U znak trajnog sjećanja na djecu stradalnike Domovinskog rata, Kulturno umjetničko društvo “Karol Wojtyla” uz suorganizaciju Gradske knjižnice Kaštela i Hrvatske udruge Benedikt organizirana je u nedjelju 16. lipnja prigodna komemorativna spomen manifestacija u Kulturnom centru Kaštel Lukšić.
U uvodnom dijelu prisutnima su se obratili gosti iz Viteza, udruga “Osmica” koji komemoriraju sjećanje na osmero poginule djece na školskom igralištu u Vitezu 1993. g. Potom je uslijedila antiratna drama “Brod” scenaristice i autorice teksta Doris Grgurin koju su predstavili djeca, članovi KUD-a „Karol Wojtyla“.
U drugom dijelu uslijedio je okrugli stol „Spomendan na ubijenu djecu u Domovinskom obrambenom ratu“ s četiri meritorna predavača dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskoga rata, dr. sc. Mihovil Biočić ratni ravnatelj KBC Split, dr. sc. Tihomir Rajčić povjesničar i mr. sc. Petar Perić.
>U Domovinskom ratu u Hrvatskoj ubijeno je 402 djece, a više od 1200 ih je ranjeno
”Treba kontinuirano njegovati i čuvati memoriju sjećanja na žrtve i vrijednosti Domovinskoga rata već od predškolske dobi”
Ivan Garić, predsjednik udruge Osmica ispričao je svoje iskustvo kako je i sam ranjen tog kobnog dana na dječjem igralištu. Garić je ispričao da je eksplozija bila od granate s područja muslimanske armije BiH i to na dan potpisanog primirja. „Uporno se stvara konstrukcija obrane s muslimanske strane koju su njihovi povjesničari već objavili u knjigama, tvrdeći da je to mjesto u blizini legitimnih vojnih ciljeva koji su oni gađali“ objasnio je g. Garić.
>Sjećanje na 402 djece ubijene u agresiji Srbije na Hrvatsku – Mali križ, velika žrtva
Prof. Petar Perić govorio je s pozicije osobnog iskustva roditelja, profesora povijesti i vlastitog iskustva gubitka oca koji je bio dragovoljac u Domovinskome ratu. On smatra da je potrebno kontinuirano njegovati i čuvati memoriju sjećanja na žrtve i vrijednosti Domovinskoga rata već od predškolske dobi. Poticati djecu na razmišljanje, razvijati osjećaj vršnjačke empatije.“ Danas se povijest Domovinskog rata proučava u završnom razredu osnovne škole što nikako nije dobro ni dovoljno.“ – zaključuje prof. Perić.
„Djeca su bila žrtve srpske vojske poslane iz Beograda“, jasan je prof. Rajčić na početku predavanja uspoređujući s već poznatim, dobrim primjerima njegovanja sjećanja i čuvanja nacionalnog prestiža na provjerenim podacima.
>Prof. Nazor za Narod.hr: Za kolateralne civilne žrtve na Petrovačkoj cesti odgovorni su zapovjednici SVK
”Ubojstva djece bila namjerna jer je agresor želio promijeniti etničku sliku”
Dječji kirurg, dr. Biočić potvrdio je činjenicu da su ubojstva djece bila namjerna jer je agresor želio promijeniti etničku sliku, očistiti, uništiti identitetska obilježja Hrvatske. Agresor je uništio 13 hrvatskih bolnica, a znak je crvenog križa bio njihov cilj za gađanje. Posebno boli relativiziranje i zaborav, tvrdi Biočić.
Prema podacima smatra se da je u Hrvatskoj milijun djece pogođeno ratom, a od toga čak 600.000 izravno. Podatak iz 1992. bilježi da su od ukupno 325.806 prognanih Hrvata, polovica bila djeca.
Dr. Biočić predstavio je brojne podatke o djeci stradalnicima iz Domovinskoga rata, ali i prvi znanstveni simpozij o ubijenoj i ranjenoj djeci održan 2019. u Konavlima, Pridvorju.
>Rasprava o udžbeniku: Nazor o važnom pitanju ubijene djece, Janković kuka o pisanju portala
Nazor: ”Mediji objavljuju mnoge dezinformacije o broju ubijene djece u Domovinskom ratu”
Dr. sc. Ante Nazor je istakao da mediji objavljuju mnoge dezinformacije, posebice kada je riječ o Bosni i Hercegovini.
„Kao naziv za počinitelje zločina koristi se opća imenica neprijatelj, to nije baš slučajnost. Hrvati u Bosni i Hercegovini su konstitutivan i autohtoni narod i moraju biti ravnopravni“, rekao je Nazor. Tijekom rata podaci o ubijenoj djeci upućivali su se iz bolnica u javnost, tako da podatak iz ožujka 1996. bilježi 267 smrtno stradale djece i 1044 ranjene s napomenom da to nisu konačne brojke.
Dr. Fattorini je 2007. objavio podatak da je 5497 djece ostalo bez jednog roditelja, a njih 74 bez oba roditelja. Godine 1996. evidentirano je 48.760 prognanih iz Hrvatske, a 62.683 iz Bosne i Hercegovine. Ukupno je 111.443 surovo prognane mladeži bez vlastitog doma, škole, vrtića.
Danas u bazi podataka Hrvatskog dokumentacijskog centra imamo 385 stradale djece na okupiranom i slobodnom području zajedno. Od ukupnog broja ubijene djece 284 su žrtve muškog spola, a 101 dijete ženskog spola.
>Dr. Nazor: Zbog povučenog udžbenika napada me dobro uigrana, agresivna interesna skupina
U Bosni i Hercegovini ubijeno je ukupno 169 djece. Njihova se imena i podaci nalaze u našem dokumentacijskom centru. Dr. sc. Nazor prihvaća datum 3. svibanj 1992. kao prijedlog spomendana ubijene djece, kada je od istog agresora ubijeno devetero djece, sedmero u Slavonskom Brodu a dvoje djece u Ljubuškom. U zaključku svojeg predavanja dr.sc. Nazor je istaknuo da su Hrvati u središnjoj Bosni žrtve armije Bosne i Hercegovine i muslimanske politike.
Cijelo predavanje dr.sc. Ante Nazora možete pročitati ovdje.
U zaključku večeri svi predavači su bili suglasni da se odluku o nadnevku spomendana najmlađih mučenika Domovinskoga rata prepusti Zajednici udruga hrvatskih civilnih stradalnika domovinskoga rata RH.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
