Promjene Zakona o radu za umirovljenike: Što vas čeka ako ne žurite u mirovinu?

umirovljenike
Foto: iStock by GettyImages

Nakon što je sindikalnim referendumom prije tri godine osujećen Vladin pokušaj obveznog produljenja radnog vijeka do 67. godine, vladajući pokušavaju uvođenjem različitih poticaja motivirati radnike na dulji ostanak u svijetu rada. Uz već postojeću mogućnost rada do pola radnog vremena s isplatom mirovine, zakonskim izmjenama otvara se mogućnost dobrovoljnog produljenja rada do 68. godine s pravom na stimulativnu mirovinu.

> Evo što nam je HZMO odgovorio o partizanskim mirovinama
> Tisuće umirovljenika ostaje bez dodatka – HZMO im nije javio da na njega imaju pravo

 

Prema prijedlogu Zakona o radu, koji je prošloga tjedna Vlada uputila u saborsku proceduru, zaposlenicima će biti omogućen dobrovoljan ostanak u radnom odnosu do 68. godine.

Prema postojećim pravilima, poslodavac je imao pravo otkazati ugovor o radu zaposleniku s navršenih 65 godina. Ubuduće neće moći otkazati radni odnos radniku koji stekne uvjete za starosnu mirovinu ako to sam radnik ne želi.

Drugim riječima, radnik koji navrši 65 godina i 15 godina staža ima pravo birati hoće li ići u mirovinu ili će nastaviti raditi.

Stimulativna mirovina poticaj za duži radni vijek

Oni koji se odluče za ostanak u svijetu rada imat će pravo na uvećanu mirovinu. Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, zaposlenim osobama starijima od 65 godina polazni faktor za određivanje starosne mirovine povećat će se s 0,34 posto za svaki mjesec rada na 0,45 posto, piše Tportal.

Dakle radnici koji nastave raditi do 68. godine mogu računati na mirovinsku povišicu od 16,2 posto, a ako u dogovoru s poslodavcem nastave raditi do 70. godine, moći će podebljati mirovinu za čak 27 posto.

S druge strane radnici stariji od 65 godina gube pravo na otpremninu u slučaju otkaza, što će mnoge odvratiti od donošenja odluke o produljenju radnog vijeka.

> Mlinarić: Prognanici imaju 30 posto manju mirovinu od Srba s okupiranih područja

Iz Ministarstva rada pojašnjavaju da je svrha te izmjene ‘stvaranje zakonskih mjera i uvjeta koji će poticati poslodavce da zadrže radnike u radnom odnosu i to uvažavajući interese poslodavca s jedne strane, a jednako tako uvažavajući interes radnika za nastavljanjem njihova rada koji će utjecati i na mogućnost zarade i na povoljniju visinu buduće mirovine’.

Sve više opcija za rad uz isplatu mirovine

Radnici koji žele nastaviti raditi u smanjenom opsegu mogu odabrati drugu zakonom dopuštenu opciju: rad uz mirovinu.

U tom slučaju mogu iskoristiti pravo na otpremninu ako imaju takvu mogućnost i ponovno se radno aktivirati na pola radnog vremena nakon stjecanja mirovine.

Skraćeni radni odnos uz isplatu mirovine omogućen je umirovljenicima s prijevremenom i punom starosnom mirovinom, kao i onima s obiteljskom mirovinom.

Pravo zapošljavanja imaju umirovljeni prema posebnim propisima, i to prema još povoljnijim uvjetima. Naime umirovljeni vojnici i policajci, za razliku od ostalih, mogu raditi na puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine, piše Tportal.

Umirovljeni branitelji mogu raditi pod istim uvjetima kao i umirovljenici u prijevremenoj i starosnoj mirovini, no ako je riječ o onima sa statusom hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI), imaju pravo raditi puno radno vrijeme uz smanjenje mirovine za trećinu, odnosno za cijelu plaću i dvije trećine mirovine.

Ovaj oblik produženog rada postaje sve popularniji, o čemu svjedoči stalan rast broja zaposlenih umirovljenika. Kako bi dodatno potaknuo rad nakon stjecanja prava na mirovinu, ministar rada, mirovinskog sustava i socijalne politike Marin Piletić najavio je proširenje kruga umirovljenika koji će moći raditi na puno radno vrijeme uz pola mirovine.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/tportal

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.