Sindikati kreću u prikupljanje 375.000 potpisa za raspisivanje referenduma

„Što je outsourcing i što znamo o planovima Vlade za 26.500 zaposlenika javnih i državnih službi“ bila je tema okruglog stola koji je priredila Matica hrvatskih sindikata, a prisustovali su članovi sindikata koje će zahvatiti outsourcing. Članovi 17 sindikata su napomenuli kako od 5. lipnja kreću u prikupljanje 375.000 potpisa koliko im treba za raspisivanje referenduma o donošenju zakona o obavljanju pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru, kojim bi se zabranio outsourcing u javnom sektoru.

„Taj proces predstavlja plan Vlade da se djelatnosti čišćenja, pranja i peglanja, pripremu hrana i pića, održavanja te prijevoza i osiguranja na privatne poslodavce, odnosno iz javnog sektora u privatni. S prenošenjem samih djelatnosti planira se i prenošenje ljudi koji obavljaju te poslove u javnom sektoru, a navedeni proces, prema najavama Vlade bi trebalo zahvatiti 26.500 djelatnika javnih i državnih službi i za čiju uslugu država trenutno izdvaja 3,4 milijarde kuna“, rekao je Matija Kroflin iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

„Trenutni model je neefikasan, a Vlada nije voljna sama urediti stanje, već je prepustila sve privatnicima. Time smatraju da će doći do ušteda, no na koji način i kako će doći do ušteda nitko nije objasnio sindikatima i javnosti“, rekao je Kroflin te dodao kako „Vlada nije napravila nikakav plan kako će zadržati radna mjesta i njihova prava“.

Urednik časopisa „Radno pravo“ Krešimir Rožman osvrnuo se na pravne aspekte ousourcinga te objasnio kako isti koriste manje tvrtke koje ne mogu sve samostalno obavljati.

Rožman je iznio činjenicu kako je u dvije godine 43 posto tvrtki u Hrvatskoj obavilo neku vrstu oitsourcinga, no tek svako deseto poduzeće je zadovoljno učinjenim. Naglasio je kako outsourcing valja koristiti samo iz nužnih i ozbiljnijih razloga te kako valja odabrati model, uključiti zaposlene, uložiti vrijeme i trud, a svi uključeni partneri moraju biti ravnopravni.

Rožman se osvrnuo na moguće oblike outsourcinga te posebno naglasio da ako dođe do outsourcinga, mora doći i do prenošenja ugovora u radu prema kojem radnik zadržava sva prava, a ne sklapaju se novi ugovori. Spomenuo je i „solidarnu odgovornost“ prema kojoj bi novi poslodavac trebao odgovarati i omogućiti radniku sva prava koje je imao tijekom prijašnjeg radnog odnosa.

Spomenuo je i socijlanu klauzulu koja ima „ograničen doseg“, a prema kojoj bi radnica radila možda tri godine, ali nikako ne do mirovine.

Kako ističe Rožman, moguće posljedice uvođenja outsourcinga su loš rad tvrtke, zatim neplaćanje najma od strane tvrtke uz nastavljen rad te moguć monopol jedinstvene tvrtke. monopol.
Rožman je zaključio kako su karakteristike dosadašnjeg postupka uvođenja outsourcinga nepripremljenost, nekorektnost, neistinost, konfuznost te kako nisu procijenjeni troškovi, kao niti efikasnost, a mogućnost uštede je iznimno dvojebena.

„Doći će do socijalne degradacije radnika“, rekao je Rožman.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec istaknuo je kako je outsourcing „politička odluka Vlade RH koju je donijela ad hoc, a tek onda razmišljala o odluci“.

Mihalinec je iznio podatke i cijenu čišćenja u srednjoškolskom sustavu i obrazovanju. Tako spremačica u školama i učeničkim domovima prosječno očisti 767,30 kvadratnih metara, dok je državni standard 600 kvadratnih metara.

„Spremačica sa 20 godina radnog staža košta 62,55kn, početnica 58,25kn, a čistačica pred mirovinom 69,70kn, a u to su uračunati i materijali za čišćenje“, rekao je Mihalinec.

„Outsourcing je mjera za smanjivanje deficita državnog proračuna u kojem će doći do otpuštanja radnika. Ili duplo manja kvadratura, ili duplo manja plaća koja će biti ispod 2000 kuna. Država pogoduje privatnicima, no trebala bi ravnatelje škola naučiti rukovoditi sustavima i tako će doći do ušteda“, rekao je Branimir Mihalinec.

Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu „Preporod“ Željko Stipić osvrnuo se pak na to kako će se „bezumna politička odluka manifestirati u životu 26.500 građana i njihovih obitelji“.

„Ministri upravljaju na daljinski upravljač, a smisao outsourcinga je da se bogatiji bogate, a siromašni osiromašuju. Ministre ne zanimaju argumenti, a to su pokazali na okruglom stolu 27. travnja na kojem su napustili prostoriju“, rekaoje Stipić.

Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Spomenka Avberšek osvrnula se na outsourcing u zdravstvu te napomenula kako je ono započelo prije osam godina te zaključila kako je primarna zdravstvena zaštita privatizirana i kako nije došlo do ušteda, već su i radnici i pacijenti oštećeni.

„Kako spriječiti političko zapošljavanje i može li Vlada provoditi outsourcing i poštivati propise“, pitao se glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Siniša Kuhar te govorio o nelogičnostima i nezakonitim natječajima u slučaju „Kockica“ i slučaju „Pleter“.

Sociolog Ivan Burić razmišljao je pak o inauguraciji outsourcinga, odnosno o posljedicama outsourcinga.
Objasnio je kako dolazio do marketizacije, odnoso da se gleda na društvo kao na ekonomsko poduzeće, a kako se socijalna funkcija pomoćnog osoblja devastira kao i zajednićki socijalni prostor pomoćnog osoblja i visokoškolovanih.

„Dugoročne posljedice su daljnje zatvaranje društva u kojem će na fakultete odlaziti samo djeca visokoškolovanih, a djeca domara, čistačica ili kuhara koja su dosad zbog svojih roditelja upisali fakultete, više to neće raditi“, rekao je Burić.