Mediji definiraju najveći dio javnog prostora i zato je njihov utjecaj ključan za funkcioniranje demokracije, izjavio je u četvrtak u Zagrebu predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko u uvodnom govoru na međuparlamentarnoj konferenciji “Javni medijski servisi i parlamenti zemalja proširenja”.
“Mediji definiraju najveći dio javnog prostora… zato po mom mišljenju stoji teza da je utjecaj medija ključan za ukupno funkcioniranje demokracije u društvu i u državi”, rekao je Leko obraćajući se sudionicima dvodnevne konferencije koja je okupila zastupnike iz Europskog parlamenta i parlamenata Albanije, BiH, Makedonije, Kosova, Crne Gore, Srbije i Turske te Hrvatske.
Oni će raspravljati o odnosu javnih medijskih servisa i parlamenata s predstavnicima Europske udruge javnih televizija (EBU), javnih medijskih servisa, privatnih nakladnika, medijskih stručnjaka, Vijeća za regionalnu suradnju, Europskoga parlamenta i Europske komisije, Hrvatskoga novinarskog društva, Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te Ministarstva kulture RH. Među temama rasprave su uloga i suživot parlamenata i javnih medijskih servisa, postupci imenovanja u javnim medijskim servisima te odnos parlamenata, građana i nakladnika medija.
“Politika snažno utječe na svakodnevni život ljudi pa je potrebno da stavovi političara i politike budu preneseni građanima u punom formatu, da novinari odgovorno odlučuju o odabiru vijesti i tema i njihovom redosljedu”, kazao je predsjednik Sabora dodajući da je važno da rasprave u parlamentima budu “praćene u medijima bez izuzetka”.
Također je rekao ne može prihvatiti diktat unutar redakcijskih interesa vlasnika medija i izvanjskih interesa – političkih, korporacijskih pritisaka.
“Država je tu da jamči slobodu i sigurnost novinara, a društvo mora biti osjetljivo na položaj novinara u društvu”, izjavio je Leko.
Eleni Theocharous, članica Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta i bivša potpredsjednica ciparske Regulatorne agencije za radioteleviziju, rekla je u svom uvodnom govoru da treba raditi na jačanju neovisnosti javnih medijskih servisa kao i na dostojanstvu parlamenta, poštivanju javnog mišljenja, omogućavanju slobodnog pristupa informacijama, a prije svega na jačanju slobode govora.
Pritom je istaknula da Europska unija ne može izvoziti demokraciju te da države same trebaju raditi na unapređenju demokracije.
Ingrid Deltenre, glavna ravnateljica Europske udruge javnih radio-televizija, obratila se se sudionicima konferencije putem video linka. Ona je naglasila važnost rada na uspostavi povjerenja javnosti u medije budući da su novinari na dnu popisa onih kojima društvo vjeruje, malo iznad političara.
“Imamo problem s našim povjerenjem i našim kredibilitetom. Važno je poboljšati taj odnos s javnošću.”
Voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe i potpredsjednik Parlamentarne skupštine Gvozden Flego rekao je da su mediji neposredno vezani ne samo za demokraciju nego i za ljudske slobode.
“Stoga što se naših pristupa tiče u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, slobodu medija tretiramo kao indeks slobode političke zajednice ili društva”, rekao je on izrazivši nadu da će konferencija dati svoj doprinos tim temama.
Ocijenio je da se sloboda medija uvelike poštuje, ali da je sigurnost novinara ugrožena.
Glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman izjavio je kako vjeruje da ključ povjerenja između parlamenata i javnih medijskih servisa leži u odgovarajućoj ravnoteži između zahtjeva za autonomijom i demonstriranja odgovornosti. “Ne možemo očekivati niti tražiti visok stupanj autonomije ako pritom nismo u stanju pokazati da smo na odgovoran način u stanju upravljati resursima koje nam je javnost povjerila, a to se prije svega odnosi na financijske i poslovne resurse.”
Domaćini ove međuparlamentarne konferencije su Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe i saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/h
Photo: fah
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.