“U EU smo ušli politički spremni ali načetog gospodarstva, osobito poljoprivrede kojom je vladala i još uvijek vlada uvozno-potrošačka, a ne domaća uzgojno-reproduktivno-proizvodno logika, karakteristična za snažna gospodarstva unutar Europske unije. Prema tome, problemi koji prate hrvatsku poljoprivredu duži niz godina, ulaskom u EU su se produbili i postaju sve veći teret”, istaknuli su iz Udruge OPGH Život na drugu obljetnicu ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Nabrojali su i probleme koji prate poljoprivredu: organizacijska slabost i strateška obezglavljenost državne uprave, tržišna nestabilnost, visoka nelikvidnost, tehnološka zaostalost, obrazovna neusklađenost s potrebama poljoprivrede, visoka zaduženost, neadekvatna porezna i fiskalna politika, nedostatak specijaliziranih financijskih institucija, erozija i zapuštenost prirodnih zemljišnih potencijala, egzodus stanovništva iz seoskog prostora, i zastrašujuće loša zemljišna politika.
“U udruzi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život smatramo da se opasnost, koja proizlazi iz nabrojanih problema, jasno i nedvojbeno očituje u hrvatskoj prehrambenoj ovisnosti. Tako nam se negativna bilanca hrane (više uvozimo nego izvozimo), u dvije godine od ulaska u EU, povećala za gotovo 40%. Ili, prema nekim podacima, trošimo 58% više nego što proizvedemo u Hrvatskoj”, istaknuli su te dodali kako opisana problematika poljoprivrede u nas, dodatno produbljena ulaskom u EU, domaće gospodarstvo ostavlja bez 3% mogućeg rasta BDP-a.
Ulaskom u EU nije zaustavljen pad broja OPG-a, smanjena je zasijanost površina žitaricama
“Žalosnije od svega je što uvozimo osnovne životne namirnice. Prva mjesta pri tome zauzimaju meso, kruh i mlijeko”, naglasili su te dodali kako ulaskom u EU nije zaustavljen pad broja OPG-a, smanjena je zasijanost površina žitaricama, proizvodnja mlijeka, mesa, voća, povrća i općenito hrane. Smanjena je zaposlenost u poljoprivredi. Uništavanjem domaće proizvodnje prerađivačka industrija ostaje bez izvora sirovina. Sve je to pogodovalo ratu cijena u trgovačkim lancima a to se odražava i u pritisku na proizvođačke cijene.
“Neke od opisanih negativnih trendova mogli smo izbjeći da su se odluke i zakonodavni okviri usmjeravali na rast na europski način. Umjesto toga Hrvatska je nastavila politikom industrijaliziranja poljoprivrede, neravnomjerne raspodjele dobara, te koncentracije kapitala u okrilju velikih trgovačkih društava. Suprotno je to načelima EU koja su usmjerena na potporu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, njihovog organskog rasta i razvoja, samodostatnosti u proizvodnji hrane, prvo, svake pojedine države a onda i EU u cjelini, usklađenoj s dobrobiti životinja, brizi o tlu i općenito zaštiti okoliša”, ocijenili su.
Pojasnili su kako trenutno možemo domaćom hranom prehraniti tek polovicu stanovnika naše zemlje.
“Nezaposlenost i s time vezan egzodus radno sposobnih ljudi i obitelji iz Hrvatske je usko vezan s problemima u poljoprivredi. Sve to ukazuje da je ozbiljno ugrožen suverenitet naše zemlje, ponajprije zbog vlastitih propusta. Trebamo zato čim brže ostvariti zaokret prema europskom modelu poljoprivrede, uzimajući pri tome u obzir strateške potrebe i potencijale našeg prostora”, pojašnjavaju te dodaju: “Identificirani sa zajednicom u kojoj živimo i radimo, te temeljeći svoj istupe iz okrilja specifičnog života u poljoprivrednom okruženju, Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život je, već s početkom svog djelovanja, hrvatskoj javnosti ponudila program za izlazak iz duboke krize hrvatske poljoprivrede i o tome obavijestila političke, gospodarske i ostale društvene autoritete. Tražeći prije svega dijalog (argumentirani) u iskrenoj želji za boljim životom zajednice”.
“Stojeći na raspolaganju za suradnju, na samom početku treće godine članstva u EU, očekujemo veću senzibilnost zajednice za probleme na koje smo upućivali i upućujemo u najboljoj vjeri”, zaključili su.
