Premijer Andrej Plenković gostovao je u Dnevniku Nove TV. Plenković je, između ostaloga, rekao kako je sve u redu unutar HDZ-a, a zatim je je poručio da ćemo vidjeti hoće li Miro Kovač i Davor Ivo Stier i ubuduće zadržati svoje političke poziciju unutar HDZ-a nakon što su glasovali protiv Istanbulske konvencije.
“IK je ratificirana sa 110 glasova za u hrvatskom Saboru. Nekoliko bitnih poruka – prva je da zaštita žena od nasilja u obitelji nije teme isključivo političke ljevice, ona je moja tema kao predsjednika Vlade i čelnika HDZ-a. To vam pokazuje leadership. Imate ljevicu koja 2013. potpiše dokument i spava tri godine, izmišlja razloge da je ne ratificira i onda kaže mi bi ratificirali, što čekate”, rekao je Plenković.
“Stier i Kovač glasovali su kako su glasovali, kao i niz drugih kolega, oni ostaju u stranci, imaju svoje uloge, a da li će dugoročno biti politički ili međunarodni tajnici to ćemo vidjeti”, rekao je Plenković, te na pitanje ima li povjerenje u njih, dodao: “Imam suradnju s njima”.
Za odnos s potpredsjednikom HDZ-a Milijanom Brkićem je ustvrdio da je dobar i da nema problema.
Na inzistiranje novinarke da ipak postoji skupina nezadovoljnika njegovim načinom vladanja HDZ-om premijer je kazao da nakon svih pobjeda i nakon što je sanirao dug stranke ako netko želi plakati i reći da mu nije dobro neka plače.
Pročitajte ostatak intervjua:
Sutra u Splitu na sjednici Vlade potpisujete projekte vrijedne milijardu i pol kuna – ambiciozno, ali je li izvedivo i koji su rokovi?
Politika partnerstva s jedinicama lokalne i područne samouprave je kontinuitet politike moje Vlade. Ovo je peta sjednica moje Vlade van grada Zagreba. Krenuli smo s Vukovarom, Siskom, Kninom i Osijekom, a sada smo u Splitu uoči blagdana svetog Duje, s jasnom porukom županiji, gradu i gradonačelniku Krstuloviću Opari koji je prvi izravno izabran HDZ-ov gradonačelnik jednog od četiri velika grada otkad su izbori takvi.
Vlada želi u više od 30 točaka dnevnog reda posvećenih Splitu i županiji dati zaključke vrijednosti preko 400 milijuna kuna i 1,5 milijardu kuna vrijednih projekata koji će se potpisati nakon sjednice vlade. Od prometne infrastrukture, zdravstva školstva, graditeljstva, zaštite okoliša – sve je na dnevnom redu i sve je realistično. Najvažnije je potaknuti razvoj brojnih prometnih problema – od novoga prilaza Splitu do samoga središta grada i trajektne luke, riješiti zagušenje magistrale prema Omišu, napraviti novu cestu koja bi povezala i Solin i Stobreč i Dugi Rat i Omiš te riješiti željeznički prilaz od zračne luke do središta Splita i trajektne luke.
Tu je i problem Karepovca, jeste li osjetili smrad kad ste dolazili?
Ne, mislim da se gradonačelnik od prvoga dana čvrsto uhvatio u problem sanacije Karepovca kao svojevrsnog privremenog odlagališta. Ono što je dio projekata je Lećevica kao centar za gospodarenje otpadom kojeg ćemo u najvećoj mjeri financirati sredstvima EU.
Splićanima je jako smrdio Karepovac
Nažalost je to tako, nije to jedina situacija u Hrvatskoj gdje nemamo kvalitetno riješeno odlaganje otpada. Poduzimamo sve da se te situacije riješe na održiv i kvalitetan način.
Puno ste projekata pobrojali, lako ih je potpisati, ali teško realizirati. Možete li vi uistinu obećati i dati neke rokove?
Sve je propisano u zaključcima vlade, bilo da je riječ o prometnim projektima, zaštiti okoliša, zdravstvu… Tu je čitav niz projekata koji se tiču donacija državne imovine. Riješit ćemo brojna pitanja koja su dugo stajala neriješena i vjerujem da će to biti u vremenu koje je pred nama. Naravno, neki projekti zahtijevaju dulje vrijeme i sredstva, ali će svi biti realizirani jer je vlada stala iza njih.
Riješili ste pitanje blokiranih, no neki kažu da je to vatrogasna mjera te da to nije dugoročno rješenje. Kupujete li vi socijalni mir takvim potezima?
Pitanje blokiranih je već dugi niz godina na dnevnom redu mnogih Vlada, sabora, političkih elita te je pod pritiskom javnosti i udruga. Postoji preko 320.000 blokiranih u Hrvatskoj i 42 milijarde duga glavnice. Tri mjere koje smo prošli petak lansirali u javnu raspravu je napor da pokušamo dati put rješenja problema i smanjivanje pritiska na naše blokirane građane. I zakon o otpisu dugova, i zakon o ovrsi na novčanim sredstvima i pojednostavljen pristup zakonu o stečaju potrošača. Krenuli smo s javnom raspravom i otvoreni smo za sugestije. Mislim da tim mjerama u suradnji državne razine, lokalne i područne samouprave i poticajima koje daje drugim pravnim subjektima možemo bitno smanjiti opterećenje onih koji su godinama blokirani, a zakonom o ovrsi nad novčanim sredstvima i riješiti blokade gdje tri godine nije bilo nikakvih registriranih plaćanja
Kriteriji su takvi da se oni koji uredno plaćaju svoje račune moraju osjećati malo blesavo.
Zanimljivo je to. Imate kritičare koji kritiziraju Vladu što blokiranima ne pomaže, a kada izađete s dobro osmišljenim inicijativama, onda ti isti kažu štio ćemo s onima koji uredno plaćaju svoje obveze. Plaćam ih i ja.
I Predsjednica je među tim kritičarima
Polako, svatko ima pravo reći što želi. Obveze se moraju podmirivati, nismo mi Vlada koja će favorizirati nešto što bi se moglo rastumačiti kao „nije važno, nemojte plaćati dugove, na kraju će ih netko otpisati“. Ne, mi konstatiramo da imamo 320.000 ljudi u blokadi, to je puno veći broj kada gledamo i članove obitelji. Pružamo ruku solidarnosti i socijalne osjetljivosti. To je mjera, a ne kupovanje socijalnog mira.
Ali, to je kao neki lančani krug. Blokiranima kojima se pomoglo, opet se pomaže, kao da se vrtimo u krug…
A što je alternativa, da ne napravimo ništa pa da se broj još poveća, a kamate da idu gore. Vlada je tu da rješava problem.
Što nakon par godina kad se dug opet nagomila?
Poruku koju smo poslali svima je da ljudi moraju preuzimati obveze koje mogu servisirati. Ovo su mjere koje će olakšati problem, dovesti do rješenja, smanjenja iznosa duga i broja blokiranih ljudi na način da će pojednostavljenim stečajem potrošača oni koji imaju dugove do 20.000 kuna relativno vrlo brzo moći riješiti taj problem i stati na noge.
Veliki broj obitelji ovisi o tome kako će se riješiti situacija u Agrokoru. Vidimo neke odluke Trgovačkog suda, a veliki dobavljači Agrokora boje se hoće li se nagodba postići u ova dva mjeseca. Kakva su vaša saznanja?
Ja sam uvjeren da će se nagodba postići. Dobro je da sud donosi određene odluke koje izazivaju velike dvojbe. Vlada je dala pravni okvir za proces koji se odvija već 13 mjeseci. U tom okviru uloga suda se pokazuje jako bitna.
Sud se sada uključio i usporava proces
Nemojte tako, da nije bilo odluka sudaca Trgovačkog suda, pola stvari koje smo imali u ovom procesu ne bi se mogle dogoditi.
Ali ovo sada je baš jako odzvonilo – i Tisak, i Bandić i Vjerovničko vijeće.
Sve odzvanja onoliko koliko se orkestrira. Samo je bitno koliko orkestar jako lupa – bilo po bunju ili po nekom drugom instrumentu.
Hoće li orkestar odsvirati do 10. srpnja?
Hoće, ali ovaj orkestar kojeg je Vlada napravila da se riješi ovaj problem koji je prijetio s jednom velikom opasnošću za gospodarstvo, financije i radna mjesta…
Možete li vi jamčiti da će to biti riješeno
Ono što ja mogu učiniti je da sa strane Vlade napravimo dodatne napore kako bi se do 10. srpnja okončao proces nagodbe i da novi Agrokor krene na zdravim temeljima, da radna mjesta i zaposlenici ostanu. Dobavljači i to ne samo mali, već i oni veliki usporedivim restrukturiranjima ovoga tipa prošli su nezamislivo dobro…
Što ako se to ne dogodi, što ćete napraviti, hoćete li smijeniti ministricu Dalić?
Neću je smijeniti, ja sam nju branio u petoj neuspjeloj epizodi pokušaja opoziva.
Bojite li se tužbi, mali dioničari neće dobiti ništa, oni će definitivno tužiti
Pravni okvir je vrlo jasan. Država sigurno neće platiti…
Što ako nagodba ne prođe?
Sigurno će proći…
Vi to definitivno tvrdite?
Da
Tekst se nastavlja ispod oglasa
