiti čak ni u slučaju ratnog stanja”, istaknuo je doc. Mato Palić s Katedre za ustavno i europsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Osijeku.

Ustav Republike Hrvatske, kao i međunarodni dokumenti, jamče pravo na priziv savjesti. Ustav tako regulira mogućnost priziva savjesti i onima koji zbog svojih uvjerenja nisu pripravni obavljati vojničke dužnosti u oružanim snagama. Na sličan je način uredba o prizivu savjesti uvrštena i u zdravstvene zakone.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.