Foto: Fah

Ustavni sud je 10. listopada donio odluku prema kojoj je imenovanje “Ulice 10. travnja” u slavonskom selu Slatinski Drenovac neustavno, ističući da je “dobro poznata povijesna istina” da je “NDH bila nacistička i fašistička tvorevina” te da moderna Hrvatska nije njena sljednica ni po kojoj osnovi.

> Ustavni sud odlučio da je imenovanje “Ulice 10. travnja” neustavno

Suci koji su glasovali za ovu odluku su: Andrej Abramović, Ingrid Antičević Marinović, Mato Arlović, Snježana Bagić, Branko Brkić, Mario Jelušić, Lovorka Kušan, Josip Leko, Davorin Mlakar, Rajko Mlinarić, Antun Palarić i Miroslav Šumanović i predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović. Šumanović je bio protiv odluke. U izdvojenom mišljenju napisao je kako je predmet trebalo ustupiti Visokom upravnom sudu. Smatra da je odlukom de facto uzurpirana nadležnost sudbene vlasti te da su argumenti odluke “pravno-tehnički pogrešni, a pravno-politički neprihvatljivi”.

> Izdvojeno mišljenje ustavnog suca Miroslava Šumanovića o ‘Ulici 10. travnja’

Deset sudaca iz ovog sastava imenovano je prošle godine na mandat od 8 godina, a ove godine, 11. listopada, u Hrvatskom saboru imenovana su tri suca Ustavnog suda. Mato Arlović i predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović tako ostaju na svojim pozicijama, a umjesto Antuna Palarića novi sudac je Goran Selanec, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, kojemu je mandat započeo 13. listopada.

> Tko su ustavni suci koji će se danas izjasniti o Zakonu o pobačaju iz 1978.?

O imenovanju Ustavnih sudaca još se prošle godine govorilo kao o političkoj trgovini. Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) upozoravao je da je cijeli postupak izbora ustavnih sudaca “demokratska lakrdija” jer je, kako su rekli već mjesec dana u javnosti bilo poznato tko će od kandidata biti izabran. “Cilj je uhljebiti rashodovane političare iz vlastitih redova i politički podobne kadrove, kako bi se osigurao politički utjecaj na Ustavni sud”, kazao je tada Čičak, a posebno se osvrnuo na Ingrid Antičević Marinović (SDP), Josipa Leku (SDP) i Davorina Mlakara (HDZ) koji su tada još bili kandidati za Ustavni sud. “Bilo bi zanimljivo vidjeti koji to znanstveni radovi ili sudska praksa stoje iza tih pojedinih kandidata. Gdje su oni pokazali svoju stručnost”, istaknuo je Čičak upozorivši da su povrijeđena politička i pravna načela, poput načela nepristranosti.

> Željko Sakić: Ustavna sutkinja Ingrid Antičević Marinović kadrovski Armagedon!

Bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić tada je pozvao Ustavni sud da podnese kolektivnu ostavku. “Ovaj sastav Ustavnog suda najveća je prijetnja nacionalnoj sigurnosti Hrvatske. On je direktna posljedica klijentelističke politike. Dajte mi primjer ijedne države u kojoj netko može biti imenovan u Ustavni sud a da ima tako težak teret sumnje da je korumpiran kao što ga ima Davorin Mlakar. To je nemoguće”, rekao je Vlaho Orepić u razgovoru za Globus. Davorina Mlakara, izabranoga iz HDZ-ove kvote, Orepić je prozvao zbog navodnog primanja mita u aferi Šimuni.

> Korupcijska afera s Hypo Alpe Adria bankom: Mlakar i Vresk se lažno predstavljali

Podsjetimo, na predstavljanju kandidata Saborskom Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav dr. sc. Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda je iznio stav kako ploči u Jasenovcu sa “Za dom spremni” nije mjesto. Ustavni sud pod vodstvom Šeparovića je u veljači ove godine odbacio prijedlog udruge ‘Hrvatski pokret za život i obitelj’ koja je prije 26 godina tražila da se postojeći zakon koji regulira pravo na pobačaj proglasi neustavnim, zatraživši istovremeno od Hrvatskog sabora da u roku od dvije godine donese novi zakon koji regulira ovo osjetljivo pitanje. Šeparović je tada kazao kako je odluka donesena na temelju prava žena na privatnost, a ne zbog toga što bi pravo na pobačaj bilo ustavno ili ljudsko pravo.

Biografije svih sudaca možete pročitati OVDJE.

> Ustavne suce bira se dogovorom HDZ-a i SDP-a – ovo trebate znati!

Izvor: narod.hr