U Hrvatskom bi saboru, pokazuju izborni rezultati, mogao sjediti najmanji broj žena u posljednjih 15 godina, a hoće li tako i biti, znat će se kad se formira nova Vlada, pa dio izabranih zastupnika ode u izvršnu vlast.
U Sabor su izabrane samo 23 zastupnice – 13 s lista SDP-ove koalicije Hrvatska raste, pet iz Mosta, četiri iz HDZ-ove Domoljubne koalicije, te zastupnica pet nacionalnih manjina Ermina Lekaj Prljaskaj.
Samo jedna zastupnica, aktualna HNS-ova ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš, uspjela je u Sabor ući zahvaljujući preferencijalnim glasovima. Na listi koalicije Hrvatska raste u II. izbornoj jedinici bila je na neperspektivnom, osmom mjestu, no 8.077 preferencijalnih glasova (10, 8 posto) osiguralo joj je ulazak u zastupničke klupe.
U dvije jedinice, IV. (podravsko-slavonska) i XI. (‘dijaspora’), nije izabrana ni jedna zastupnica.
Sobol: nadam se da će Hrvatska raste uspjeti dogovoriti više žena
Podatak o svega 15 posto žena u Saboru je poražavajući, ističe Goradana Sobol (SDP), dugogodišnja predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova, koja je u Sabor izabrana po peti put.
To je najmanji postotak od 2000. godine, kaže Sobol i podsjeća da je u prvih deset godina hrvatskog parlamentarizma zastupljenost žena bila još manja, svega oko šest posto. Veliki smo iskorak napravili 2000. godine kada su u Sabor ušle 34 zastupnice (16 iz SDP-a, šest iz HDZ-a, po tri iz HSS-a i HSLS-a), napominje Sobol, koja se nada da bi se broj zastupnica, ipak, mogao povećati.
Nadam se da će Hrvatska raste uspjeti dogovoriti buduću Vladu, pa će dio izabranih zastupnika otići u izvršnu vlast, a na njihovo mjesto doći žene, rekla je Sobol.
Da je takav ‘proces’ moguć potvrđuju brojke iz ranijih godina. Primjerice, na izborima 2003. godine, kad je pobjedio HDZ, u Sabor je izabrano 26 zastupnica, a na koncu saziva, 2007. bilo ih je 33, odnosno 22 posto.
Isto se dogodilo i četiri godine kasnije, u šesti saziv izabrane su 32 zastupnice, a do kraja mandata 2011. broj im je ‘narastao’ na 39, dakle činile su četvrtinu Sabora.
Pokazateljima o zastupljenosti žena nisu zadovoljni ni u udruzi B. a. b. e. koja promiče i štiti ženska ljudska prava.
B.a.b.e.: ovakav rezultat je podbačaj demokracije
“Nedostatak informiranosti i predstavljanje žena kao nedovoljno kompetentnih, zainteresiranih i snažnih za ulogu nositeljica političkih odluka imalo je za posljedicu ovakve skandalozne rezultate”, ističe Dijana Ljubanović iz B.a.b.a. Premali broj žena u Saboru, tumači Ljubanović, višeslojan je problem – žene koje se bave politikom koriste iste metode kao i njihovi muške kolege i poslušničkim vođenjem politike ne daju doprinos paritetnoj demokraciji.
Dio problema Ljubanović vidi u izostavljanju Građanskog odgoja iz školskih programa, činjenici da zbog nedovoljnog broja kvalitetnih vrtića veliki dio odgoja i skrbi pada na majku, podgrijavanju netrpeljivost prema manjinama, ugroženima i marginaliziranima… “Sve su to razlozi koji slabe socijalnu mrežu žena i rezultat je ovakav podbačaj demokracije – premali broj žena u Saboru. Ali, što je još tužnije, premali broj aktivnih, kritički nastrojenih, analitičkih, hrabrih i kreativnih političarki”, poručuju B. a. b. e.
