Teršelič i Pilsel tvrde da još nije završena istraga o zločinu HV-a u Komiću i Poljicima

Foto: fah

Voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič i novinar i bivši aktivist Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) Drago Pilsel u petak su održali konferenciju za medije. Na njoj su ustvrdili da su 12. kolovoza 1995. u Komiću i Poljicima, selima nedaleko Udbine, pripadnici Hrvatske vojske počinili zločine za koje još nije završena istraga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Documenta traži do 400 000 kuna od Ministarstva kako bi očuvali Goli Otok iako su ga članovi udruge u prošlosti demolirali?

Teršelič: ‘Zločin je prijavljen policiji nakon počinjenja ali je istraga još uvijek u tijeku’

Rekavši kako je pred hrvatskim pravosuđem procesuiran jako mali broj zločina, Teršelič je kazala da su stradanja u selima Komić i Poljice, nedaleko Udbine, prijavljena policiji neposredno nakon počinjena zločina, ali je istraga još uvijek u tijeku. Navela je da je, temeljem podataka HHO-a, u selo Komić, u kome je nakon “Oluje” ostalo 20-tak mještana, tenkovima i oklopnim transporterima ušla grupa hrvatskih vojnika koji su pucali iz vatrenog oružja i palili kuće.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Luka Mišetić Documenti i SNV-u: Zabili ste klasičan autogol!

Neposredno pred ulazak pripadnika HV-a, rekla je, dio preostalog stanovništva sklonio se u obližnju šumu dok su uglavnom starije i slabo pokretne osobe ostale u selu gdje su ubijeni vatrenim oružjem ili zapaljeni u kućama.

Osim ljudskih žrtava, ubijene su i domaće životinje te zapaljeno gotovo 80 posto objekata u selu. Također, neke od žrtava stradale su u susjednom selu Poljice, rekla je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Teršelič je istaknula kako točan broj žrtava nije u potpunosti utvrđen jer se pretpostavlja da je toga dana stradalo najmanje šestero, a prema nekim izvorima sedmero do devetero mještana. Dodala je kako je zločin prijavljen policiji i DORH-u, ali to nije pridonjelo brzini njegovog rješavanja. Uz to, upitom su se obratili Ministarstvu unutarnjih poslova i DORH-u ali do danas nisu primili odgovor.

Gong, Documenta, CMS – kroz mrežu provladinih udruga Hrvatska plaća jedne te iste ljude?

Pilsel tvrdi da su tijela ubijenih civila “ležala na dvorišnom putu prekrivena snijegom skoro pola godine nakon događaja”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pilsel, koji je kao novinar nakon “Oluje” bio u tim selima, rekao je da bi se lako moglo utvrditi koja je postrojba HV-a prošla tim područjem.

Opširnije iznoseći svoja iskustva te iskaz svjedokinje zločina u selu Komić i svjedočanstvo Jele Ugarković, kćeri ubijene i spaljene Marije Brkljač u Komiću, Pilsel je rekao kako ga je najviše pogodilo to što hrvatske vlasti nisu pokazale nikakav interes da obiđu ta sela.

Naveo je kako je za njega bilo apsolutno nepojmljivo da su tijela majke i sina, 93-godišnje Save Lavrnić i 65-godišnjeg Petra Lavrnića, ležala na dvorišnom putu prekrivena snijegom skoro pola godine nakon događaja nekoliko kilometara od Udbine.

Što znamo o udruzi Documenta i njezinoj čelnici Documenta?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Udruga Documenta, koju se često optužuje za pokušaje krivotvorenja novije hrvatske povijesti, poznata je po brojnim aktivnostima koje kompromitiraju njezinu vjerodostojnost.

U kolovozu 2015., Luka Mišetić, odvjetnik generala Gotovine, Luka Mišetić, upozorio je da Udruga Documenta namjerno skriva ključne zaključke o Oluji koje je donio Haški sud: da hrvatska vlast nije dopustila zločine protiv Srba te je bila aktivna protiv tih zločina te da nije bilo politike neistraživanja zočina od strane hrvatskih vlasti.

Documenta – kako se financiraju udruge koje podižu tužbe uoči Oluje?

Tako je član Documente Eugen Jakovčić ustrajao u mišljenju da je vojno-redarstvena oslobodilačka operacija Oluja sastavljena od niza ratnih zločina te iznosi tvrdnju da ”za zločine u Oluji” nitko nije odgovarao. On je povodom oslobađajuće haške presude generalima Gotovini i Markaču u izjavi za srbijanske medije kazao je da se radi o “nepoštenoj presudi”.

Čelnica Documente Vesna Teršelič svojevremeno je zagovarala ideju kako bi se trebalo ograničiti financiranje državne institucije, Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata iz novca poreznih obveznika. Istovremeno, sama Documenta kao dio nevladinog sektora iz državnog proračuna crpila je milijune kuna.

Vezano uz samo financiranje udruge Documenta, treba podsjetiti na činjenicu da je Ministarstvo vanjskih poslova u vrijeme ministrice Vesne Pusić dodjelilo  milijune kuna sredstava Documenti, na čelu čijeg je upravnog odbora bio brat ministrice- Zoran Pusić.

Documenta napala Ivanu Petrović zbog nagrade za izvještavanje o presudi hrvatskoj šestorki

Tko je Drago Pilsel?

Drago Pilsel u novinarstvu je od rujna 1979., kada je počeo surađivati s lokalnim radijom i televizijskim Canal 9, u patagonijskom gradu Comodoro Rivadavia. U Hrvatskoj, kao novinar uređivao je i vodio emisije na OTV-u (od ožujka 1992. do studenog 1994.), pisao je za Novi list (od travnja 1995. do kolovoza 2009.), Slobodnu Dalmaciju, Nedjeljnu Dalmaciju, Feral Tribune, Globus, Zarez, Glas Koncila, Kana, Svjetlo riječi, Erasmus, Novi Plamen, Vjesnik, Identitet, Politička misao, Forum, itd. Bio je komentator i vanjski suradnik sarajevskog Oslobođenja te sarajevske NTV Studio 99. Bio je dopisnik španjolske radijske mreže COPE, katoličkog tjednika Vida Nueva iz Madrida te španjolskog vodećeg dnevnika El Pais, a povremeno se javljao i za BBC i Radio Slobodna Evropa.

Tko stoji iza Autografa – portala kojem je Zlatar Violić dodijelila 70.000 HRK, ‘jer im je obećala’

Objavljivao je i u crnogorskom tjedniku Monitor, u beogradskom dnevniku Danas, u banjalučkim Nezavisnom novinama, a bio je dopisnik ljubljanskog tjednika Mladina i dnevnog lista Dnevnik.

Vodio je program na prvom Gay Prideu u Zagrebu 29. lipnja 2002. godine.

Izbačen je iz članstva Hrvatskog društva katoličkih novinara, 25. siječnja 2002. Na sjednici je 41 od 49 novinara glasovalo protiv njega. Nekoliko dana prije izbacivanja, više je puta vrlo kritički napao biskupe, a za Katoličku Crkvu u Hrvatskoj izjavio je, da je “kao mala neljudska, nacionalistička i žalosna katolička sekta, od koje želi ostati daleko”.

Drago Pilsel je u svom autobiografskom romanu priznao kako je, dok je živio u Argentini bio radikalni desničar, te je kao takav jednom prilikom kamenovao sinagogu i na njoj razbio prozor. Nekoliko godina kasnije, doživio je ideološki zaokret te postao radikalni ljevičar.

Žestoki napad: Pročitajte što Maštruko i Pilsel kažu o ulozi Katoličke crkve u izgradnji demokratskog društva!

Na haaškom suđenju, hrvatskim generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču, u veljači 2009., odvjetnik Luka Mišetić, izjavio je, da je Drago Pilsel, poslije Operacije Oluja, tada član HHO-a, pod pseudonimom Vjeran Grković intervjuirao predsjednika HHO-a Petra Mrkalja. Svjedok tužiteljstva Žarko Puhovski, rekao je, da ne zna za to. Pilsel je to demantirao u emisiji Nedjeljom u 2 u kojoj je gostovao Žarko Puhovski.

Sudjelovao je u predsjedničkoj kampanji Ive Josipovića na izborima 2009.-2010. godine. Nakon njegove pobjede na izborima, bio je predstavljen kao jedan od ljudi Ureda predsjednika, kao voditelj Odjela za analitiku. Nakon kolumne, koja je objavljena na istarskom portalu Regional express, početkom ožujka 2010., u kojoj je koristio psovke i neprimjerene izraze, nakon čega je nastala afera, otišao je iz Ureda predsjednika. Pilsel tvrdi da je odluka o napuštanju Ureda donešena ranije.

Član je hrvatskog P.E.N. centra, Hrvatskog novinarskog društva, Sindikata novinara Hrvatske, Saveza antifašista Republike Hrvatske (član predsjedništva) i Savjeta saveza antifašista Republike Hrvatske (podpredsjednik), Koalicije za REKOM, PfP Consortium (Akademija za nacionalnu obranu – Institut za mir i rješenje sukoba Ministarstva obrane Republike Austrije) kao član studijsko-istraživačke grupe za menadžment krize na Balkanu (Jugoistok Europe), Instituta Vlado Gotovac, HKD Napredak te Sabora stranke Naprijed Hrvatska – Progresivni savez.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.