Prof. dr. sc. Podolnjak: 10 razloga zašto ljetni izbori nisu legitimni

Foto: Siniša Sunara

“Smatram da u ovom trenutku na postoje uvjeti za provedbu izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru”, ističe prof. dr. sc. Robert Podolnjak, profesor ustavnog prava i Mostov saborski zastupnik, za Narod.hr.

Upozorava da je upitna legitimnost i ustavnost predstojećih izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.

Kao neke od razloga prof. dr. sc. Podolnjak ističe trenutačne epidemiološke uvjete, ne samo u Hrvatskoj već i u svijetu. U nizu europskih država odgođeni su izbori koji su trebali biti održani. Također, problem je i u godišnjem dobu, kada većina građana odlazi na godišnji odmor, a Hrvatska nema ni dopisno ni elektroničko glasovanje. Podsjeća da je Poljska nedavno izmijenila svoj izborni zakon kako bi omogućila građanima da glasuju isključivo dopisnim putem, zbog epidemije.

U nepovoljnom položaju su i političke stranke zbog ograničenih mogućnosti izborne promidžbe.

> Pandemija pokazala kako Hrvatska ima uvjete za elektroničko glasovanje: Evo kako se radi u ostalim članicama EU

> (VIDEO) Prof. dr. sc. Podolnjak: ‘Elektroničko glasovanje povećalo bi izlaznost građana na izbore’

> HDZ i SDP odbili su Mostov prijedlog za uvođenje elektroničkog glasovanja

> (VIDEO) Istraživanje: Birači za dopisno i e-glasovanje te izbore u listopadu

10 razloga zašto ljetni izbori nisu legitimni

Smatram da u ovom trenutku na postoje uvjeti za provedbu izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru i to zbog sljedećih razloga:

1. U Hrvatskoj je i dalje na snazi Odluka o proglašenju bolesti COVID-19 uzrokovana virusom SARS CoV-2 od 11. ožujka 2020. pa ne postoje zdravstveni/epidemiološki uvjeti za održavanje izbora koji će biti sigurni po život i zdravlje građana.

2. U Hrvatskoj su na snazi „posebne okolnosti“, a u suštini je to izvanredno stanje koje se iz političkih razloga nije formalno proglasilo kao stanje velike prirodne nepogode, u kojima Stožer civilne zaštite donosi odluke kojima se ograničavaju ljudska prava i slobode zajamčena Ustavom, a u takvim okolnostima „izvanrednog stanja“ navodi se u preporukama Vijeća Europe da „održavanje izbora i referenduma može biti problematično, jer je mogućnost izborne kampanje iznimno ograničena u vremenima krize“ (Respecting democracy, rule of law, and human rights in the framework of the COVID-19 sanitary crisis: A toolkit for member states od 7. travnja 2020.). Nesporno je da će održavanje izbora biti u značajnoj mjeri problematično zbog ograničenja javnog okupljanja ili kretanja koja su neminovna u vrijeme epidemije koja još traje.

3. Zbog pandemije koronavirusa u nizu europskih država odgođeni su nacionalni/lokalni izbori i referendumi koji su trebali biti održani, a samo će se u Srbiji održati parlamentarni izbori 21. lipnja i to uz protivljenje i mogući bojkot pojedinih oporbenih stranaka. Hrvatska bi trebala slijediti praksu onih demokratskih država koje su u situaciji pandemije odgodile izbore zbog zdravlja i sigurnosti svojih građana.

4. Izbori tijekom ljeta (srpanj – kolovoz) u pravilu se ne održavaju u demokratskim državama zbog godišnjih odmora, činjenice da veliki broj građana odlazi na ljetovanja izvan mjesta prebivališta i ne može glasati. U nedavno provedenom ispitivanju javnog mnijenja građani su se u velikoj većini izjasnili protiv izbora u srpnju ili kolovozu.

5. Zbog pandemije koronavirusa vrlo je upitno ostvarivanje općeg biračkog prava, kao najvažnijeg političkog prava građana. Ostvarivanje tog prava bit će otežano svim osobama koje su zaražene i u samoizolaciji i nije realno očekivati da će te osobe moći doći na biračko mjesto i glasati , odnosno da bi članovi biračkih odbora dolazili k njima u bolnicu/kuću/stan kako bi im uručili glasački listić i omogućili glasanje. To bi sasvim izvjesno moglo uzrokovati povećanje broja zaraženih osoba s nesagledivim posljedicama po zdravlje i život građana. Treba također naglasiti da je upitno i ostvarivanje biračkog prava velikog broja starijih građana koji pripadaju rizičnim skupinama, a koji bi morali dodatno riskirati svoje zdravlje dolaskom na biračko mjesto.

6. Vrlo je upitna mogućnost ostvarivanja biračkog prava ne samo naših građanima bez prebivališta u Hrvatskoj već i više stotina tisuća hrvatskih građana koji su se zatekli u inozemstvu na radu, studiju ili zbog nekog trećeg razloga, a koji imaju prebivalište u Hrvatskoj. Naime, i sada je vrlo teško građanima koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj ostvarivanje biračkog prava isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a nemoguće je da u tim predstavništvima glasuje nekoliko stotina tisuća hrvatskih građana koji su trenutno u inozemstvu. Sada je nemoguće i predvidjeti hoće li se oni moći vratiti u Hrvatsku određenim prijevoznim sredstvom i hoće li moći pristupiti glasanju, pogotovo što ne znamo kakva će biti epidemiološka situacija. Prije nekoliko dana povratak manjeg broja osoba iz Švedske, koji su tamo radili, u Hrvatsku doveo je do većeg broja zaraženih. Također, upitno je hoće li u pojedinim državama biti dopušteno glasanje s obzirom na moguće gužve na biračkim mjestima, dugačke redove, što bi moglo biti opasno sa stajališta sprječavanja širenja zaraze.

7. Kada bi značajnom broju građana bila zapriječena mogućnost ostvarivanja njihova općeg biračkog prava , moguće je i izvjesno da bi oni uputili prigovor Državnom izbornom povjerenstvu, a u konačnom i žalbu Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Smatram da bi uskraćivanjem biračkog prava značajnijem broju osoba bila upitna ustavnost provedenih izbora, o čemu bi morao odlučiti Ustavni sud.

8. Provedba izbora za zastupnike u Hrvatski sabor zahtijeva angažiranje velikog broja osoba u izbornim povjerenstvima i biračkim odborima (više desetaka tisuća osoba) , a koje bi bile izložene opasnosti od moguće zaraze. Upitno je bi li dovoljan broj osoba prihvatio dužnost u povjerenstvu ili biračkom odboru, a tada se izbori ne bi mogli provesti na određenom broju biračkih mjesta. Poznat je slučaj iz travnja ove godine kada su na izborima u američkoj državi Wisconsin zbog straha od zaraze građani odbili raditi u biračkim odborima pa je guverner države morao u tu svrhu angažirati pripadnike Nacionalne garde države Wisconsin. A znatno je smanjen i broj biračkih mjesta.

9. Hrvatski sabor trebao bi hitno donijeti izmjene Zakona o izborima zastupnika kojima bi se omogućilo elektroničko i dopisno glasovanje. Promjena Ustava bila bi nužna isključivo za kategoriju hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Napominjemo da je nedavno Poljska izmijenila svoj izborni zakon kako bi omogućila građanima da glasuju isključivo dopisnim putem, zbog epidemije. No, zbog kratkoće vremena za pripremu dopisnog glasanja sada su i tamo odgodili predsjedničke izbore. Posljednji lokalni izbori provedeni u Njemačkoj u ožujku (Bavarska) u drugom krugu bili su isključivo dopisnim putem.

10. Iz svih navedenih razloga – postojanje epidemije, stvarnog izvanrednog stanja, ograničenih mogućnosti izborne promidžbe, nemogućnosti da građani ostvare opće biračko pravo, neprihvatljivosti da se izbori održe tijekom ljeta, upitnosti tehničke provedbe izbora isključivo glasanjem na biračkom mjestu i drugih razloga – smatram da će takvi izbori ukoliko budu održani u sljedećih 60 dana biti s demokratskog stajališta nelegitimni, a moguće i neustavni ukoliko bi biračko pravo bilo uskraćeno značajnijem broju građana.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr