Tko je Zlata Hrvoj Šipek čije je izvješće Sabor prihvatio i odbio zahtjev oporbe za njenom smjenom?

Zagreb, 07.10.2021. - Hrvatski sabor, izjava državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek nakon sjednice Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije na temu Rasprava o pritužbama građana koje je Nacionalno vijeće zaprimilo na rad državnih odvjetništava. Na fotografiji Zlata Hrvoj-Šipek. foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu

Hrvatski sabor prihvatio je većinom glasova Izvješće glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj Šipek o radu državnih odvjetništava u 2020. godini, a nije prihvatio oporbeni i zahtjev Nacionalnog vijeća za praćenje borbe protiv korupcije za njezinom smjenom.

Premijerova potpora

Oporba je tražila smjenu Hrvoj-Šipek, među ostalim, zbog slučaja “softver” u kojem je bilo obustavljeno postupanje protiv bivše ministrice EU fondova Gabrijele Žalac, te zbog povlačenja optužnice u slučaju Agrokor. Saborski odbor za pravosuđe podržao je izvješće Glavne državne odvjetnice, no Antikorupcijsko vijeće ga je odbilo, javlja HRT. Potporu glavnoj državnoj odvjetnici dao je i premijer Andrej Plenković. Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica nakon provedenog nadzora kojim je potvrđeno da je glavna državna odvjetnica znala o slučaju bivše ministrice Gabrijele Žalac, iako je tvrdila suprotno, rekao je kako Zlata Hrvoj Šipek ima povjerenje Vlade pa ne očekuje njezinu ostavku.

Hrvoj-Šipek ustvrdila je kako u 18 mjeseci njezinog mandata nitko iz izvršne vlasti ili HDZ-a nije na nju vršio pritisak da nekoga procesuira ili odustane od procesa.

U svom izvješću, Zlata Hrvoj Šipek je pobrojala statistiku o radu odvjetništava lani i u 2019., te je, među ostalim, rekla:

“Prema indikatorima uspješnosti rada državnih odvjetništava, stopa ažurnosti u 2020. je iznosila 100 posto. Vrijeme rješavanja u 2020. bilo je 70 dana, dok je u 2019. bilo 78 dana. U prošloj godini ostalo je neriješeno 64 predmeta po zamjeniku ili savjetniku glavne državne odvjetnice, dok je u godini ranije ostalo neriješeno 73 predmeta po zamjeniku ili savjetniku glavne državne odvjetnice.”

Milanović: “Nikada nije smjela doći na tu funkciju”

Predsjednik Republike Zoran Milanović poručio je u četvrtak da glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek nikada nije ni smjela doći na tu funkciju.

“Umjesto da se te ljude makne, oni će otići kao pravednici. Ne, oni moraju otići kao bitange, ne u zatvor jer ne mislim da je bila kriminalna namjera. Ali to su nesposobni ljudi, za koje je to preteško, za njihovo znanje i iskustvo i za njihovo srce je to previše. Jer titraju, boje se, i nitko ih ne nadzire. Dakle, jedini način je da ih naprosto potjerate”, izjavio je Milanović novinarima komentirajući rezultate unutarnjeg nadzora nad radom Uskoka u izvidima oko afere Sofver.

U četvrtak je DORH objavio rezultate provedenog nadzora o postupanju Uskoka u predmetu vezanom za aferu Sofver, a Milanović je to nazvao “cinizmom HDZ-ove razine”.

Smatra da je Hrvoj Šipek trebala prestati biti glavna državna odvjetnica još prije dva tjedna, odnosno da nikada nije smjela doći na to mjesto na koje je došla zbog “dogovora s HDZ-om”.

“Nikada, zbog neiskustva, a sad se vidi i zbog nekih etičkih zasada. Državnom odvjetniku javnost mora vjerovati. Ovdje se radi da joj javnost ne vjeruje i da je ta osoba, i oni koji su je instalirali, sama tome doprinijela”, rekao je Milanović ustvrdivši da je Hrvoj Šipek uhvaćena u laži.

Nakon masona došla prva žena

Tko je Zlata Hrvoj Šipek, glavna državna odvjetnica?

Prva je žena koja je preuzela ovu funkciju. Zbog godina, glavna državna odvjetnica može biti u samo jednom mandatu, što su mnogi prije imenovanja smatrali prednošću jer ne bi morala toliko voditi računa o političkim pritiscima. Bila je zamjenica glavnog državnog odvjetnika  Dražena Jelenića koji je u veljači lani podnio ostavku, nakon što se otrilo da je mason. Hrvoj Šipek je postala v. d. glavnoga državnog odvjetnika i od početka je slovila kao najizgledniji kandidat za vruću fotelju čelne osobe DORH-a.

Ona je godinama vodila građanski odjel DORH-a, međutim, nema iskustva u kaznenim predmetima, što je otpočetka smatrano kao njezin nedostatak za to mjesto.

U službenoj biografiji Zlate Hrvoj Šipek navodi se da je rođena 1956. godine, a diplomirala je na Pravnom fakultetu 1978. godine u dobi od 22 godine. Pravosudni ispit položila je dvije godine kasnije, 1980. godine. Prvi posao bio je u tadašnjem Javnom pravobranilaštvu u Karlovcu i to prvo kao vježbenik, pa stručni suradnik, te potom zamjenik javnog pravobranioca. U DORHU-u je od 2000., voditeljica građansko-upravnog odjela u DORH-u je od 2005. godine do 2018. godine kada dolaskom Dražena Jelenića postaje prva zamjenica Glavnog državnog odvjetnika.

Njen pokojni otac Janko Hrvoj bio je hrvatski domobran i sudionik Križnog puta. Suprug Miroslav Šipek, dragovoljac Domovinskog rata, bivši je uspješni sportaš i slikar amater.

“Nisam član niti jedne udruge”, stoji u biografiji Hrvoj Šipek.

Mirna i staložena

Predaje na Pravosudnoj akademiji, autorica je više stručnih radova i bila je članica brojnih radnih skupina za izradu zakona. Specijalizirana je za arbitražne postupke, koji u posljednje vrijeme postaju velik problem za Republiku Hrvatsku koja trenutačno vodi nekoliko međunarodnih arbitraža. Kako je riječ o procesima vrijednima i po desetke milijune dolara ili eura, gubitak takvih postupaka bio bi stravičan udar na proračun.

Oni koji je poznaju, opisuju je kao mirnu i staloženu osobu koja ima veliko znanje u građanskim predmetima te izražene rukovoditeljske sposobnosti.

U imovinskoj kartici glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek navela je da mjesečno zarađuje od 44.000 do 45.000 kuna bruto, posjeduje stan od 120 četvornih metara kvadrata u Karlovcu te suvlasnički dio dvorišta od 379 kvadrata i garažu. Sve to, vrijedno nešto manje od milijun i pol kuna, kupljeno je na kredit.

Koristila državni stan, a ima vlastite

Također posjeduje i darovano građevinsko zemljište u Tomašnici vrijedno 40.000 kuna, a suvlasnica je i četvrtine naslijeđenog zemljišta od 9423 kvadrata. Hrvoj Šipek ima ušteđeno 30.000 eura stečenih od prodaje naslijeđene nekretnine. Otplaćuje kredit od 20.000 eura podignut 2018. godine.

Suprug joj ima vikendicu od 70 ‘kvadrata’ u Gornjem Oštrom Vrhu vrijednu 300.000 kuna, a koju je dobio na dar.

Mada ima dobru plaću i stan u vlasništvu u Karlovcu, Hrvoj Šipek je do 1. srpnja 2021. godine živjela u državnom stanu u Zagrebu. Dvadeset je godina živjela na dvije adrese. Vikendima, praznicima i slobodnim danima u svom stanu u Karlovcu, a ostalim danima u državnom stanu u Zagrebu, gradu u kojem radi. U tome nema ničega spornoga, ona je kao i brojni državni dužnosnici konzumirala pravo na korištenje stana u vlasništvu RH sve dok obnaša dužnosnički posao.

Državni dužnosnici uredbom Vlade, imaju pravo na korištenje državnog stana ako žive najmanje 50 kilometara dalje od mjesta gdje rade – a Karlovac je par kilometara više udaljen od Zagreba. A koliko dugo? Sve dok je na dužnosti zbog koje joj je državni stan dan na korištenje ili dok ona ili njen suprug ne kupe stan ili kuću u radijusu 50 kilometara od mjesta rada – u ovom slučaju Zagreba.

Kako je sama rekla novinarima, za korištenje državnog stana od 50 i nešto kvadrata u centru Zagreba plaćala je najamninu smiješno nisku najamninu 1000 kuna i nešto, što je daleko niže od tržišne vrijednosti najamnine, te režijske troškove.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.