Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak izjavila je u petak u Hrvatskom saboru da je iz Ministarstva socijalne politike i mladih stigao prijedlog izmjena Zakona o dječjem doplatku, kojima se predviđa izmjena diskriminatornih odredbi zbog kojih je dio najtežih invalida ostao bez novca.
Takav je prijedlog stigao pravobraniteljici nakon što je prijedlog zakona nezavisnog zastupnika Mladena Novaka zapeo u pravnoj zavrzlami u Saboru, budući da se o njemu nije izjašnjavalo, a većina je bila suzdržana oko prijedloga Vlade da se Novakov zakon odbaci.
Novak je predlagao izmjene Zakona o dječjem doplatku po kojem su osobe s invaliditetom, koje su nakon 2000. napunile 27 godina života, izgubile pravo na mjesečni doplatak od 831,50 kuna. Bez prava na doplatak tako je ostalo 1100 osoba, a još uvijek ga ostvaruje njih 4000.
Podnoseći Saboru izvješće o radu za prošlu godinu, Slonjšak je kao najveći problem ocijenila zapošljavanje osoba s invaliditetom, te upozorila da je obveza kvotnog zapošljavanja otvorila je problem zastarjelih programa školovanja.
“Obveza kvotnog zapošljavanja otvorila je pitanje stvarne pripremljenosti osoba s invaliditetom za potrebe gospodarstva i tržišta, pa su sad došli na vidjelo zastarjeli obrazovni programi i nespremnost sustava”, rekla je Slonjšak.
Broj pojedinačnih pritužbi najviše se, kaže, odnosio na područja socijalne skrbi, rada i zapošljavanja, pristupačnosti i mobilnosti, obrazovanja i mirovinskog osiguranja.
Upozorila je i na posebno težak položaj zapošljavanja žena s invaliditetom, s nagalskom na one u ruralnim područjima.
“Kada se žene s invaliditetom uključi u obrazovanje uobičajeno im se nude zastarjela zanimanja za koja se unaprijed zna da se ne traže na tržištu rada. Ne možemo biti zadovoljni podatkom da je od ukupnog broja zaposlenih u 2014. godini samo 678 žena, odnosno 36 posto žena s invaliditetom”, rekla je pravobraniteljica.
Poslodavci su, podsjeća, bili obvezni do kraja 2014. dostaviti podatke o broju zaposlenih osoba s invaliditetom iz kojih je vidljivo da je prijavljeno 10.203 osoba zaposlenih kod 2533 poslodavca.
“Predrasuda o osobama s invaliditetom kao manje sposobnima, slabijima i nemoćnima potiče na karitativni odnos prema njima. Tim se osobama daje socijalna pomoć uglavnom niskih iznosa, na njih se ne računa u svijetu rada”, ocijenila je Slonjšak.
Kaže i kako bi, od ukupno 515.782 registriranih osoba s invaliditetom, barem polovica mogla raditi kada bi im se osigurala podrška u školovanju i radu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
