Prema rezultatima popisa stanovništva, broj Srba u Vukovaru pao je ispod 30 posto. Što to znači s obzirom na jezik i pismo, objasnio je stručnjak za ustavno pravo Mato Palić.
“S obzirom na činjenicu da pravo na službenu upotrebu ravnopravno jezika i pisma nacionalna manjina, pa tako i srpska u gradu Vukovaru ima samo ako čini jednu trećinu od ukupnog broja stanovnika neke jedinice lokalne samouprave, konkretno grada Vukovara, to znači da od kad je službeno to objavljeno od strane Državnog zavoda za statistiku, srpska nacionalna manjina više nema pravo koristiti se svojim jezikom i pismom na onaj način na koji je to imala pravo sve do objave službenih rezultata ovog novog popisa stanovništva”, pojasnio je Palić za Dnevnik Nove TV.
Po Ustavu Republike Hrvatske nacionalne manjine imaju pravo na službenu upotrebu svog jezika i pisma u jedinicama lokalne samouprave u kojima čine više od trećine stanovnika.
O istoj se temi oglasio na Facebooku.
“Upravo je Državni zavod za statistiku objavio konačne rezultate popisa stanovništva iz 2021. godine. U gradu Vukovaru srpska nacionalna manjina je na razini 29,73 % odnosno ispod jedne trećine. Odredba Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina iz članka 12. st. 1 kaže se se pravo na ravnopravnu uporabu uporabu jezika i pisma ostvaruje ukoliko pripadnici nacionalnih manjina čine najmanje 1/3 stanovnika. To znači da se sve dvojezične/dvopismene ploče na ćirilici imaju ukloniti”, napisao je.
> Pupovac tvrdi: U Vukovaru se sustavno radilo na tome da se broj Srba smanji
Palić otkrio što to znači za buduće izbore?
U odnosu na lokalne izbore to neće imati posebnih posljedica. Pripadnici srpske nacionalne manjine će moći sudjelovati kao i do sada na lokalnim izborima, birati članove predstavničkih tijela, birati gradonačelnika grada Vukovara, jednako kao svi njihovi sugrađani koji su etnički Hrvati, normalno konzumirati biračko pravo.
Što se tiče parlamentarnih izbora, tu je situacija puno drukčija, ističe.
“Ovaj pad stanovništva koji je prisutan u RH što pokazuju podaci koji su objektivni, dovodi u pitanje zakonitost provođenja svih budućih izbora zbog toga što je nejednak broj birača u različitim izbornim jedinicama u kojima se bira isti broj zastupnika. Dakle, u deset izbornih jedinica se bira po 14 zastupnika, a razlike između broja birača prelaze zakonsku granicu od plus minus pet posto, što u zbroju znači deset posto”, obrazložio je stručnjak za ustavno pravo.
Prema njegovim riječima, to znači da primjerice 4. izborna jedinica koju čine ove dvije županije ima dvadesetak posto manji broj birača nego deveta izborna jedinica u Dalmaciji, što znači da glasovi birača u jednom dijelu Slavonije – četvrte izborne jedinice, vrijede više.
