Na sjednici Hrvatskog sabora zastupnici su raspravljali o razrješenju i imenovanju predsjednice i članova Upravnog vijeća Agencije za znanost i visoko obrazovanje.
Predsjednika i sedam članova tog Upravnog vijeća na četiri godine imenuje Sabor i to predsjednika i dva člana na prijedlog hrvatske Vlade, a po jednog na prijedlog Rektorskog zbora, Vijeća veleučilišta i visokih škola, nacionalnih vijeća za znanost i za visoko obrazovanje te jednog člana iz reda studenata.
Za predsjednicu UV predložena je Dijana Vican, a za članove Drago Šubarić, Krešimir Rotim, Branko Matulić, Vlatko Cvrtila, Gordana Rusak, Marko Petrak i Nediljko Jerković.
Očekivano, na prijedlog Dijane Vican, obrušila se Vesna Pusić .
“Vican je višestruko, čisto politički pokušala neke progresivne ideje iz kurikularne reforme preformulirati u reakcionarne i na taj način ih staviti u provedbu u škole”, ustvrdila je Pusić.
Kaže i kako je bila “revoltirana” kad je vidjela imena za Upravno vijeće, mislila je da znanost i akademska zajednica zaslužuju bolje, no da je, gledajući to u kontekstu prijedloga da Bandić dobije počasni doktorat, zaključila: “Možda i ne zaslužuje”!
Treba napomenuti da su saborski zastupnici vrijeme predviđeno za raspravu o ovoj točki Dnevnog reda, gotovo 1 sat i 30 minuta, iskoristili kako bi se pozabavili jednom sasvim drugom temom – počasnim doktoratom koji Sveučilište u Zagrebu namjerava dodijeliti Milanu Bandiću.
Jednog člana Vijeća Agencija imenuje iz reda svojih zaposlenika.
Sjednicu pogledajte u videu:
Na Dnevnom redu Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
Nakon prošlotjednog, maratonskog zasjedanja, zastupnici Hrvatskog sabora u srijedu su se vratili u sabornicu, a jedna od tema o kojoj će raspravljati jesu konačne izmjene Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
Cilj tog zakona, kako je objasnio resorni ministar financija Zdravko Marić, usklađivanje je preventivnog zakonodavstva s odredbama 5. EU Direktive koja propisuje niz mjera za djelotvornije sprečavanje financiranja terorizma te veću transparentnost financijskih transakcija.
Marić izdvaja najvažnija pitanja koja se uređuju zakonom: uvode se novi obveznici provedbe mjera sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma, uređuje Registar stvarnih vlasnika pravnih subjekata, i to segment koji se odnosi na javni pristup. Uz već propisanu dostupnost podataka o stvarnim vlasnicima, javnosti će biti dostupni i podaci o fizičkim osobama koje su stvarni vlasnici pravnih subjekata te će se nalaziti u Registru.
“Sukladno 5. Direktivi, države članice mogu odlučiti da se informacije koje se čuvaju u registrima stvarnih vlasnika stave na raspolaganje javnosti, uz uvjet registracije putem Interneta i plaćanja naknade koja ne smije premašivati administrativne troškove stavljanja informacija na raspolaganje, uključujući troškove održavanja i daljnjeg razvoja registra”, pojasnio je ministar.
Konačnim izmjenama zakona, iz popisa pravnih subjekata koji su dužni dostaviti podatak o stvarnom vlasniku u Registar izostavljene su fundacije te pravni subjekti kojima je osnivač država ili lokalna jedinica.
U popis članova obitelji politički izložene osobe dodane su, za potrebe provođenja mjera pojačane dubinske analize, životni partner ili osoba s kojom je politički izložena osoba u neformalnom životnom partnerstvu.
Ministar se u siječnju, kod prvog čitanja predloženih izmjena, pohvalio kako je hrvatski sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma prepoznat u svijetu, pa je Hrvatska ušla u top 10 zemalja s najmanjim rizikom od pranja novca.
Po izvješću Međunarodnog centra za povrat sredstava iz Basela iz listopada prošle godine, Hrvatska je napravila dodatni napredak te ušla među top 10 ili u sam vrh država s najmanjim rizikom od pranja novca i financiranja terorizma, od 129 procjenjivanih zemalja, pohvalio se ministar.
Sabor će u srijedu raspraviti izmjene Zakona o građevnim proizvodima, slijedom kojih će inspekcijski nadzor koji se odnosi na primjenu tog Zakona od 1. travnja preuzeti Državni inspektorat.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
