(VIDEO) Hasanbegović: Može li izgledni ustavno-pravni prijepor u BiH ugroziti provedbu protokola o plinofikaciji rafinerije Brod?

Šesta sjednica Hrvatskog sabora u srijedu započela je Aktualnim prijepodnevom, postavljanjem pitanja zastupnika predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. Zlatko Hasanbegović postavio je pitanje vezano za nedavno zaključen protokol o plinofikaciji bosanskobrodske rafinerije. Njegovo pitanje i odgovor premijera Plenkovića donosimo u cijelosti.

“U svrhu rješavanja dugogodišnjega problema zagađenja zraka u Slavonskom brodu, kao što smo čuli 31. listopada zaključen je protokol o plinofikaciji bosanskobrodske rafinerije između resornih ministarstava Hrvatske države i bosanskohercegovačkoga identiteta zvanog Republika Srpska. Time je, ne ulazeći u vaše siguran sam osnovne i ispravne motive, Republika Hrvatska u simboličkom smislu ostala prva država na svijetu koja je s ovom tvorbom nazvanom Republika Srpska zaključila međunarodni ugovor, nazivali ga mi i međunarodnim aktom, koji pravno ne obvezuje. Pozdravljajući svaki hrvatski državni napor za rješenje problema zagađenja u Slavonskom brodu te u želji da se svrha ovoga protokola oživotvori dopustite mi da vas podsjetim na nekoliko relevantnih činjenica vezanih ne samo oživotvorenju ovog protokola već i ukupnih, iz različitih razloga značajno narušenih Hrvatsko-bosansko-hercegovačkih međudržavnih odnosa. Prema Bosansko-hercegovačkom državnom zakonu o zaključivanju i izvršavanju međunarodnih ugovora entiteti mogu sklapati sporazume s državama citiram “isključivo uz suglasnost državnoga parlamenta”. Propisana određena zakonska procedura citiram “prema noveli koju je iz 2013. propisao zastupnik u ovome Saboru, gospodin Božo Ljubić”. Moje pitanje glasi: Može li izgledni ustavno pravni prijepor u BiH ugroziti provedbu ovog protokola te hoće li ga RH nastaviti provoditi neovisno o navedenim zakonskim anomalijama?”

Premijer Andrej Plenković odgovorio je zastupniku Hasanbegoviću. “Riječ je o sporazumu koji je potpisan između ministarstava, hrvatskog Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Ministarstva industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske. Nije riječ o klasičnom međunarodnom ugovoru već o protokolu kojeg možemo kvalificirati kao međunarodni akt. Dakle, nijansa ispod ugovora što nije nebitno u kontekstu ovoga što govorite. Sama svrha ovoga sporazuma mislim da je pozitivna.”, rekao je Plenković i nastavio:

“Rafinerija nafte Brod nažalost zagađuje okoliš ne samo u Bosanskom brodu već i u Slavonskom brodu i šire. Brodsko-posavskoj županiji dugi niz godina ova ideja o plinofikaciji trebala bi riješiti problem koji je sigurno naštetio kvaliteti života, osobito kvaliteti zraka u tom dijelu Hrvatske dugi niz godina. Vjerujem da je ovakav sporazum put naprijed za rješavanje problema. Čini mi se da širi kontekst odnosa između RH i BiH možemo staviti u jedan realan pozitivan okvir. Nabrojat ću vam da smo mi prva vlada koja je otišla u punom sastavu u Sarajevo gdje smo 7. srpnja imali zajedničku sjednicu Vlade, Vijeće ministara BiH, 50 točaka dnevnog reda, između ostaloga i rasprava o dnevnom redu koji se odnosi na rafineriju nafte Brod. Ovo što se dogodilo 31. listopada ima svoje prethodne dogovore i razgovore koji su se obavljali na razini središnje vlasti i nadležnih ministara. Što se tiče širih odnosa s BiH, naša podrška njenom Europskom putu unutarnjim reformama je više nego jasna. Što se tiče inicijative zastupnika Ljubića o tome da se u Hrvatskom saboru u primjerenom trenutku organizira jedna rasprava na koju bismo se s više fokusa i više vremena koncentrirali na nama najvažniju susjednu državu, mislim da je ta inicijativa hvale vrijedna i očekujem kada Hrvatski sabor to procijeni da takvu raspravu održimo, naravno uz želju da to bude konstruktivan doprinos Hrvatskoga sabora u ukupnim odnosima Hrvatske i BiH.”, rekao je premijer Plenković.

Hasanbegović je na to kazao kako mu nije odgovorio na pitanje. “Svrha i cilj ovoga protokola je neprijeporna. Ja govorim o međunarodno pravnim sredstvima. Činjenica je da Hrvatski zakon o zaključenju međunarodnih ugovora poznaje tu klasifikaciju između međunarodnoga ugovora i međunarodnoga akta kojega bosanskohercegovački zakon ne poznaje. No kada već govorimo o pravnoj ocjeni ovoga protokola, ja bih vas podsjetio na udžbenik međunarodnoga prava, profesora Andrassya iz kojega ste i vi položili ispit koji kaže ‘s pravnog gledišta bez značaja različiti nazivi: ugovor, konvencija, akt, protokol, sporazum, deklaracija, pakt, povelja, aranžman nema određenog oblika za sklapanje važećih međunarodnih ugovora’. To isto piše i u Bečkoj konvenciji o ugovornom pravu koje je iznad nacionalnih zakonodavstava kao što znamo. Ja sam vas konkretno pitao s obzirom na sve ove okolnosti, hoće li se nastaviti provedba ovoga protokola ili neće. Vi mi niste odgovorili i molim vas da mi odgovorite u pismenom obliku.”, zaključio je Zlatko Hasanbegović iz stranke Neovisni za Hrvatsku.

Izvor: narod.hr